PARVIZ ESMAEILI: ‘Ako se Biden želi vratiti s Trumpova pogrešnog puta, to pozdravljamo, jer Iran i EU čekaju da se to dogodi’

Iranski veleposlanik u hrvatskoj Parviz Esmaeili govori o smjeru odnosa Irana s Europskom unijom i SAD-om nakon nedavnog ubojstva znanstvenika Mohsena Fakhrizadeha, ali i nakon pobjede Joea Bidena na američkim predsjedničkim izborima

Od 14. do 16. prosinca održat će se velika iransko – europska trgovinska videokonferencija na kojoj će govoriti visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU-a Josep Borrell i iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif, a nazočit će joj i nekoliko hrvatskih gospodarstvenika.

Iran je nedavno potresla smrt znanstvenika Mohsena Fakhrizadeha, čelnika organizacije za istraživanje i inovacije iranskog ministarstva obrane, koji je ubijen u terorističkom napadu. Fakhrizadeh je bio visokopozicionirana politička i strateška figura u Iranu i radio je kao profesor fizike na Sveučilištu Imam Hussein. Bio je i viši znanstvenik u iranskom ministarstvu obrane, a neki su ga uspoređivali s Robertom Oppenheimerom, poznatim američkim nuklearnim fizičarom koji je radio na razvoju atomske bombe, i smatrali ga daleko najvažnijim iranskim nuklearnim znanstvenikom. Prošloga tjedna su Francuska, Njemačka i Velika Britanija izrazile zabrinutost zbog najave Irana o instaliranju nove, napredne centrifuge za obogaćivanje uranija, kao i izglasavanja novog zakona koji dopušta proširenje nuklearnog programa.

Inače, Fakhrizadeh je peti iranski nuklearni znanstvenik ubijen u ciljanim napadima od 2010. U siječnju 2020. u američkom raketnom napadu na Irak ubijen je zapovjednik elitne iranske postrojbe Al Kuds, general Kasim Sulejmani, na što je Teheran odgovorio ispaljivanjem raketa na američke vojne ciljeve u Iraku. Donald Trump je tijekom svog mandata više puta optužio Iran da potajno radi na atomskoj bombi te je povukao SAD iz sporazuma JCPOA potpisanog 2015. između Teherana i šest svjetskih sila (Njemačka i pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a – Velika Britanija, Kina, Francuska, Rusija i SAD) kojim su u vrijeme mandata Baracka Obame Iranu ukinute neke ekonomske sankcije u zamjenu za ograničenje nuklearnog programa. Najveći kritičar Irana je Izrael, koji razvoj iranskog nuklearnog programa smatra prijetnjom vlastitom opstanku, a tijekom mandata Donalda Trumpa SAD i Iran više puta su bili na rubu vojnog sukoba. Sada su sve oči uprte u izabranog američkog predsjednika Joea Bidena, koji je najavio povratak u nuklearni sporazum s Iranom i spremnost da probleme rješava diplomatskim putem.

O svim tim pitanjima Nacional je razgovarao s veleposlanikom Islamske Republike Iran u Republici Hrvatskoj Parvizom Esmaeilijem. Esmaeili je prije diplomatske karijere proveo 27 godina u novinarstvu, komunikacijama i medijima. U Teheran Timesu radio je kao direktor za međunarodna izdanja, a bio je i predsjednik summita i član izvršnog odbora Organizacije azijsko-pacifičkih novinskih agencija OANA. U svojoj karijeri bio je i savjetnik gradonačelnika Teherana, savjetnik ministra unutarnjih poslova te savjetnik u uredu predsjednika Republike, kao i potpredsjednik za komunikacije i informacije. Prije dolaska u Hrvatsku 2017. godine obnašao je dužnost savjetnika ministra vanjskih poslova.

NACIONAL: Kakva je situacija s pandemijom u vašoj zemlji? Covid-19 ozbiljno je pogodio Iran početkom godine, a što je s drugim valom? Utječu li američke sankcije na kupnju cjepiva?

