Pandemija koronavirusa potpuno će promijeniti izgled svjetske avioindustrije u idućih desetak godina

Striktne mjere restrikcija u međunarodnom prometu i pri prelasku granica i ograničavanje kretanja prisilile su gotovo sve zrakoplovne kompanije, pogotovo u Europi, da prizemlje veliki broj aviona ili čak cijelu flotu

Pandemija koronavirusa koja se u vrlo kratkom vremenu proširila po cijelom svijetu imala je snažan utjecaj na svjetski turizam, a brojke pokazuju da je zrakoplovstvo jedan od najugroženijih sektora. Ukupni putnički promet od početka ožujka neprestano opada kao rezultat ograničenja međunarodnih putovanja i mjera karantene ili samoizolacije koje su na snazi u mnogim zemljama.

Striktne mjere restrikcija u međunarodnom prometu i pri prelasku granica i opće ograničavanje kretanja prisilile su gotovo sve zrakoplovne kompanije, pogotovo u Europi, da prizemlje veliki dio ili čak cijelu flotu. U Hrvatskoj će do početka svibnja za civilni promet ostati zatvorene sve zračne luke osim zagrebačke, iz koje u prosjeku sada dnevno poleti samo jedan zrakoplov Croatia Airlinesa prema Frankfurtu. U slučaju da u svibnju ostale zračne luke u Hrvatskoj budu otvorene, što još nije poznato, pitanje je hoće li na njima biti prometa jer su mnoge kompanije suspendirale ili potpuno obustavile letove.

Službeno su već ukinute interkontinentalne veze koje su 2020. trebale spojiti Zagreb i Toronto s Air Canadom i Seul s Korean Airlinesom, a svi ostali nacionalni i europski letovi su suspendirani. Letovi Qatar Airwaysa za Dohu također su suspendirani, a Emirates je prema uputama vlade UAE-a privremeno obustavio sve putničke letove na neodređeno vrijeme. Hrvatski građani će za sada moći kroz Dubai doći u Hrvatsku samo 22. i 29. travnja te 13. svibnja, specijalnim reimpatrijacijskim letovima Emiratesa ili FlyDubaija. Nakon toga, u najboljem slučaju, Zagreb će ponovno biti povezan s Dubaijem tek nakon 2. srpnja i to samo četiri puta tjedno umjesto dnevno. Turkish Airlines najavio je ponovnu uspostavu letova u drugom djelu svibnja, kao i Brussels Airlines, a letovi Ryanaira trebali bi krenuti 8. svibnja, ali je kompanija već definitivno odlučila ukinuti sve letove između Pule i Rijeke s glavnom zračnom lukom Frankfurt International. No svi najavljeni datumi mogli bi biti pomaknuti. EasyJet je prvotno bio najavio da će njihovi zrakoplovi letjeti od 1. svibnja, no sada je već sigurno da nijedan EasyJetov komercijalni let neće krenuti prije 18. svibnja.

Londonske zračne luke Gatwick i City potpuno su zatvorene, kao i pariški Orly. Lufthansa trenutno prijevozi 99 posto manje putnika nego u istom razdoblju prošle godine, a kroz zračnu luku Charles de Gaulle u Parizu dnevno prođe 95 posto manje ljudi nego inače. Švicarska kompanija Swiss trenutno leti sa samo 6 od raspoloživih 91 aviona. Lufthansa je odlučila zauvijek ugasiti poslovanje tvrtke kćeri Germanwings, no i dalje će letjeti tvrtka sestra Eurowings. Budući da je tijekom proteklih sezona Eurowings koristio Germanwingsove zrakoplove za letove na neke hrvatske destinacije, nije još jasno hoće li svi letovi Eurowingsa za Hrvatsku ovog ljeta biti potvrđeni.

U trenutku kada su istovremeno otkazani gotovo svi letovi, većina kompanija novac za povrat putnicima jednostavno nema, a onih nekoliko čiji računi stoje nešto bolje, povratom novca došle bi do kraha

Croatia Airlines morao je otkazati 3200 letova u posljednjih mjesec i pol, što je zahvatilo preko 87 tisuća putnika koji su već imali kupljene karte za ovo razdoblje. Hrvatski nacionalni avioprijevoznik navodi da su im rezervacije u travnju pale za 95 posto. Naša aviokompanija je tek potpisala osmogodišnji lizing za novi zrakoplov Airbus tipa A319 te još jedan Dash8 Q400 koji je trebao služiti kao rezerva da se ne bi trebalo izmijeniti raspored dok je neki propelerski zrakoplov na popravku. Zbog krize s koronavirusom, suspendiran je i proces privatizacije Croatia Airlinesa.

