OTTO BARIĆ: ‘Kao gradonačelnik ukinut ću kleptokraciju, još jedan Bandićev mandat bio bi poguban za Zagrepčane’

Arhitekt Otto Barić objašnjava zašto ulazi u utrku za prvog čovjeka Zagreba, što sve zamjera aktualnom gradonačelniku Milanu Bandiću, izražava sumnju da je gradska blagajna prazna pa grad ne može sudjelovati u obnovi i govori kako će iskorijeniti korupciju

Otto Barić, arhitekt po struci, najavio je kandidaturu za gradonačelnika Zagreba. Barić kaže da je Zagreb potpuno ruiniran i financijski opustošen grad, da izgleda kao Bratislava prije 20 godina i da bi još jedan mandat Milana Bandića za Zagreb i njegove stanovnike bio poguban. Smatra da četrdesetgodišnje poslovno iskustvo, u kojem je vodio projekte vrijedne stotine milijuna eura, može nadomjestiti nedostatak političkog iskustva. Nada se da će njegov pozitivni potencijal i viziju prepoznati stranke pozicionirane na centru i do sada je u tom smislu imao nekoliko neformalnih razgovora.

Otto Barić rođen je u Zagrebu, a uz oca trenera djetinjstvo je proveo u Njemačkoj i Austriji. U Zagrebu je završio srednju školu i diplomirao na Arhitektonskom fakultetu. Radio je u Beču i Münchenu, a od 2010. ima otvorene urede u Dohi i Zagrebu.

NACIONAL: Na lokalnim izborima u svibnju iduće godine kandidirat ćete se za poziciju gradonačelnika Zagreba. Ne bavite se aktivno politikom, arhitekt ste po struci, što je vaš motiv?

Smatram da je situacija u kojoj se nalazimo neizdrživa. Zagreb treba voditi stručna osoba jer je njegov komunalni sustav ruiniran do tog stupnja da bi još jedan mandat Milana Bandića za grad i njegove stanovnike bio poguban. Imamo potpuno zapuštenu kanalizaciju, zapušteni vodovod, nemamo organiziran odvoz otpada, nemamo sortirnice ni kompostanu, nemamo izgrađen Centar za gospodarenje otpadom, u prometu i dalje imamo kaos. Prvi čovjek Grada mora biti čovjek s vizijom, s jasnim planom što želi i što treba napraviti u sljedećih deset godina, koji su to razvojni koraci u prvom, a koji slijede u drugom mandatu. Zagrebu treba krizni menadžer, čovjek koji ima upravljačkog i stručnog iskustva, netko tko će stvari preokrenuti. Jedino s čim se gradonačelnik bavi je pojedinačno sitno ušminkavanje, bavi se nečim što je samo na prvi pogled vidljivo dok bitne stvari nije ni dotaknuo. Nadstrešnica od 150 tisuća kuna samo je posljednji u nizu primjera, a za cijenu fontana od 50 milijuna kuna moglo se sanirati 50 objekata u Donjem gradu, još i prije potresa.

NACIONAL: Želite li reći da većinu novca Zagrepčana gradonačelnik Bandić troši uludo i time dovodi u pitanje kvalitetu i sigurnost života svojih sugrađana?

