Izložba Marijane Borić u povodu 450. godišnjice rođenja hrvatskoga znanstvenika “Marin Getaldić – pogled u novo doba” otvorena je u utorak u Strossmayerovoj galeriji starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.

Izložbu je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, koji je naglasio kako je u godini 450. obljetnice rođenja velikoga hrvatskoga matematičara i fizičara, u HAZU pripremljena izložba dio aktivnosti projekta Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu voditeljice Marijane Borić.

Izložba, istaknuo je, ima edukativno-interaktivni karakter i sveobuhvatno prikazuje život i djela velikog Dubrovčanina, kao i njegov doprinos razvoju matematike i fizike, te utemeljenju moderne znanosti.

Da bi sadržaj izložbe bio zanimljiv širem krugu građana, a ne samo znanstvenim krugovima, ona uz edukativni dio sadrži multimedijalne i interaktivne sadržaje, kao i umjetnički postav nadahnut Marinom Getaldićem, napomenuo je Kusić dodavši kako su izloženi pretisci njegovih djela, izdanja svih Getaldićevih djela u digitalnom obliku, instrumenti iz područja kojima se posebno bavio, te umjetnička djela nadahnuta Getaldićem koja su nastala povodom ove izložbe.

Naglasio je kako je posebni dio postava namijenjen edukaciji i radu s mladima. “Za njih je na izložbi pripremljen multimedijalni program, pomoću kojeg uz igru mogu učiti o Getaldiću i tako razvijati interes za znanost i baštinu”, rekao je dodavši kako posjetitelji uz sedam Getaldićevih djela predstavljenih u tiskanom i digitalnom obliku, mogu vidjeti znanstvenu, stručnu i popularnu literaturu o velikom matematičaru.

Po riječima autorice Marijane Borić, Getaldić je smatrao matematiku znanošću koja najpreciznije opisuje svijet. Vjeruje u primjenu pokusa, kao praktičnog aspekta znanosti, kojeg potom treba matematički provjeriti i dokazati”, rekla je dodavši kako je s Galilejem izmjenjivao tiskane radove.

Dopisivao se, naglasila je, i s najuglednijim matematičarima iz kruga rimskih isusovaca – Christoforom Claviusom i Christoforom Grienbergerom.

Paul Guldin nagovarao ga je da bude priređivač Vièteovih sabranih djela, napomenula je dodavši kako je Getaldić bio obnovitelj tvrđave Pozvizd, najviše utvrde u fortifikacijskom sustavu Malog Stona (1604.).

Potaknut Vièteovim radom, istaknula je, objavio je restauracije dvaju zagubljenih spisa grčkog matematičara Apolonija iz Perge “O dodirima” i “O nagibima”.

Ocijenila je kako Getaldićeva djela imaju bogat odjek u novovjekoj prirodoznanstvenoj literaturi te podsjetila kako su njegove doprinose koristili mnogi znanstvenici.

Getaldić  je, istaknula je, svoja najvažnija djela – “Zbirku različitih zadataka” i “O matematičkoj analizi i sintezi”započeo u isto vrijeme s namjerom da u prvom koristi metode antičke matematike, a u drugom simboličku algebru primijenjenu na raznorodnoj građi.

Ocijenila je kako je njegova knjiga “O matematičkoj analizi i sintezi”, prvi cjelovit priručnik nove algebarske analize te dodala kako je ona posve inovativna u svojim metodama.

Smatra kako je primjenom algebarske metode na geometrijske probleme ostvario izvanredne rezultate i približio se utemeljenju analitičke geometrije.

Marin Getaldić (Marino Ghetaldi, Marinus Ghetaldus), najistaknutiji hrvatski matematičar i fizičar na prijelazu iz XVI. u XVII. stoljeće. Rođen je 2. listopada 1568. u dubrovačkoj plemićkoj obitelji, kojoj se rodoslovlje može pratiti od druge polovice XIII. stoljeća. Preminuo je 8. travnja 1626. u Dubrovniku. Školovao se u Dubrovniku.

Kao dvadesetogodišnjak primljen je u Veliko vijeće Dubrovačke Republike. Važan preokret u Getaldićevu životu nastaje 1595., kada s Marinom Gučetićem putuje u London da bi pomogao u sređivanju ostavštine Nikole Gučetića. Presudne poticaje za bavljenje znanošću dobio je za vrijeme studijskoga boravka u europskim znanstvenim središtima i u susretima sa znanstvenicima (Michel Coignet u Antwerpenu, François Viète i Alexandar Anderson u Parizu, Galileo Galilei u Padovi). Getaldić se u Parizu 1600. susreće s Vièteovom algebarskom metodom.

Nakon povratka u Dubrovnik 1601. nastavlja s eksperimentalnim radom započetim u Europi. Tiska u Rimu 1603. prva djela: “Neki stavci o paraboli”, gdje potaknut optičkim pokusima provodi matematičko istraživanje svojstava parabole, i “Prošireni Arhimed”, fizikalno djelo o relativnim omjerima težina, sistematizirano u teoreme, probleme i tablice s rezultatima mjerenja vlastitom hidrostatskom vagom, što je rani primjer novovjekovnog, eksperimentalno utemeljenog i matematiziranog pristupa istraživanju prirodnih znanost.

Izložba “Marin Getaldić – pogled u novo doba” otvorena je do 15. listopada.

Komentiraj