Otvoreno: Kako utrošiti 22 milijarde eura namijenjene Hrvatskoj?

Hrvatska će dobiti više od 22 milijarde iz Europskih fondova, a glavna tema večerašnjeg Otvorenog je hoće li se, zahvaljujući europskom novcu, hrvatsko gospodarstvo brzo oporaviti i kako će se utrošiti novac?

U večerašnjem Otvorenom gostovali su ministrica poljoprivrede Marija Vučković, Branko Grčić iz SDP-a, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago, prof. dr. sc. Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti te poduzetnik Ivan Miloloža.

“Vlada Andreja Plenkovića odradila dobar veliki posao, što je primjećeno i u međunarodnim krugovima”

“To nas čini zadovoljnima. Hrvatska će u sljedećem programskom razdoblju imati na raspolaganju 22 milijarde i 70 milijuna eura, pri čemu je 12 milijardi i 67 milijuna eura vezano za usvajanje višegodišnjeg financijskog okvira. To su bespovratna sredstva. A 9,4 milijarde eura vezane su za primjenu instrumenata EU-a nove generacije pri čemu se najveći dio odnosi na fond za oporavak. Hrvatska je po tome prošla nešto bolje od prosjeka. 72 posto sredstava će biti bespovratno, a 28 posto će biti zajmovi, pri čemu mi ne bismo mogli dobiti takve zajmove samostalno. Ne bismo se mogli zadužiti s tako povoljnom kamatnom stopom, praktički nultom. Niti bismo mogli dobiti tako dugoročne zajmove potrebne za razvoj i oporavak”, kazala je Vučković u Otvorenom.

Vučković: 4,5 milijarde eura za poljoprivredu

I u ministarstvu poljoprivrede smo komunicirali da možemo očekivati za sljedeće programsko razdoblje otprilike 4,5 milijarde eura, da to smatramo realnim i da ćemo se za to izboriti, a evo sad smo ukupno na 4 milijarde i 700 milijuna eura, dodala je.

“Cifre zaista velike i upečatljive”

“Međutim, kad se uđe malo u strukturu toga vidimo da je to, kao što je ministrica rekla da je to prije svega najveći iznos koji se odnosi na novu financijsku perspektivu. Ono što je jučer bilo 11 milijardi, sad je 12 što je dio jednog redovitog procesa. I pregovaračkog koji u Europi traje, neću reći godinama, ali kad se uđe u novu financijsku perspektivu onda se počne govoriti i o onoj sljedećoj. Prema tome, ovo je finale tog procesa. Ono što je ključno – to je ovaj drugi paket. Paket za oporavak koji bi trebao pomoći da se Hrvatska oporavi od krize u što kraćem roku. Nas čeka vrlo izazovna i teška jesen, u gospodarskom smislu, kao i zdravstvenom”, naglasio je Grčić.

Treba ih iskoristiti u što kraćem roku

“Ova bi sredstva trebalo iskoristiti u što kraćem vremenu, a to neće biti lako. Treba napraviti još ogroman posao da zaista dođete u situaciju da te novce zaista u Hrvatsku i dovedete. Treba obaviti programiranje, nacionalni plan oporavka, a onda kroz taj plan pripremati projekte koji će se nominirati za financiranje iz ovih fondova. Mi imamo jako loše iskustvo s EU fondovima u zadnjih 7 godina. To su činjenice. Iskoristili smo samo 35 posto. Ugovoreno je preko 90 posto. No put od ugovaranja do iskorištavanja fondova je jako dug”, dodao je

Grčić je rekao da smo na posljednjem mjestu po iskorištenosti fondova, čemu se usprotivila ministrica Vučković i počela nabrajati pojedinačno iskorištenost pojedinih fondova i koliko je zemalja iz Hrvatske. Napomenula je da će se kod velikih prijekata isplaćivati naglo “i tu će se naglo i povećati stopa isplata”.

Na pitanje je li ovaj najduži summit bio ključni trenutak za EU, prof. Brkić je rekao da se nada “da bi mogao ući u uži izbor za jedan od ključnih trenutaka u europskoj unifikaciji”.

“Zato što ga želim pokušati razumjeti kao jedan korak u približavanju nečemu što se zove fiskalna unija. To je još daleki put i u tom smislu je sve otvoreno, ali ako je to mali korak prema fiskalnoj uniji, onda to jest jedan od prijelomnih trenutaka. Ova solidarnost koja je iskazana na 1800 milijardi je još uvijek iznuđena. Situacija je takva kakva je, ona je teška i neizvjesna s izuzetno puno rizika. I alternativa nikakvih nije ni bilo. To je nekakav minus. Ona je još uvijek po mom ukusu previše tehnokratska, a premalo normativna u smislu puno više demokracije i puno više jednakosti”

Komentiraj