Naprasno prizemljivanje zrakoplova diljem svijeta dovelo je u teško stanje gotovo sve aviokompanije, a većina njih riskira da će ostati bez likvidnosti u vrlo kratkom roku. Avijacija je jedan od najkompleksnijih biznisa koji ima vrtoglave fiksne troškove. Budući da su letjelice skupe, većina kompanija ne posjeduje avione, nego za njih plaćaju lizing, za što je potreban konstantan protok prihoda. U trenutku neoperativnosti prihoda nema, ali i dalje je potrebno plaćati najam, djelatnike i lizing, a kako su zrakoplovi prizemljeni, plaća se i naknada za parkiranje. U internom priopćenju djelatnicima, direktor Air France KLM-a Ben Smith rekao je da grupacija gubi 25 milijuna eura dnevno. Većini nacionalnih aviokompanija ekonomski će pomoći vlastite vlade. Alitalia je državi dužna znatnu svotu novca koju nije u stanju vratiti i bit će nacionalizirana. Grupacija IAG koja posjeduje British Airways, Iberiju i Vueling smanjila je svoju operativnost za više od 90 posto. Za njih je kriza s pandemijom koronavirusa još veća zbog Brexita. Naime, britanski premijer Boris Johnson želi nacionalizirati British Airways, što grupacija IAG izričito odbija i traži da britanska i španjolska vlada samo pomognu svakoj od kompanija oko operativnih troškova koje će imati sljedećih nekoliko mjeseci da bi preživjele.

Čak i u dobrim ekonomskim i gospodarskim uvjetima, većina kompanija troškove pokriva s minimalnom likvidnošću, a preživljavaju novcem od karata koje su prodane za buduća putovanja. Direktiva Europske komisije 261 iz 2004. jasno nalaže kompanijama da, u slučaju da je let otkazan, putnik ima pravo na povrat novca. Međutim, u trenutku kada su u Europi istovremeno otkazani gotovo svi letovi, većina kompanija novac koji bi trebali vratiti putnicima jednostavno nema, a onih nekoliko čiji računi stoje nešto bolje, povratom novca svima u isto vrijeme došle bi do kraha.

Glavni cilj svih aviokompanija u ovom trenutku je zaštiti biznis i preživjeti. Lufthansa neće vratiti novac apsolutno nikome komu je let otkazan. U zamjenu nude vaučere povećane vrijednosti koji će se moći koristiti do 31. prosinca sljedeće godine. Iako je to protiv europske direktive, tu je odluku u potpunosti podržala i njemačka vlada koja je zatražila i suspenziju ove direktive zbog izuzetnosti situacije. Jedna od kompanija koja ima visoku likvidnost i koja je prvotno obećala povrat novca je Ryanair, ali su konačno i oni odlučili ponuditi vaučere koji će vrijediti godinu dana. Tvrtka priznaje da se taj korak unazad dogodio jer nisu “u stanju obraditi zahtjeve za povrat novca” do kraja ovog izvanrednog stanja. Identično obrazloženje dali su i iz Croatia Airlinesa.

Američki United Airlines priznaje da je ovo najveća kriza koju doživljavaju u svojoj 94-godišnjoj povijesti. Vlada SAD-a dodijelit će United Airlinesu 5 milijardi dolara, što će pomoći kompaniji da isplati plaće do kraja rujna, ali neće pokriti troškove infrastrukture ni tražbina koje prema kompaniji imaju zračne luke i ostali dobavljači. Zbog toga i zbog potražnje koja je blizu nuli, iz Uniteda najavljuju znatne redukcije tijekom ljeta. U prva dva tjedna travnja Unitedom je letjelo 200 tisuća putnika. U istom razdoblju prošle godine bilo ih je šest milijuna, što je pad od 97 posto.

Sadašnja kriza i paraliza civilnog zrakoplovstva donijeli su niz promjena u industriji. Niz kompanija odlučilo je izbaciti iz flote stare modele letjelica, kao što su Airbusi A340 s četiri motora. Izlazak takvih aviona iz flota bio je planiran postepeno kroz godine, ali je pandemija prisilila više aviokompanija da to učine odmah. Zbog manjka potražnje, neke su kompanije odlučile potpuno prizemljiti svoje najveće zrakoplove. Air France do sljedeće godine neće letjeti Airbusom A380, koji je jedan od najefikasnijih zrakoplova, ali trenutno ima puno više mjesta od onih koji bi se mogli prodati. Niz kompanija diljem svijeta neće više letjeti s ovim nebeskim divom.

