Izložba “Astralni simbolizam u vučedolskoj kulturi” Muzeja vučedolske kulture, čiji je gostujući postav predstavljen u srijedu u Arheološkom muzeju u Zagrebu, multimedijalni je projekt koji na suvremen i zanimljiv način interpretira astralne simbole kulture koja se, kako je rečeno na svečanom otvorenju, s pravom može smatrati kolijevkom astronomije.

Izložba je dio projekta “Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj”, a izvorno je postavljena pod nazivom “Astralni simbolizam na vučedolskoj keramici” u sklopu Festivala vučedolske kulture koji je Muzej pokrenuo 2017. godine uz proslavu druge godišnjice otvorenja Muzeja i stalnog postava.

U svojem je originalnom izdanju otvorena 9. ožujka, na dan kada se, kako je kazala njezina koautorica Mirela Hutinec, 2889. prije Krista na nebu dogodio vrlo rijedak događaj koji su Vučedolci vidjeli kao poseban znak, o čemu govori i posuda pronađena 1985. godine u kolektivnom grobu gdje je pokopano osam osoba.

Dugogodišnji istraživač Vučedola i suautor stalnog postava Muzeja Aleksandar Durman s te je posude iščitao astralne simbole i interpretirao ih kao zviježđa koja se pojavljuju na noćnom nebu u određeno doba godine, te je to piktografsko pismo prezentirano na izložbi.

To je bio iskorak koji je astralni simbolizam približio arheologiji, u kojoj je do prije nekoliko desetljeća bio nešto potpuno nepoznato, rekla je Hutinec.

“Vučedolci su poznavali čak šest zviježđa noćnoga neba po kojima su se orijentirali u vremenu i na osnovi kojih su ustanovili najstariji indoeuropski kalendar, a najpoznatije zviježđe koje su poznavali bilo je zviježđe Oriona”, rekla je Hutinec, koja je zajedno s Durmanom i Darkom Puharićem koautorica izložbe.

Za Vučedolce su izuzetno značajne bile i Plejade, a osim što su poznavali planete poput Marsa i Venere, poznavali su i zviježđa Blizance, Pegaz i Ribe, te Kasiopeju i Labud, dodala je. Izložba kroz nekoliko eksponata i popratnih plakata, te video materijal objašnjava zvjezdane simbole i zviježđa na Vučedolskoj keramici.

Dio izložbe posvećen je i događaju opisanom na keramičkoj posudi pronađenoj uz glavu jedinoga muškarca pronađenog u zajedničkoj grobnici, posloženih tako da imitiraju položaj Plejada na nebu i pokrivenih s dva kubna metra drvenog uglja. Karbonskom analizom uglja utvrđen je gotovo precizan datum, što je Durmanu bila polazišna točka u istraživanjima.

Na navedeni se datum prije gotovo pet tisuća godina dogodio jedinstveni događaj koji su Vučedolci interpretirali kao predskazanje kataklizme. Taj je događaj bio ulazak kometa Enke u Sunčev sustav, što se događa svake 3,5 godine, ali te noći se dogodilo i nešto što se ne događa u više desetaka tisuća godina: komet je izgledao kao da je pogodio Veneru i Mars, koji su se tada također poklopili, prošao kroz njih te kroz zviježđe Plejada i nestao. Noć kasnije, Venera se odvojila, što je Vučedolcima izgledalo kao kataklizma.

Ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu Sanjin Mihelić zahvalio je Muzeju vučedolske kulture na “još jednoj zanimljivoj, prekrasnoj izložbi s temom koja desetljećima intrigira ne samo one koji se bave arheologijom, već i sve one koje zanimaju povijest i prošlost”.

Izložba je otvorena do 4. studenog. Tijekom trajanja izložbenog projekta “Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj”, u Arheološkom muzeju gostovat će i izložba “Beketinci-Bentež, naselje iz eneolitika, ranoga i kasnoga srednjega vijeka” Arheološkog muzeja Osijek, koja se otvara 7. studenoga.

Komentiraj