Novinar CNN-a posjetio je prošloga tjedna teheranske bolnice i izvijestio da ne postoji zemlja na svijetu koja se, poput Irana, mora boriti i protiv koronavirusa i protiv američkih sankcija koje Irancima onemogućuju brzi pristup lijekovima. Amerikanci lažu da farmaceutski proizvodi nisu među sankcioniranom robom, s obzirom na to da su nam blokiranjem iranskih bankarskih odnosa i prijetnjama međunarodnim bankama praktički oduzeli mogućnost kupnje lijekova i cjepiva. Sankcioniranje nacije iz političkih razloga zločin je prema ljudskim pravima, a povijest će presuditi i pamtiti.

NACIONAL: Iran je nedavno potreslo ubojstvo znanstvenika Mohsena Fakhrizadeha, čelnika organizacije za istraživanje i inovacije iranskog ministarstva obrane, koji je, prema tvrdnjama iz ministarstva, ubijen daljinski upravljanom strojnicom. Zašto iranske vlasti smatraju da iza tog napada stoji Izrael?

Mučenik Fakhrizadeh bio je znanstvenik i također službenik naše vlade. No prije nego što bismo ikoga mogli optužiti za atentat, jedna se osoba sama predstavila kao osumnjičenik. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pokazao je fotografiju dr. Fakhrizadeha svijetu u jednoj TV emisiji 2018. godine, rekavši: “Zapamtite to ime.” New York Times citirao je tri izraelska izvora koja su rekla da je atentat organizirao Tel Aviv. Uz to, izraelski dužnosnici su, prema vlastitim tvrdnjama, nadzirali dr. Fakhrizadeha oko 18 godina i izbjegao je već nekoliko pokušaja atentata. Šestero naših nuklearnih znanstvenika ubijeno je posljednjih godina. Prema brojnim međunarodnim medijskim izvještajima i analizama, kao i dobivenim informacijama i dokumentima, izraelska vlada je za to glavni krivac. To je državni terorizam, Izrael je pokazao najviše interesa za atentate na naše znanstvenike. Oni to ne skrivaju i više puta su to potvrdili.

‘Odnosi Irana i Hrvatske nadilaze EU, a Mnoga kulturna zajedništva čine dvije nacije zainteresiranima jednom za drugu’, rekao je iranski veleposlanik Nacionalovoj novinarki Zrinki Vrabec Mojzeš. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 

NACIONAL: Oštra retorika s obje strane sigurno ne pridonosi miru u regiji. Izrael se boji iranskih napada, a Iran ne priznaje postojanje Države Izrael. Postoji li način da se ti odnosi trajno normaliziraju?

Islamska Republika Iran službeno ne priznaje režim koji krši međunarodno pravo i prava palestinskog naroda kojeg tlači, službeno i planski  okupira i ubija. Ujedinjeni narodi donijeli su na stotine rezolucija o pravima palestinskog naroda i prestanku izraelskog ekspanzionizma, na što se Tel Aviv oglušio. Nije ih poštovao i uporno ih je kršio.

U posljednjem slučaju, u srijedu, 2. prosinca 2020., 75. opća skupština UN-a usvojila je četiri rezolucije o Palestini i jednu rezoluciju kojom se negira izraelsko pravo na dominaciju nad Golanskom visoravni u Siriji. Izrael će ih nesumnjivo prekršiti. Oglušio se na pristup politike EU-a o formiranju dviju država, kao i zaustavljanje izgradnje na palestinskom okupiranom teritoriju i dugogodišnjeg ekspanzionizma. S druge strane, Iran je bio jedan od najaktivnijih partnera u Ujedinjenim narodima, koji nije ostvario korist koja mu je pripadala odlukama rezolucija, ali je prema njima djelovao. Poput Rezolucije 598 o invaziji Sadama Huseina na Iran, a posebno Rezolucije 2231 o Zajedničkom sveobuhvatnom akcijskom planu koju su Sjedinjene Države najviše kršile. Dakle, Izrael je izvor nereda i napetosti na Bliskom istoku, a ne Iran. Izrael ubija bliskoistočne znanstvenike i elitu – od Palestine, Egipta i Libanona do Irana – dok je Iran države regije poput Iraka i Sirije spasio od terorizma ISIL-a. Iran se ne boji izraelskog napada, ali neće zanemariti ni najmanju prijetnju. Izrael, s druge strane, dobro zna da su naše vojne snage dovoljno jake da bi mogle brzo zažaliti zbog bilo kakvog napada.