Ima puno važnijih stvari od fontana, spomenika, pa čak i žičare. Kada padne malo jača kiša, pola grada pliva, ako se ponovi potres, bojim se da bi se pola Gornjeg i Donjeg grada srušilo, a gradonačelnika nema, sakrio se. Rješenje postoji, to je planska gradnja i prateća infrastruktura. Svjedočimo tome da se na lokacijama na Trnju, Trešnjevki ili interpolacijama na Donjem gradu, na postojećoj infrastrukturi na mjestu obiteljskih kuća, jednokatnica ili dvokatnica, grade osmerokatnice. Nije problem u tome što će stanovnici tih zgrada opteretiti kanalizaciju, nego u tome što se na mjestima gdje su nekada bila dvorišta i površine s travom betoniraju parkirališta. Svi ti krovovi i parkinzi generiraju ogromnu količinu vode koja se direktno slijeva u kanalizacijski sustav koji je dimenzioniran za jedan potpuno drugi prihvat, a o tome nitko ne vodi brigu, ni Grad ni investitori. Ako idemo graditi i razvijati grad, onda moramo točno znati koje posljedice za sobom nosi povećana izgradnja. U novoj viziji bi se jasno reklo gdje se može graditi, što se može raditi i koji su preduvjeti da se može graditi. Pred Gradom Zagrebom je jedna temeljita rekonstrukcija vodovodne i kanalizacijske mreže u Donjem gradu, ali i rubnim dijelovima centra koji su se u posljednjih 30 godina ekstenzivno razvijali, a rekao bih čak i metastazirali.

 

‘Ima puno važnijih stvari od fontana, spomenika, pa čak i žičare. Ako se ponovi potres, bojim se da bi se pola Gornjeg i Donjeg grada srušilo, a gradonačelnika nema, sakrio se’

 

NACIONAL: Može li se posao gradonačelnika glavnog grada obavljati bez političkog “backgrounda”? Kažete da vas politika pretjerano ne zanima, a obnašali biste četvrtu po važnosti izvršnu vlast u zemlji?

Političko djelovanje svakako je jedan od bitnih elemenata. Nemam političkog iskustva, nisam član nijedne stranke, kratko sam bio u HSLS-u u zadnjem pokušaju da se promijeni trenutačna vlast. Svakako mi je izazov prilagoditi se sustavu u kojem živimo. Ako ćemo govoriti političkim rječnikom, sebe svjetonazorski vidim u centru, ni lijevo ni desno. Pokušavam zapravo taj političko – ideološki dio maksimalno isključiti iz svog rada. Nikakva ideologija tu nije potrebna, mi moramo rješavati konkretne a ne ideološke probleme. To nije tema za komunalne izbore, lokalni izbori se u europskim zemljama nazivaju komunalnim izborima jer se bave funkcioniranjem regija, gradova i općina. Gradonačelnik Zagreba najmanje se treba baviti ideološkim problemima.

NACIONAL: Prema informacijama Nacionala ipak ste pokušali stupiti u kontakt s nekim političkim strankama, o čemu ste htjeli razgovarati, računate li na nečiju podršku i tko bi vam tu bio interesantan (Glas, Centar… )?

Što se tiče kontakata sa strankama, moram naglasiti da ne mislim postati član neke stranke, no bilo bi mi drago da pozitivni potencijal i vizija koju nudim budu prepoznati u političkom centru. Konkretne kontakte nisam imao ni s kim iako je bilo nekoliko neformalnih razgovora upravo s tim djelom političkog spektra.

NACIONAL: Stranke centra smatraju da nema politike bez ideologije jer je za gradonačelnika glavnog grada važno koje će datume obilježavati i kako i na koje će spomenike nositi vijence?

Smatram da je ideologija najmanje bitna u sustavnom i suvislom vođenju grada, no naravno da se gradonačelnik glavnog grada mora pokloniti svim žrtvama i ne pridonositi podjelama. Taj “divide et impera” u hrvatskom društvu je, nažalost, još uvijek prisutan pa mislim da je trenutak za pogled unaprijed, a ne za ideološko prebrojavanje kostiju!

NACIONAL: Damir Vanđelić, privremeni ravnatelj Fonda za obnovu, predstavio je prve poduzete korake i najavio daljnje aktivnosti Fonda. Kazao je kako je realno očekivati da će radovi na konstrukcijskoj obnovi početi tek pred ljeto iduće godine, a građanima je poručio da sami mogu ubrzati obnovu tako da podnesu što kompletniji zahtjev resornom ministarstvu. Dakle, od potresa će proći više od godinu dana a da se neće krenuti s konkretnim radovima?

