Papa Franjo predvodit će obrede Velikog petka u ograničenoj formi zbog pandemije koronavirusa te će ovog puta, kao i u vrijeme Uskrsa prošle godine, izostati procesija Križnog puta oko starorimskog Koloseuma, događaj koji je posebno dirljiv za hodočasnike.

U šest sati navečer, poglavar Katoličke Crkve će se prisjetiti muke i smrti Isusa Krista na službi u bazilici Sv. Petra.

Kako je objavio Vatikan, tek nekolicini vjernika je dozvoljeno sudjelovanje u misnim slavljima u bazilici tijekom Velikog tjedna i na sam Uskrs.

Obredima na Veliki petak inače prisustvuju kardinali, biskupi i do 10.000 vjernika.

I ove godine će, kako i 2020., zbog pandemije izostati Križni put oko Koloseuma, stoljećima stara tradicija kojom se uprizoruje Isusova patnja prije raspeća. Sastoji se od 14 postaja. Za svaku postaju, u crkvama ili na javnim mjestima postavljaju se slike ili kipovi s likovnim prikazima Isusove muke.

Križni put kao pobožnost na spomen Isusove muke je vrlo stara tradicija i potječe iz Jeruzalema. Križni put su promicali sv, Franjo Asiški i franjevci, ali se pobožnost značajnije proširila tek u 18. stoljeću.

Održavanje Križnog puta kod Koloseuma, koji je promaknuo talijanski franjevac Leonardo Portomauricijski, prvi je puta u povijesti bilo organizirano 1750. kada je bila proglašena sveta godina. Bilo je to u vrijeme pape Benedikta XIV. (1740-1758.), koji je posvetio taj Križni put i proglasio Koloseum mjestom spomena na kršćanske mučenike.

Umjesto kod Koloseuma, Križni put će se održati ispred bazilike, na Trgu sv. Petra u devet sati navečer.

Za ovu priliku, tekstove meditacija za svaku postaju Križnog puta su napisali i slike izradili djeca i mladi. Prema službenim informacijama, neka od djece dolaze iz udomiteljskih domova u Rimu.

Za 84-godišnjeg Franju, ovo je drugi Veliki tjedan i Uskrs koji se odvijaju pod strogim mjerama ograničenja.

Uskrs, slavlje u povodu uskrsnuća Isusova, kršćanima je najvažniji blagdan.