 

‘Ukidanje sankcija Iranu nije dugotrajno i novi američki predsjednik Biden može ukinuti sve sankcije trima izvršnim nalozima. U tom će slučaju Iran također ispuniti svoje obveze iz nuklearnog sporazuma’

 

NACIONAL: Atentat na Fakhrizadeha dodatno je podigao napetosti između Irana, SAD-a i američkih saveznika u regiji u posljednjim tjednima mandata američkog predsjednika Trumpa. Postoji li šansa da se te napetosti povuku nakon što izabrani predsjednik Biden preuzme vlast?

Iran ne želi napetosti ni s jednom državom. Sveobuhvatni zajednički akcijski plan (JCPOA), koji je usvojen UN-ovom Rezolucijom 2231 i snažnom potporom Europske unije, bio je najvažniji znak naše dobre volje. Ugovor o kolektivnoj sigurnosti ili “Hormuški mirovni plan” koji smo predložili svojim susjedima, također je znak naše dobre volje za regionalnu suradnju. I dalje ostajemo predani i jednima i drugima. S druge strane, nema sumnje da je stvaranje i širenje bilo kakve napetosti između Irana i Sjedinjenih Država, kao i Irana i njegovih susjeda, glavni cilj vanjske politike izraelskog režima. Nikada nećemo upasti u tu “izraelsku zamku”. Ali američka vlada i neki naši susjedi već su mnogo puta u nju uhvaćeni. Na Netanjahuov poticaj Trump se povukao iz Zajedničkog akcijskog plana, što je značilo davanje prednosti izraelskim zahtjevima nad američkim nacionalnim interesima, rezolucijom UN-a i zahtjevima Europske unije i međunarodne zajednice. Ako gospodin Biden bude slijedio svoje izborne slogane i vratio se Zajedničkom akcijskom planu, to će biti znak da obraća pažnju na međunarodna pravila i propise i na nacionalni interes Sjedinjenih Država. Ako se Sjedinjene Države budu ponašale u skladu sa svojim međunarodnim odgovornostima, napetost će se sigurno smanjiti svugdje u svijetu, uključujući odnose između Teherana i Washingtona.

NACIONAL: Iranski predsjednik Hassan Rohani rekao je na zasjedanju iranske vlade nakon američkih izbora da pozdravlja “ozračje bliže suradnje i interakcije sa svim prijateljskim zemljama” i da se “možete polako okrenuti s pozicije prijetnje nekome tko pruža mogućnosti”. Može li to potaknuti nastavak diplomatskih pregovora sa Zapadom?

Uvijek smo pozdravljali dijalog. JCPOA je rezultat volje Irana, Europe i Obamine administracije da svoje razlike riješe pregovorima. JCPOA je jačao međunarodni mir i širio suradnju, iz koje se Trumpova administracija ne samo jednostrano povukla, već je prijetila i sankcionirala druge članice, uključujući Europu, zbog ispunjavanja njihovih obveza prema JCPOA-u i Rezoluciji 2231 Vijeća sigurnosti UN-a. Naravno, Iran i Europska unija, kao predane članice JCPOA, pokušali su to održati i nastavili su pregovore. Politički razgovori na visokoj razini između Irana i Europe nisu nakon toga prestali, a prošloga tjedna održali smo petu rundu tih razgovora (naravno, bez SAD-a). Nastavili smo pregovarati i raditi na održavanju i razvoju odnosa. Ako se gospodin Biden želi vratiti s Trumpova pogrešnog puta, to pozdravljamo, jer Europska unija čeka da se to dogodi. Naravno, vlada koja se povukla iz međunarodnog ugovora ne može postavljati uvjete za svoj povratak.