Najveći je problem u tome što se u proces obnove krenulo kasno. U proces obnove trebalo se krenuti odmah nakon potresa, a ne čekati mjesecima da prođu parlamentarni izbori. Osim što je samo donošenje zakona predugo trajalo, bojim se da će u konačnici zakon koji smo dobili i Fond koji ga slijedi, biti vrlo neefikasni. Njima se ne rješavaju bitni problemi, a najveći je pitanje vlasništva. Zakon će pomoći vlasnicima obiteljskih kuća, ali kada govorimo o konstrukcijskoj obnovi Donjeg grada, jednoj urbanoj obnovi, suočavamo se s činjenicom da većina tih objekata nema jednog vlasnika. Gdje god postoje suvlasnici, suvlasnički odnosi nisu regulirani i većina zgrada nije etažirana. Čak i tamo gdje su suvlasnički odnosi jasni, ako jedan vlasnik nešto ne želi, tom jednom će se na silu nešto napraviti, a svima će se upisati zabilježba. Time će se ograničiti raspolaganje njihovom privatnom imovinom. Bojim se da je ovakav zakon teško primjenjiv na zagrebački Donji grad, a upravu su tu najveći problemi. Što se Fonda tiče, mislim da je čovjek koji je došao na njegovo čelo vrlo iskusan menadžer, poznajem ga, korektno i ozbiljno odrađuje posao, no pitanje je kolike će biti njegove stvarne mogućnosti i kako će moći upravljati novcem. To će tek budućnost pokazati, Damir Vanđelić je dobar izbor, ali nema dobre alate u rukama.

‘Moja kvalifikacija je da sam gotovo 40 godina u poslovnom svijetu, vodio sam projekte vrijedne stotine milijuna eura i želim ta znanja iskoristiti za dobrobit građana i prosperitet grada koji volim’, kaže arhitekt Barić. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 

NACIONAL: Ako na čelu Zagreba ostane Milan Bandić, mogu li Zagrepčani računati na pomoć gradonačelnika i kvalitetnu obnovu?

Sigurno ne. Gospodin Bandić se prva dva mjeseca nakon potresa nije ni pojavljivao, bio je nestao. Mislim da on zapravo vidi da nema rješenje i onda se izbjegava o tome izjasniti. Ako idemo analizirati izvor sredstava, država će naći svojih 60 posto, za javne zgrade iz europskih fondova, a za građane se može zadužiti, ali ne vidim gdje će Grad Zagreb naći svojih 20 posto s kojima mora sudjelovati u obnovi. Mi govorimo o šteti od oko 80 milijardi kuna, a to bi onda za Grad Zagreb značilo participaciju od oko 16 milijardi kuna. To su dva godišnja gradska proračuna. Ako će Grad Zagreb tako sudjelovati u obnovi, onda će ona trajati sigurno deset godina jer Grad ne može više od 20 posto svog proračuna prebaciti isključivo u te svrhe. Osim toga, gradonačelnik Bandić bi time izgubio mogućnost raspolaganja sredstvima onako kako sad raspolaže. On po svom nahođenju financira ono što smatra potrebnim, kao što je žičara ili financiranje župa u Hercegovini. On tako vlada gradom i troši novac onako kako mu odgovara.

NACIONAL: Otkud biste financirali obnovu ako dođete ne Bandićevo mjesto?

Po modelu da se zajednički dijelovi zgrade – tavani, sutereni i dvorišne parcele – prenamjene u stambene prostore, da se investiranjem u te prostore i njihovom prodajom namaknu sredstva kojima bi se pojedini objekti obnovili. To je model koji funkcionira u europskim gradovima, u Beču je tako svaki tavan u centru grada iskorišten. Drugi model bi bio da se oni objekti koji nemaju povijesnu vrijednost, za koje struka kaže da se ne moraju čuvati, sruše i da se umjesto njih grade zamjenske zgrade u kojima bi sadašnji vlasnici dobili stanove i dodatno bi se stvorio prostor koji bi to financirao.

