Znanstvenici njemačkog Instituta za biokemiju (IBC) na čelu s našim Ivanom Đikićem možda su otkrili slabu točku koronavirusa. Na internet stranicama Instituta objavljeno je da su identificirali papainsku proteazu (PLpro) virusa SARS-CoV-2 kao esencijalni virusni enzim te potencijalna slaba točka, za koje se čak može reći da bi mogao biti ‘Ahilova peta’.

Kako objašnjavaju u priopćenju, PLpro je potreban za procesiranje viralnih polipeptida i sastavljanja virusa u ljudskim stanicama, a virus SARS-CoV-2 koristi taj enzim kako bi prigušio imunološki antiviralni odgovor tijela, što pomaže virusu da modulira imuno-sustav zaražene osobe u vlastitu korist. Na taj se način, ističu, virus može lakše multiplicirati i širiti dalje.

Znanstvenivi su demonstrirali da se farmaceutskim targetiranjem PLpro-a nekovalentnim inhibitorom GRL-0617 može blokirati širenje virusa te pojačati antiviralni imunitet u ljudskim epitelnim stanicama, koje su primarno mjesto ulaska patogena u ljudski organizam.

“Naši rezultati otvaraju uzbudljivu mogućnost terapeutske strategije koja se temelji na ‘dvostrukom udarcu’ targetiranjem PLpro-a: Zaustavljanjem širenja virusa i jačanjem ljudskog imunološkog sustava u isto vrijeme”, izjavio je hrvatski znanstvenik Ivan Đikić, glavni autor ovog rada.

Dodao je da su, kako bi došli do ovog uvida, kombiniraliu biokemijsko, strukturalno i funkcionalno znanje na Institutu. “Jako sam zahvalan timu koji je postigao puno u vrlo kratkom periodu. Naša istraživačka suradnja s Institutom za medicinsku virologiju pod vodstvom Sandre Ciesek bila je kritična u pokazivanju kako inhibicija PLpro-a zaustavlja virus”, poručio je Đikić.

U istraživanju su sudjelovali i ostali znanstvenici u Frankfurtu, Muenchenu, Mainzu, Freiburgu i Leidenu. Prvi autor ovog rada Donghyuk Shin naglasio je veliku moć znanosti i veličinu onog što se može napraviti u kolaboraciji. “Kad sam vidio naše rezultate na jednom mjestu, bio sam izuzetno zahvalan što sam znanstvenik”, poručio je.

Ovi rezultati omogućavaju puno znanstveno opravdanje za daljnja klinička istraživanja, u kojima bi se PLpro novog koronavirusa ciljano “napadao” raznim farmaceutskim pripravcima. Ipak, Đikić i Ciesek naglašavaju da moraju biti posebno oprezni kod kliničkog ispitivanja na pacijentima jer bi odgovor njihovih organizama na anti-PLpro terapiju mogao varirati ovisno o tome je li primijenjen u ranim ili kasnijim stadijima covida-19.