Birališta su u nedjelju otvorena u Bugarskoj za drugi krug predsjedničkih izbora na kojem birači odlučuju hoće li zemlju voditi kandidat oporbenih socijalista Rumen Radev ili Cecka Cačeva koju kandidira vladajuća stranka desnog centra.

General Radev (53), bivši zapovjednik zračnih snaga sklon ukidanju europskih sankcija Moskvi, pobijedio je s 25,7 posto glasova u prvome krugu prema 22 posto koliko je dobila predsjednica parlamenta Cecka Cačeva, koju podržava konzervativni premijer.

Prema zadnjim anketama uoči drugoga kruga Radev je vodio s 51 posto glasova pred 40 posto koliko je osvojila 58-godišnja Cačevoj, kandidatkinji vladajuće stranke GERB premijera Bojka Borisova.

Pobjeda Radeva mogla bi približiti Bugarsku Rusiji i time izazvati nezadovoljstvo Europske unije i NATO-a, smatraju analitičari. Radev te strahove odbacuje i ističe da je on “general NATO-a formiran u Sjedinjenim Državama” i da Bugarska nema alternative do pripadnosti EU-u i NATO-u.

Premijer Borisov najavljivao je da će podnijeti ostavku već nakon prvog izbornog kruga ako Cačeva ne pobijedi, no predomislio se i najavio da će to učiniti ako ona potpuno izgubi.

Najava ostavke više je mobilizirala protivnike nego pristaše premijera, tvrde analitičari.

Radeva vladajući nazivaju “crvenim generalom” koji će na vlast vratiti socijaliste i izazvati “zamrzavanje europskih fondova”, ali on osvaja simpatije birača frustriranih političkom elitom koju smatraju korumpiranom i samodostatnom.

Njegova prednost odraz je razočaranja bugarskih birača vladom premijera Borisova koja nije uspjela provesti temeljite reforme niti suzbiti korupciju u jednoj od najsiromašnijih članica Europske unije.

U Bugarskoj vlast i odluke donose vlada i parlament, a predsjednik ima pravo veta na zakone, imenuje ključne dužnosnike i vrhovni je zapovjednik vojnih snaga.

Bugarska, članica NATO-a, u rujnu je naljutila Moskvu odbivši dopustiti rusku zračnu opskrbu korištenjem bugarskog zračnog prostora za ruske operacije u Siriji. No s druge strane, bugarsko gospodarstvo znatno se oslanja na Rusiju, napose u energetici jer ovisi o ruskome plinu.