NACIONAL: Zašto Grad Zagreb nije posebno vješt u povlačenju sredstava iz europskih fondova?

Zagreb nije bio do sada previše uspješan u iskorištavanju europskih fondova jer da bi se dobio europski novac, stvari moraju funkcionirati tako da mora postojati 100-postotna transparentnost. To podrazumijeva da ne može doći do promjena tijekom realizacije projekta. Mi imamo situaciju na žičari da se od prvobitnog ugovora raznoraznim aneksima gotovo duplirala cijena njene gradnje. Kada imate europska sredstva, ne mogu se dogoditi nikakvi aneksi. Ako postanem gradonačelnik, insistirat ću na potpunoj transparentnosti, na apsolutno čistim rukama, u bilo kojem trenutku svaki građanin će imati uvid u trošenje gradskog, odnosno svog novca.

NACIONAL: Zašto u Zagreb ne dolaze ozbiljni strani investitori koji bi sudjelovali u urbanoj preobrazbi grada?

U Zagrebu nijedan svjetski institucionalni investitor još nije napravio nijedan objekt, a upravo oni generiraju razvoj ulažući silni novac u dobro pripremljene projekte. Mi takve investitore moramo dovesti, a možemo ih dovesti samo ako im damo potpuno čiste i jasne uvijete, a to se i dalje ne događa. Kod nas svaki projekt ima neko „ali“ – ili imovinski – pravno nije čist, ili nedostaje neki prostorni plan, ili postoji netko zainteresiran pa preko svojih veza i poznanstava zaustavlja takav razvoj. Mora biti potpuno jasno što se smije graditi, gdje se smije graditi i onda će doći najkvalitetniji i oni će dati najbolju ponudu.

 

‘Smatram da premijer Plenković radi dobar posao, da je dobar kapetan, ali nisam siguran koliko je njegova momčad dobra. Pozitivan je primjer ministar financija Zdravko Marić, a razočarao me Vili Beroš’

 

NACIONAL: Kakav je generalni urbanistički plan potreban Zagrebu?

GUP Grada Zagreba treba biti strateški dokument koji mora omogućavati i usmjeravati razvoj. Zagrebački GUP se trenutačno koristi za sitnu dnevnu politiku tako da se određeni prostori namjene ili prenamjene za interese pojedinaca ili skupina. GUP treba dati strategiju, on treba reći želi li se Zagreb želi razvijati u smjeru Sesveta ili se želi razvijati u smjeru juga prema Velikoj Gorici, treba dati jasne prometne koridore. Većina elemenata u posljednjih pet, šest izmjena GUP-a odnosila se samo na to da su se točkasto radile sitne izmjene da bi se pogodovalo nečijim partikularnim interesima. Ti partikularni interesi moraju nestati, jedan milijunski grad ne smije tako funkcionirati. Premalo gledamo širu sliku, a šira slika govori da Zagreb izgleda gore od Bratislave prije 20 godina, a trebao bi izgledati kao München ili Frankfurt, koji su prije 50 godina izgledali kao Zagreb.

NACIONAL: Vlada je predstavila Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030., gdje tu vidite Grad Zagreb?

Rekao bih da bi moj plan bio čak i ambiciozniji. Ne bih želio da mi dođemo na 75 posto kvalitete života Ljubljane, Graza ili Beča. Želio bih da Zagreb u sljedećih deset godina postane jedan srednjoeuropski glavni grad kakav njegovi građani zaslužuju, grad u kojem se ugodno i dobro živi. Neke elemente, kao što je sigurnost, već imamo, ali sve ostalo treba razvijati. S obzirom na ogroman prirez i bogati gradski proračun, puno bolje mora funkcionirati i javni promet. Ja se ne bih bojao ni Metroa, Metro se može većim dijelom financirati europskim sredstvima, samo treba pokrenuti projekte.