NACIONAL: Francuska, Njemačka i Velika Britanija ovoga su tjedna izrazile zabrinutost zbog najave Irana da će instalirati nove, napredne centrifuge za obogaćivanje uranija i donijeti novi zakon koji omogućava proširenje nuklearnog programa. Jesu li te informacije točne i kako ih komentirate?

Ideja JCPOA je da Iran prihvati niz ograničenja svojih legitimnih nuklearnih aktivnosti, a Sjedinjene Države i Europa trebaju normalizirati uvjete za međunarodnu aktivnost iranskog gospodarstva. Iran je najodgovornija članica JCPOA i nije ni pošteno ni mudro da bude uskraćen za benefit tog sporazuma. Preuzeli smo svoje obveze odmah, ali i Sjedinjene Države i Europa ili nisu ispunile svoje obveze od početka ili su ih odgodile. Nakon jednostranog povlačenja SAD-a iz JCPOA, dok je Europska unija tražila nekoliko tjedana da se to povlačenje nadoknadi, dali smo im godinu dana. Europska unija dobro se snašla u svom političkom stavu, što mi cijenimo, ali u smislu trgovinske i ekonomske suradnje s Iranom, umjesto ispunjavanja svojih obveza iz JCPOA, praktički je slijedila Trumpa i američku riznicu. Do sada nismo poduzeli ništa izvan tog sporazuma. Smanjenje naših obveza na polju obogaćivanja ili ugradnje centrifuga bilo je u skladu sa stavkom 36. JCPOA i s ciljem poticanja na  ispunjenje obveza drugih strana iz Sporazuma. Agencija nastavlja pratiti naše aktivnosti. Ako su Francuska, Britanija i Njemačka zabrinute, na njima je da ispune svoje obveze iz JCPOA kako bi se Iran vratio svojim. “Obveza za Obvezu” naša je politika.

 

‘Šestero naših nuklearnih znanstvenika ubijeno je posljednjih godina. Prema brojnim međunarodnim izvještajima i analizama, kao i informacijama i dokumentima, izraelska vlada je za to glavni krivac’

 

NACIONAL: Je li novi zakon, koji obvezuje Iran da obustavi UN-ove inspekcije svojih nuklearnih postrojenja i poveća aktivnosti obogaćivanja urana iznad dnevnih ograničenja, što je suprotno sporazumu, stupio na snagu?

Zakoni se svugdje u svijetu donose kako bi se izvršavali. Kao što je navedeno u nazivu tog zakona, svrha mu je “ukidanje sankcija”.  Taj je zakon također u skladu s člankom 36. JCPOA. Odnosno, smanjenje iranskih obveza rezultat je smanjenja obveza ostalih stranaka. Ta se jednadžba može promijeniti. Europska unija i Sjedinjene Države još uvijek imaju priliku ispuniti svoje obveze i utrti put punoj provedbi iranskih obveza.

NACIONAL: Poznato je da su se Francuska i Njemačka protivile američkom izlasku iz Nuklearnog sporazuma, kakav je danas odnos Irana s EU-om?

U više navrata pozdravili smo službeno stajalište Europske unije koja se usprotivila povlačenju Sjedinjenih Država iz JCPOA, ističući provedbu Rezolucije 2231. No očekivali smo da će Unija poduzeti praktične i učinkovite mjere suočene s jednostranim američkim sankcijama koje su ozbiljno utjecale na međunarodnu trgovinu Irana, kao i na trgovinske odnose Irana i EU-a. Nažalost, unatoč povoljnim obećanjima, Europska unija nije mogla ili nije željela poduzeti bilo koju važnu akciju osim uspostavljanja kanala INSTEX (Instrument za podršku trgovinskoj razmjeni). Ni u jednom slučaju mehanizam nije uspio zaštititi europske tvrtke i poduzeća od prijetnji Sjedinjenih Država zbog trgovine s Iranom. Kad me neki dužnosnici EU-a pitaju “Kako INSTEX djeluje i koji je njegov mehanizam?” to znači da zemlje članice Unije ne shvaćaju INSTEX ozbiljno ili je toliko složen da praktički ne djeluje! Zbog toga sada imamo malo trgovinskih odnosa s Europskom unijom. Europska unija ima moć promicanja multilateralizma i mira u svijetu.

