Tomislav Čuveljak

‘Ovakvi referendumi ne jačaju demokraciju, nego ugrožavaju demokratski poredak’

‘Izborni sustav i pravo nacionalnih manjina na parlamentarno predstavništvo vjerojatno su zadnja dva tipa odluka koje bi trebalo donositi referendumom. Parola ‘Narod odlučuje’ zavodljiva je, no iskustvo pokazuje da se narod u RH uglavnom slabo odaziva na takve inicijative’, kaže profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Goran Čular

Narod odlučuje’, parola pod kojim su se proteklih tjedana prikupljali potpisi za promjenu izbornog sustava, prilično je zavodljiva, ali iskustvo dosadašnjih naših referenduma, izuzme li se onaj prvi o samostalnosti Hrvatske koji je bio vrlo specifičan, govori nam da narod uglavnom ostaje doma, da se na referendumske inicijative slabo odaziva“, smatra Goran Čular, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, koji je podsjetio na činjenicu da na referendum o pristupanju Europskoj uniji nije izašlo oko 56 posto registriranih birača, a s referenduma o braku izostalo je još više, 62 posto birača, pa je na koncu odlukom samo 25 posto građana koji su tu inicijativu podržali, Ustav promijenjen tako da je u njega ugrađena definicija braka kao heteroseksualne zajednice. O problemima s referendumskim inicijativama i promjenama izbornog zakona Čular je, između ostalog, govorio u intervjuu za Nacional.

NACIONAL: Proteklih dana paralelno su se skupljali potpisi za provođenje dvaju referenduma, jednog koji traži opoziv nedavno ratificirane Istanbulske konvencije i drugog koji redizajn izbornog sustava predstavlja kao najvažniju od svih Hrvatskoj nužnih promjena. Prva inicijativa nije uspjela sakupiti potreban broj potpisa, a druga je, kako tvrde njeni pokretači, bila mnogo uspješnija i ima dostatnih skoro 400 tisuća potpisa. Upitna je, međutim, ustavnost referendumskih pitanja. Kako kao stručnjak za političke stranke i izborni sustav ocjenjujete referendumske zahtjeve?

Zahtjevi za promjenom izbornog sustava u velikoj mjeri ponavljaju sadržaj referendumske inicijative koja nije uspjela 2014. godine. Inicijatori se jednim dijelom oslanjaju na razmjerno opravdane kritike pojedinih elemenata izbornih normi, pogotovo onih za koje je posve jasno da ih je odavno već trebalo promijeniti. Mislim na odluku Ustavnog suda o potrebi ujednačavanja veličine izbornih jedinica kako bi se broj mandata uskladio s brojem birača. Tako je nevoljkost etabliranih političkih stranaka, prije svega HDZ-a i SDP-a, da se uhvate ukoštac s davno konstatiranim slabostima izbornog sustava, kumovala pokretanju inicijative. Ali referendum nije dobro sredstvo rješavanja tih problema. Izborni sustav i pravo nacionalnih manjina na parlamentarno predstavništvo vjerojatno su zadnja dva tipa odluka koje bi trebalo donositi referendumom…

Pročitajte više u novom broju Nacionala…

Komentiraj