Zastupnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine u utorak je zbog blokada u odlučivanju odgodio očitovanje o pokušaju SDP-a BiH da se posebnom rezolucijom “uzvrati” Hrvatskoj zbog izjava i stajališta koje hrvatski političari iznose o stanju u BiH.

Dokument pod naslovom “Prijedlog rezolucije o želji za napretkom Republike Hrvatske” u sjedište parlamenta u Sarajevu je stigao u veljači na prijedlog SDP-ova zastupnika Saše Magazinovića uz obrazloženje kako je to odgovor na “prijedloge koji u posljednje vrijeme koordinirano dolaze od političara iz  Hrvatske a tiču se unutarnje politike i odnosa u BiH”.

Rasprava o tom dokumentu uvrštena je na dnevni red sjednice održane u utorak na kojoj se pokazalo kako je sada u parlamentu BiH nemoguće donositi bilo kakve odluke jer u tome odbijaju sudjelovati zastupnici iz srpskih stranaka pa je i SDP-ov prijedlog rezolucije o Hrvatskoj ostao “na čekanju”.

Formulirano je šest točaka u kojima se vlasti u Hrvatskoj poziva da “uvaže stavove” iz dosadašnjih izvještaja State Departmenta u kojima se upozorava na socijalnu diskriminaciju i slučajeve nasilja prema manjinama, ženama i LGBT zajednici kao i na korupciju u vlasti.

Rezolucijom se predlagalo da Hrvatska “omogući davanje statusa konstitutivnog naroda najbrojnijoj nacionalnoj manjini”, razvije borbu protiv korupcije i poduzme konkretne aktivnosti na ravnomjernom ekonomskom razvoju svih dijelova zemlje.

Zaključcima se Hrvatsku pozivalo i da “zaustavi jačanje desničarskih pokreta te javnu promociju ustaštva”, potakne vrijednosti antifašizma i konačno riješi pitanje odlaganja nuklearnog otpada na granici s BiH.

“To je način da se pokaže briga za stanje u Hrvatskoj na temeljima uzajamne suradnje i poštivanja”, kazao je Magazinović, objašnjavajući svoj prijedlog na sjednici Zastupičkog doma.

Zaključio je kako dobrosusjedsku suradnju ne razumiju svi na isti način a za Hrvatsku je kazao kako je ona očito najaktivnija u nastojanjima da pomogne rješavanu nagomilanih problema u BiH.

“Čovjeku je naprosto neugodno koliko oni brige posvećuju nama a mi na to ne uzvraćamo”, kazao je Magazinović uz jasnu ironiju.

SDP-ov zastupnik je ocijenio kako neki političari u Hrvatskoj BiH doživljavaju kao “hobi državu” kojom se bave kad god im ponestane tema u vlastitoj zemlji.

Na Magazinovićev je prijedlog oštrim osudama reagirao niz zastupnika iz HDZ BiH i HDZ 1990 ali i iz Stranke demokratske akcije (SDA).

Nikola Lovrinović iz HDZ BiH kazao je kako mu je hrvatska država otvorila svijet i puno učinila za BiH i najbolji joj je sudjed pa dodajući kako se stoga srami što je u parlament BiH na raspravu došao prijedlog dokumenta poput ovakve rezolucije.

“Čini mi se da je sramota ovo što mi danas pričamo”, kazao je Lovrinović.

Kazao je kako bi u interesu Hrvata u BiH bilo da se Hrvatsku pozove na uspostavu posebnih odnosa s Federacijom BiH kao i konferederalnih odnosa kako je to predviđeno Washingtonskim sporazumom kojim je 1994. godine uspostavljena Federacija BiH.

Predsjedatelj Zastupničkog doma Šefik Džaferović iz SDA kazao je kako drži da se ovakva rezolucija nije ni trebala naći na sjednici tog tijela.

“Ovo je vrlo neozbiljna stvar. Ovako se ne radi i ovako se ne grade odnosi”, kazao je Džaferović tijekom rasprave, dodajući kako nema dvojbi da u Hrvatskoj postoje problemi no njihovo rješavanje nije posao parlamenta BiH.

Pozvao je da se otvorena pitanja u odnosima BiH s Hrvatskom rješavaju na konkretan način a “šaljivi način” na koji SDP pokušava unijeti rezoluciju u parlament BiH je ocijenio apsolutno neprihvatljivim.

Iako je izgledno da u Zastupničkom domu nema većine koja bi poduprla usvajanje SDP-ove rezolucije, formalno izjašnjavanje o tome moralo je biti odgođeno zbog problema u donošenju odluka u tom tijelu prouzročenom odlukom zastupnika iz srpskih stranaka da ne sudjeluju u glasovanju o bilo kojoj odluci ili zaključku.

Zbog toga nije moglo uslijediti ni očitovanje o prijedlogu zastupnice HDZ BiH Borjane Krišto da se rezolucija skine s dnevnog reda jer nije u skladu s poslovnikom o radu Zastupničkog doma.

Nastavak rada u parlamentu odnosno sudjelovanje u glasovanju srpski zastupnici uvjetuju rješavanjem krize nastale podnošenjem zahtjeva za reviziju presude Međunarodnog suda pravde (ICJ) protiv Srbije.