NACIONAL: Hrvatska je članica EU-a, kako ocjenjujete odnose naših dviju država?

Odnosi Irana i Hrvatske nadilaze Europsku uniju. Mnoga kulturna zajedništva čine dvije nacije zainteresiranima jednom za drugu. Jako smo sretni s teorijom da su Hrvati iz Irana. Odnos dviju zemalja vrlo je dobar na kulturnom, umjetničkom i društvenom polju. Gotovo svakoga dana vidimo vijesti o tome. Knjiga gospodina Hrvoja Rupčića o Iranu postala je bestseler u Hrvatskoj, a ja nastavljam njezino objavljivanje na perzijskom jeziku. Uskoro izlazi i knjiga gospodina Ivana Đogića. Na političkom polju dvije zemlje imaju vrlo dobre odnose temeljene na povjerenju. Iran je prva islamska i azijska država koja je priznala neovisnost Hrvatske. Između dviju zemalja postoje važni sporazumi, a nedavno su ratificirana dva važna sporazuma o podršci zajedničkim ulaganjima i carinskoj suradnji. Pripremljene su sve potrebne osnove za razvoj bilateralnih odnosa. Također imamo široku suradnju na području sporta. Trener naše nogometne reprezentacije je gospodin Dragan Skočić. Brojni treneri i sportaši iz obiju zemalja također su aktivni u sportskim ligama.

NACIONAL: Vaše veleposlanstvo sudjelovalo je dosad na umjetničkim festivalima Marco Polo – Put svile. Što mislite o takvim inicijativama i može li kultura ponekad učiniti više od politike i diplomacije?

Iran je zemlja kulture s drevnom civilizacijom  od najmanje 7000 godina, čije doprinose vidimo u gotovo svim dijelovima svijeta. Iran je također jedna od važnih zemalja na Putu svile. Sretan sam što sam u misiji u zemlji za koju se kaže da je domovina Marka Pola, svjetskog putnika koji je upoznao mnoge nacije i njihove kulture te uspostavio političke i ekonomske veze. Čvrsto vjerujem da je kultura najvažnija komponenta u odnosima među zemljama jer povezuje narode. Kultura daje dubinu i smjer diplomaciji i trgovini. Politički i ekonomski odnosi mogu se smanjivati iz različitih razloga, ali kulturni odnosi ne mogu se zaustaviti ili sankcionirati. Većina mog iskustva je na polju društvenih odnosa pa se zato usredotočujem na razvoj kulturnih i socijalnih odnosa između dviju zemalja. Izvrsna je prilika što je Drago Štambuk, hrvatski veleposlanik u Teheranu, također osoba od velikog kulturnog značaja. Zahvaljujem umjetnicima i ljudima iz hrvatske kinematografije na pažnji prema Iranu i naporima da se Put svile održi na životu, a moje veleposlanstvo podržava svaku akciju u tom pogledu.

NACIONAL: Iran posluje s njemačkim, francuskim i talijanskim tvrtkama. Kakva je situacija s Hrvatskom?

