Pandemija covida-19 nije ublažila klimatske promjene

 

Ograničenja uvedena zbog suzbijanja širenja koronavirusa, poput karantena i mjera fizičke distance, nisu smanjila naš kolektivni karbonski otisak niti su ublažila klimatske promjene.

S obzirom na to da su ljudi širom svijeta ostajali kod kuće kako bi se suzbilo širenje koronavirusa, emisija stakleničkih plinova iz energetske i transportne industrije pala je na rekordno niske vrijednosti, što nam je možda dalo lažan osjećaj da su najteži učinci klimatskih promena ublaženi, no to se nije dogodilo, piše CNN.

Tomu u prilog ide prošlotjedno saznanje o odvajanju golemih santa leda na Antarktiku i Grenlandu koje se dogodilo zbog sve viših temperatura na polovima, što ubrzava porast razine mora i predstavlja veliku prijetnju za milijune ljudi koji žive u obalnim područjima.

U međuvremenu su razorni požari potaknuti vrućim i suhim vjetrovima spržili milijune hektara šuma širom zapadnog dijela Sjedinjenih Država, potaknuli masovnu evakuaciju, uzeli desetke ljudskih života te izazvali izmaglicu koja se proširila zemljom, čak do Europe.

Istodobno je na Atlantiku uočena jedna od najaktivnijih sezona uragana potaknuta visokim temperaturama na površini mora, a kako piše CNN, uragan Sally, koji je prošli tjedan prešao u drugu kategoriju i obrušio se na Alabamu, bio je samo jedan od pet tropskih ciklona na Atlantiku, što je fenomen koji se dosad dogodio samo jedanput – prije gotovo 50 godina.

Klimatske promjene ne prestaju zbog lockdowna

“Klimatske promjene ne prestaju zbog lockdowna. Ekstremne vremenske prilike kojima svjedočimo u skladu su s onim što možemo očekivati zbog klimatskih promjena”, rekao je za CNN Ilan Kelman, profesor rizika, otpornosti i globalnog zdravlja s  londonskog University Collegea.

Znanstvenici se slažu da klimatske promjene utječu na porast prosječne globalne temperature, mijenjajući klimatske uvjete širom svijeta – temperaturu, vlagu i padaline, što utječe i na promjene u vremenskim obrascima koje doživljavaju i ljudi.

Upozoravaju da su se, osim zraka zagrijali i oceani, a vrućina potiče uragane koji postaju jači i intenzivniji. Kažu i da su topliji oceani i atmosfera također krivci za otapanje ledenih površina i ledenjaka.

Dodaju da su klimatske promjene koje se danas događaju, o čemu svjedoče ekstremni vremenski događaji poput požara na američkoj Zapadnoj obali, posljedica naše kumulativne emisije od početka industrijske revolucije.

Tvrde da će se, čak i ako budemo smanjivali emisiju ugljika, kako je to bilo u vrijeme pandemije, sve dok u atmosferu budemo ispuštali stakleničke plinove, naš planet i dalje nastaviti zagrijavati.

No Kelman je optimist. Njegova knjiga ‘Disaster by Choice’ (Katastrofa po izboru) proučava na koji način ljudske aktivnosti pretvaraju prirodne opasnosti u katastrofe te kaže da lockdown, premda možda i nema velik utjecaj na dugoročno ublažavanje klimatske krize, ipak pokazuje da je promjena moguća.

“Dugo su nas uvjeravali da promjena društva preko noći nije moguća. Lockdown nam je pokazao suprotno”, rekao je za CNN, upozorivši da primjena lockdowna ipak nije održivo rješenje kada je posrijedi sprečavanje klimatskih promjena te je ukazao na njegove ekonomske, društvene i sociološke učinke i troškove.

“Ovo je u određenoj mjeri bilo testiranje pozitivnih i negativnih strana te, s jedne strane mogućnosti, a s druge – štete koja posljedično nastaje. Morali bismo u svakom slučaju pomagati ljudima, otvarati radna mjesta i podupirati život, istodobno smanjujući sve oblike potrošnje. I to se ne bi smjelo dogoditi preko noći”, zaključio je Kelman.

Komentiraj