NACIONAL: Kako ocjenjujete rad Vlade i premijera Plenkovića?

Smatram da premijer Plenković radi dobar posao, da je jedan od boljih premijera, da je dobar kapetan, ali nisam siguran koliko je njegova momčad dobra. Mislim da iz političkih razloga unutar svoje stranke mora izabrati neke ljude koji nisu najbolji, koji nisu na nivou predsjednika vlade. Kao pozitivan primjer ističem ministra financija Zdravka Marića, koji nije član stranke, ali je zato vrhunski stručnjak. Veliko mi je razočaranje ministar zdravstva Vili Beroš. Kada je stupio na dužnost na početku pandemije, djelovao je vrlo suvereno, sve odluke koje je donosio činile su mi se suvisle, ali to je, nažalost, trajalo samo do izbora. Nakon toga propustio je priliku da maksimalno pripremi sustav za ono što smo znali da nas čeka na jesen i zimu. Prilika je propuštena i sada smo spali na taktiziranje hoće li nas pobiti korona ili ćemo propasti zbog nedostatka novca.

NACIONAL: Kako ocjenjujete rad Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i ministra Darka Horvata koji mu je odnedavno na čelu?

Ministar Horvat još nije ništa rekao – ni lošega ni dobroga. Moram reći da samo Ministarstvo relativno dobro funkcionira i pliva, s obzirom na to da mu se po političkom ključu često mijenjaju čelni ljudi. Ministar Horvat je čovjek od zadatka, ako mu daš gospodarstvo, on je u gospodarstvu, ako mu daš graditeljstvo, onda je u graditeljstvu. I tu je najveći problem, na čelu svakog ministarstva trebao bi biti vrhunski stručnjak koji se tim područjem bavi i koji je izrastao u tom sustavu. Takav je nekada bio ministra unutarnjih poslova Ranko Ostojić, on je bio izvrstan ministar.

NACIONAL: Činjenica je da najkrupnije korupcijske afere izniču iz vrha vlasti, nacionalne i lokalne. Znači li to da korupcija nije ušla u sustav, nego je korupcija ta koja upravlja sustavom? Grad Zagreb često je sinonim za korupciju, kako se tome mislite oduprijeti?

Za sebe mogu reći da sam financijski situiran čovjek, imam dovoljno, sav novac koji sam zaradio u zemlji i inozemstvu proveden je kroz hrvatske račune i porezni sustav. Građani bi sa mnom dobili jednu mirnoću, ništa mi u životu ne fali, nemam materijalnih potreba koje bi me dovele u napast. Ulazim u ovu utrku potpuno čistih ruku i čiste imovinske kartice, sve što imam sam sam zaradio i mogu to dokazati. Kada je o korupciji riječ, to je rak rana našeg društva. U posljednjih 15 godina otišli smo u potpuno krivom smjeru, postalo je nemoguće dobiti bilo kakav posao a da se s druge strane ne traže provizija ili protuusluga. Ta kleptokracija nam oduzima užasno puno energije, ne mogu to ukinuti u Hrvatskoj, ali mogu u Gradu Zagrebu. Ako dođem na poziciju gradonačelnika, to se neće događati, tko to bude radio, taj neće biti u mojoj blizini.

 

‘Građani Zagreba bi sa mnom dobili jednu mirnoću, ništa mi u životu ne fali, nemam materijalnih potreba koje bi me dovele u napast. Ulazim u ovu utrku potpuno čistih ruku i čiste imovinske kartice’

 

NACIONAL: Nije li vas strah, u poslovima Grada vrti se ogroman novac i puno je tu interesa?

Ne. Ja nisam strašljivac. Na jednom projektu podnio sam prijavu u Austriji za jedan ozbiljan koruptivni zahvat jer su jedni Austrijanci krali od drugih Austrijanaca. Prijavio sam to bez ikakva straha. Ne bojim se hoću li nekome stati na žulj.