Te tri zemlje bile su glavni iranski gospodarski partneri i ta suradnja je sada smanjena. Nažalost, europske vlade nisu pružile podršku svojim tvrtkama. Iran je u središtu unosnog tržišta od 500 milijuna ljudi, s vrlo velikim kapacitetima, mogućnostima za ulaganje – od nafte i plina te petrokemije do raznih metala i sirovina visoke kvalitete – i konkurentnim cijenama. U vrlo dobrim smo trgovinskim odnosima, a hrvatski dužnosnici i gospodarstvenici zainteresirani su za razvoj suradnje. Iako su naši trgovinski odnosi bili u porastu nakon sklapanja JCPOA, nažalost, povlačenjem Sjedinjenih Država iz JCPOA došlo je do ozbiljnog pada. Nije poželjno da odnosi dviju zemalja budu pod utjecajem trećih.

Od početka svoje misije pokušavam na sve moguće načine pomoći u uspostavljanju i razvoju trgovinskih odnosa između naših zemalja. Vrata iranskog gospodarstva za Hrvatsku su uvijek otvorena. Sljedećih dana (od 14. do 16. prosinca) održat će se velika Iransko-europska trgovinska videokonferencija na kojoj će govoriti visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU-a Josep Borrell i iranski ministar vanjskih poslova Mohamed Džavad Zarif, a nazočit će joj i nekoliko hrvatskih gospodarstvenika.

 

‘U vrlo dobrim smo trgovinskim odnosima, a hrvatski dužnosnici i gospodarstvenici zainteresirani su za razvoj suradnje. Nažalost, povlačenjem SAD-a iz nuklearnog sporazuma došlo je do pada suradnje’

 

NACIONAL: Novoizabrani predsjednik Biden najavio je da će se Sjedinjene Države vratiti Nuklearnom sporazumu, kada očekujete da se to dogodi?

Prema našem mišljenju, taj posao može započeti od 20. siječnja 2021. godine. Ukidanje sankcija nije dugotrajno i Biden može ukinuti sve sankcije trima izvršnim nalozima. U tom će slučaju Iran također ispuniti svoje obveze iz JCPOA. Nadamo se da će se Sjedinjene Države vratiti svim svojim međunarodnim obvezama.

NACIONAL: Vjerujete li da bi američke sankcije mogle biti ukinute?

Da. Kao što je predviđeno u JCPOA. Budući da su američke sankcije jednostrane i protivne Rezoluciji UN-a 2231.

NACIONAL: Odvjetnica za ljudska prava Nasrin Sotoudeh dobitnica je ovogodišnjeg „alternativnog Nobela“. Iz zaklade Right Livelihood, koja dodjeljuje nagradu, rekli su da su „šokirani viješću” da je uoči dodjele vraćena u zatvor u kojem služi 30-godišnju kaznu. Zašto se to dogodilo?

Ne znam detalje njezina slučaja. No prema posljednjim informacijama, kazna joj je 12 godina, a ne 30. Nedavno je bila na dopustu koji joj je produžen zbog bolesti.

NACIONAL: Koliko ste uspjeli upoznati Hrvatsku, kako surađujete s predstavnicima hrvatske vlade?

Nažalost, moja misija započela je u vrijeme početka pandemije covida-19. Kao rezultat toga, mogućnosti održavanja sastanaka i razgovora s raznim akademskim i društvenim skupinama, kao i putovanja, bile su vrlo ograničene. Unatoč tome, puno sam čitao o Hrvatskoj prije dolaska u misiju, a imao sam i sastanak s prethodnim iranskim veleposlanicima. Po mom mišljenju, Hrvati žive u prirodnom raju, vrlo su topli i dragi. I vladini dužnosnici u Hrvatskoj, i elite, i osobe iz kulture imaju vrlo dobar odnos s iranskim veleposlanstvom i moram im zahvaliti na dobrom prijemu i dobroj volji u razvoju odnosa dviju zemalja.

NACIONAL: Iran održava predsjedničke izbore u lipnju, očekujete li promjene na političkoj sceni?

Predsjednički izbori u Iranu čak su i za iranske političare uvijek neizvjesni. Nitko od kandidata ne može tvrditi unaprijed da će biti pobjednik. To ukazuje na moć i sposobnost građana da utječu na ishod izbora. Tako da ne mogu predvidjeti. Moramo pričekati.

Komentiraj