Dodatni problem za neke kompanije bit će pad cijene nafte. Naime, neki avioprijevoznici unaprijed potpišu ugovore kojima se obvezuju kupiti određenu količinu goriva za sljedećih nekoliko godina, i to za puno manju cijenu od tržišne. Kad bi neka kompanija potpisala takav ugovor, nazvan “fuel hedging”, javno bi se pohvalili. No kad su takvi ugovori potpisani cijena nafte bila je izuzetno visoka, a početkom pandemije je značajno pojeftinila.

Budući da mogućnost uspostavljanja komercijalnih veza gotovo nema, a zbog povećane potražnje kargo prometa, prvenstveno u svrhe prebacivanja medicinskog materijala, niz tvrtki pretvorilo je neke svoje komercijalne zrakoplove u kargo. Grčki Aegean je, da bi imali više mjesta, iz dva svoja Airbusa izbacio sva sjedala, a to su napravile i mnoge druge kompanije. KLM je u flotu čak vratio dva ogromna Boeinga 747 kargo da bi mogli prevesti što više materijala iz Kine. Hrvatski Trade Air napravio je jedan od najdužih letova u povijesti avijacije na našim prostorima – kompanija je do Kine stigla samo jednim zaustavljanjem u Kazahstanu.

Dosad uspješan model biznisa koji su stvorile niskobudžetne kompanije kao što su EasyJet i Ryanair i koji im je omogućio prosperitet temelji se na gusto popunjenim zrakoplovima, ali i brzim ukrcavanjima i iskrcavanjima, što omogućava da planirani vremenski razmak između slijetanja i ponovnog polijetanja u nekim slučajevima bude samo 25 minuta, ali takve procedure stvaraju i gomilanje ljudi. Kad letovi ponovno krenu, takva praksa više neće biti moguća. “Potreba da se poštuje razmak od najmanje jednog metra između ljudi znatno će produljiti vrijeme ukrcavanja i napuštanja letjelica”, smatra Giulio de Carli iz tvrtke OneWorks koji je jedan od najvećih stručnjaka za zrakoplovnu logistiku u Italiji. Kad se zračni promet ponovno pokrene, “srednje sjedalo u avionima ostat će prazno, da bi osigurali razmak”, najavio je šef EasyJeta Johan Lundgren, no ako kompanije budu prevozile manji broj putnika, to bi se trebalo odraziti i na cijenu karata koje bi trebale biti skuplje.

Ryanair trenutno ima četristotinjak prizemljenih aviona i smatra da će cijene znatno pasti. Kompanija je spremna prodavati karte i od 0,99 do 9,99 eura čak i u kolovozu, tvrdi šef tvrtke Michael O’Leary te dodaje da “nećemo propasti ni ako nam avioni budu popunjeni samo za dvije trećine”. To bi kratkoročno bio veliki gubitak za kompaniju, ali bi bila investicija za budućnost. “Kratkoročno naš prioritet nije zaraditi, nego omogućiti našim pilotima i osoblju da ponovno lete”, rekao je O’Leary. On ipak smatra da zrakoplovi moraju letjeti puni i da bi kontrola temperature putnika i posada i obveza nošenja maski tijekom leta više nego dovoljno jamčile sigurnost. Ryanair trenutno ima 20 letova dnevno, što je više od 99 posto manje u odnosu na 2400 dnevnih letova koje su obavljali prije nekoliko mjeseci. Cjenovna agresivnost O’Learyjeva plana za relansiranje avijacije mogla bi biti kobna za niz kompanija koje neće biti u stanju, zbog operativnih troškova, letove doslovno poklanjati. Ryanair si takvu politiku može dozvoliti jer na računu ima preko 4 milijarde eura, što bi kompaniji omogućilo da preživi bez letenja godinu i pol.

EasyJet je u potpunosti prizemljio flotu i suspendirao sve operacije. Ipak, i dalje prodaju zrakoplovne karte za ljetnu sezonu, a pokušavaju privući putnike promotivnom cijenom ukrcane prtljage za manje od jednog eura. Da bi preživjeli, uveli su niz modifikacija. Odustali su od narudžbe 24 novih zrakoplova, što im je donijelo uštedu od milijardu funti. Tvrtka provodi i program financiranja od dodatnih 2 milijarde funti, što uključuje i zajam od 600 milijuna funti koji im je dala Engleska banka.