NACIONAL: Kako biste riješili problem nogometnog stadiona u Maksimiru? O tom se projektu govori gotovo 30 godina, stadion je potpuno ruiniran, reprezentacija više ne želi na njemu igrati jer se raspada…

Za stadion se ponovo priprema još jedan arhitektonski natječaj. Onaj iz 2008. za lokaciju u Novom Zagrebu je propao jer je gradonačelnik odjednom shvatio da je ipak realnija lokacija u Maksimiru. Natječaj će se raspisati prije Božića pa će onda dva mjeseca svi arhitekti u Zagrebu i okolici crtati i smišljati čudesne stvari. Taman prije lokalnih izbora gradonačelnik će objaviti pobjednika i reći da imamo rješenje i da „idemo delati“. To će biti netko od viđenijih zagrebačkih arhitekata jer se međunarodni na ovakve natječaje ne javljaju. Naime, još od gradnje zračne luke poznato je kako natječaji u Zagrebu funkcioniraju. U stvarnosti će se s početkom gradnje odugovlačiti jer će se prvo čekati da završi korona, onda da završe ekonomski problemi koje je korona donijela, pa će se tek nakon toga početi razmišljati o gradnji.

NACIONAL: Je li maksimirski stadion vaš prioritet?

Ako dođem u situaciju da o tome odlučujem, stadion će biti među prioritetima, ne prioritet broj jedan, ali isto tako ne i prioritet broj deset jer je sramota da reprezentacija ne igra u glavnom gradu. Imam poprilično jasno rješenje. Treba pravno iskonstruirati kvalitetan koncesijski ugovor prema kojem će onaj koji će stadion graditi dobiti pravo na koncesiju.

To će najvjerojatnije biti Dinamo s kvalitetnim stranim ulagačem. Tako će se stadion konačno izgraditi. Stari stadion se ne mora odmah rušiti nego se novi može izgraditi na mjestu na kojem su danas pomoćni tereni. Novi stadion bi imao između 30 i 35 tisuća gledatelja, cijena bi bila oko 50 milijuna eura, a gradnja bi trajala najviše tri i pol godine. Sama gradnja bi trajala između 18 do 20 mjeseci, a priprema između 12 do 14 mjeseci. To je savladivo unutar jednog mandata. Dinamo bi ušao s učešćem od deset milijuna eura, a strani sukoncesionar, koji bi onda i vodio stadion, dao bi 40 milijuna i kroz koncesiju bi povratio svoju investiciju.

NACIONAL: Kandidaturu za zagrebačkog gradonačelnika već su istaknuli Tomislav Tomašević, Vesna Škare Ožbolt i Renato Petek. Ostale kandidate, uključujući i one velikih stranaka, još uvijek čekamo. Svi oni imaju političko iskustvo i poznati su javnosti. Kako im se mislite suprotstaviti?

Moja kvalifikacija je da sam gotovo 40 godina u poslovnom svijetu, vodio sam projekte vrijedne stotine milijuna eura i želim ta znanja iskoristiti za dobrobit građana i prosperitet grada koji volim. Tu misao želim komunicirati biračima i smatram da te moje kvalifikacije nadomještaju nedostatak političkog iskustva.

NACIONAL: Kako mislite financirati svoju kampanju, možete li prikupiti 800 tisuća kuna koliko iznosi maksimum za kampanju u Gradu Zagrebu?

Dobio sam od banke uvjete po kojima mogu otvoriti namjenski račun za financiranje kampanje. Uplatit ću na njega prvih 100.000 kuna vlastitog novca. Pokušat ću dobiti i donacije, ali u što manjim iznosima tako da ne bih slučajno stvorio obavezu prema nekome. Napravit ćemo i donatorsku konferenciju pa tko želi promijeniti vlast u Zagrebu, može se uključiti.

Komentiraj