Počelo je 60. “Goranovo proljeće”, jedan od najdugovječnijih pjesničkih festivala na svijetu. Ove je godine u znaku pjesničkih glasova iz Hrvatske, regije ali i svijeta.  

Uoči današnjeg središnjeg programa u pjesnikovu rodnom Lukovdolu – dodjele nagrade Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu u dvogodišnjem razdoblju i Goran za mlade pjesnike te nagrade učenicima osnovnih i srednjih škola, u zagrebačkoj Kinoteci sinoć se mogao zateći jedinstven prizor: festival su otvorili nastupi dosadašnjih i aktualnih lauerata uz vizualne i zvučne razglednice iz arhive Hrvatske televizije koje dočaravaju povijest festivala.

Predsjednik programskog odbora Goranova proljeća Marko Pogačar ustvrdio je da je “sada kao i prije 60 godina, a i za 60 godina i mnogo godina više, naša najvažnija pjesnička manifestacija s razlogom, ne samo zbog bogate tradicije već zbog onog čime se bavi”, javlja HRT.

“S jedne strane njegovanjem uspomene na pjesničko i društveno djelo Ivana Gorana Kovačića, s druge strane, u ovom trenutku za nas još i važnije – stvaranje, njegovanjem, poticanjem, suvremene žive pjesničke riječi”, poručio je Pogačar.

Žiri u sastavu Dorta Jagić, Miroslav Mićanović i Branislav Oblučar jednoglasno je donio odluku da se nagrada Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu objavljenu u dvogodišnjem razdoblju dodijeli knjizi Senka Karuze “Nestajanje”.

Na ovogodišnji natječaj za nagradu Goran za mlade pjesnike pristiglo je 38 rukopisa. Žiri u sastavu Marija Dejanović, Dinko Kreho i Branko Maleš žirirao je anonimno, pod šiframa, i jednoglasno kao najbolji odabrao rukopis Vida Bešlića, naslovljen Ektoplazma.

Žiri je odlučio pohvaliti rukopise “Kuća na otoku” Silbe Ljutak, “Kosa nam ne smije biti mokra” Nikole Serdara i “Iz mraka se bježi ravno u kaktus” Mateje Tutis.

Nakon podnevne dodjele nagrada u Lukovodolu, festivalska se karavana seli u Rijeku gdje će u fokusu biti novi europski glasovi, a završnica festivala održat će se u četvrtak u Zagrebu gdje nastupaju laureati te niz domaćih i stranih gostiju.