Nakon pandemije, svijet civilne avijacije bit će drugačiji. Neki od scenarija predviđaju znatno povećanje cijena karata da bi se kompenzirao manji broj sjedala koji će se moći prodati. Drugi smatraju da će kriza najviše zahvatiti one tvrtke čiji se biznis model zasniva na visokom volumenu putnika i čije su kabine najgušće. Treći scenarij je povratak broja putnika na razinu devedesetih godina, kada je putovanje zrakoplovom bila privilegija za odabrane, što bi bio kraj demokratizacije zračnog prometa. No najrealističniji od mogućih scenarija uključuje postroženje sanitarnih mjera pri ukrcaju, ali i strožu sigurnost te kompliciranije granične kontrole. Prošlog tjedna je Emirates testirao sve putnike jednog leta na koronavirus, u Kanadi je od ovog tjedna za letenje obvezna zaštitna maska, a Philippine Airlines promijenio je uniforme svoje posade, tako da izgledaju poput astronauta. Bit će potrebno mijenjati i procedure ukrcavanja, kao i prijevoza od terminala do zrakoplova, dva procesa u kojima su dosad ljudi bili nagomilani. Iz sanitarnih razloga, na kraćim rutama najvjerojatnije će se ukinuti posluživanje hrane i pića. Ovaj posljednji scenariji će u, najoptimističnijem slučaju, trajati najmanje godinu dana, a mjere bi mogle biti manje strože nakon što se pronađe cjepivo protiv koronavirusa i postane dostupno u velikom obimu.

Kina je pokrenula 40 posto domaćih letova, a kako je u SAD-u zračni promet drastično smanjen, postala je prva država po kapacitetu letova na svijetu, što se po procjenama trebalo dogoditi tek 2024. godine

Ipak, stručnjaci predviđaju da bi već prije kraja pandemije niz aviokompanija moglo propasti. Iako se u krugovima avioindustrije već dvije godine, zbog teškog financijskog stanja, stalno predviđa propast kompanije Norwegian, ona je kroz oštru restrukturaciju ruta uspjela preživjeti. Međutim, ona bi mogla biti prva europska kompanija koja riskira zatvaranje prije kraja mjeseca. Iako im je norveška vlada platila nekoliko milijuna eura, to zasad nije dovoljno ni da bi se isplatila plaća pilotima za ožujak.

Propast kompanija utjecala bi i na proizvođače kojima bi propale narudžbe zrakoplova koje grade u ovom trenutku. Američki Boeing već je pogođen krizom koju je prouzročilo prizemljivanje aviona 737MAX nakon nekoliko kobnih nesreća diljem svijeta. Donald Trump je obećao Boeingu dodijeliti 60 milijardi dolara pomoći, no Boeing ne želi ulazak države u njihovo dioničko društvo. SAD bi, tvrde stručnjaci, mogao pronaći drugačiji način da pomogne svom najvećem proizvođaču zrakoplova, na primjer ogromnom narudžbom vojnih aviona.

Međunarodno udruženje za zračni promet IATA zahtijeva da vlade svih zemalja spase civilno zrakoplovstvo, i to poreznim olakšicama, smanjivanjem ili ukidanjem taksi zračnih luka, ali i uklanjanjem naknade za parkiranje zrakoplova na aerodromima za razdoblje u kojem će svijet ostati paraliziran. Sektor avioprijevoza izgubit će najmanje 252 milijarde dolara u svijetu, tvrdi Alexandre de Juniac iz IATA-e, a da bi kompanije preživjele potrebno bi bilo da im vlade ukupno pomognu s oko 200 milijardi dolara, smatra Bian Pearce, IATA-in glavni ekonomist. Prihodi aviokompanija diljem svijeta bit će manji za 76 milijardi dolara i moguće je da prije ljeta bankrotira 800 aviokompanija i 5,6 milijuna ljudi iz srodnih industrija ostane bez posla. Likvidnosti, između ostalog, nema jer nitko ne kupuje karte za ljeto, što je ključna sezona za gotovo sve aviokompanije. Organizacija Eurocontrol koja upravlja zračnim prometom na našem kontinentu, najavio je da je potpisan sporazum o dodjeli 1,1 milijarde eura namijenjenih održavanju likvidnosti avioprijevoznika.

Likvidnost i preživljavanje aviokompanija ovisit će i o platežnoj moći putnika, a kako ulazimo u dugo razdoblje recesije, ona će biti znatno smanjena. Analisti smatraju da se potražnja neće vratiti na pre-pandemijsku razinu najmanje do polovine sljedeće godine, a jedan od razloga je i strah koji će ljudi imati od letenja. “Svijet avijacije bit će puno manji”, rekao je stručnjak za prijevoze John Strickland magazinu Business Insider. U međuvremenu, Kina je ponovno pokrenula 40 posto domaćih letova, a kako je u SAD-u zračni promet drastično smanjen, Kina je postala prva država po kapacitetu letova na svijetu. Očekivalo se da će Kina SAD-u oduzeti primat tek 2024., ali je kriza s koronavirusom ubrzala ovaj proces.

Komentiraj

Source:Dino Geromella