OTPAD KAO RESURS: ‘Kod nas se kružno gospodarstvo još uvijek poistovjećuje s recikliranjem’

Vesna Petrović iz tvrtke Folder, konzultantica za pitanja gospodarenja otpadom, govori kako je glavni cilj kružnog gospodarstva smanjenje količina proizvedenog otpada i povećanje korištenja otpada kao resursa

Jedan od odgovora Europske unije na aktualni problem porasta broja stanovnika na Zemlji, a posljedično i strelovitog rasta globalne svjetske ekonomije i industrijske proizvodnje te rapidnog pada količina sirovina raspoloživih za proizvodnju čak i običnih predmeta koje koristimo u svakodnevnom životu jest kružno gospodarstvo. Potražnja za sirovinama u svijetu raste iz dana u dan, a resursa je sve manje, upozoravaju svjetski ekonomisti. Istovremeno, dosadašnji obrasci ponašanja velike većine potrošača koji su prihvatili uobičajene modele odbacivanja proizvoda nakon što ga iskoriste ili se on pokvari, imaju razorno djelovanje na klimu i okoliš. Rast potrošnje energije, a time i rast emisija CO2 svijet su doveli na rub opstanka.

Zemlje članice Europske unije proizvedu više od 2,5 milijardi tona otpada svake godine, a proizvodnja materijala i predmeta za svakodnevnu upotrebu odgovorna je za 45 posto ukupnih emisija CO2 u svijetu. Europska komisija stoga posljednjih godina aktivno promovira kružno gospodarstvo, model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna vrijednost proizvoda koja će im značajno produžiti životni vijek i istovremeno smanjiti količine otpada. Za usporedbu, linearni model u kojem se proizvodi bacaju nakon korištenja zahtijeva velike količine jeftinih materijala i energije, a proizvodi su izrađeni s namjerom da traju kratko i da se nakon kvara ili upotrebe zamijene novima. Prihvaćanjem postulata kružnog gospodarstva, kakav predlaže EK, koje podrazumijeva ekološki dizajn proizvoda, smanjenje nastanka otpada, recikliranje proizvoda i njegovu ponovnu upotrebu kao sirovine za novi proizvod tvrtke u zemljama članicama EU-a mogle bi ostvariti značajne uštede u poslovanju uz istovremeno smanjenje količina otpada i emisija stakleničkih plinova. Uvođenje principa kružnog gospodarstva smanjilo bi pritisak na okoliš, povećalo sigurnost nabavke sirovina, konkurentnost i inovacije, ojačalo gospodarski rast i otvorilo oko 700.000 novih radnih mjesta u EU-u do 2030., a potrošačima bi osiguralo dugovječnije i vrjednije proizvode.

Siniša Kukić, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske. FOTO: Milan Sabic/PIXSELL

Kako bi ostvarila ambiciozan plan implementacije kružnog gospodarstva u europsku ekonomiju Europska je komisija pokrenula proces izmjena uredbi o gospodarenju otpadom. U ožujku 2020. godine u sklopu Zelenog plana i u skladu s novom industrijskom strategijom, predstavljen je novi akcijski plan za kružno gospodarstvo koji uključuje prijedloge o održivijem dizajnu proizvoda i smanjenju otpada. Poseban je naglasak pritom stavljen na proizvode u onim granama industrije koji u proizvodnim procesima iskorištavaju najviše resursa poput elektronike, informacijske i komunikacijske tehnologije, plastike, tekstila i građevine. U veljači 2021. Europski parlament glasao je o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo i zatražio dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog i potpuno kružnog gospodarstva do 2050. godine, uključujući stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za upotrebu i potrošnju materijala za 2030. Ovim se nastojanjima pridružila i Hrvatska nedavnim osnivanjem Odbora za kružno gospodarstvo koji je prošloga tjedna u Zagrebu održao prvu sjednicu. Odbor je formiran u okviru projekta „Tehnička pomoć Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja za održivo gospodarenje otpadom – prijelaz na kružno gospodarstvo“ koji se od 2020. do 2022. provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, a cilj mu je ubrzati prelazak Hrvatske na kružno gospodarstvo i ostvarivanje ciljeva EU-a koji se odnose na smanjenje stvaranja otpada, smanjenje pritiska na okoliš te preobrazbu otpada u visokokvalitetne sekundarne sirovine.

Konzultantica za pitanja gospodarenja otpadom i kružnog gospodarstva Vesna Petrović iz tvrtke Folder, koja se bavi pružanjem usluga savjetovanja u području usklađivanja s propisima o gospodarenju otpadom, kaže kako je najvažniji cilj kružnog gospodarstva smanjenje količina proizvedenog otpada i povećanje korištenja otpada kao resursa. To se, objasnila je Vesna Petrović za Megawatt, može postići samo ako se u obzir uzme procjena cjelokupnog životnog ciklusa proizvoda od proizvodnje preko potrošnje do gospodarenja otpadom kako bi se materijal kao resurs što je dulje moguće zadržao u gospodarstvu, odnosno kako bi se proizvod što dulje koristio, a stvaranje otpada svelo na najmanju moguću mjeru. No što to konkretno znači, odnosno koje bi osnovne principe proizvod trebao zadovoljiti da odgovara pravilima kružnog gospodarstva? „Proizvodi trebaju biti tako dizajnirani da je za njihovu proizvodnju moguće koristiti dijelom ili u potpunosti reciklirane sirovine, da je njihova trajnost što duža, da su proizvedeni za višekratnu uporabu, da ih je moguće popraviti, ili pak da su tako dizajnirani da se materijali od kojih su proizvedeni mogu lako reciklirati“, objasnila je i dodala kako dio odgovornosti leži i na nama samima. „Građani bi trebali kupovati kvalitetnije i dugotrajnije predmete. Nemojmo kupovati nepotrebne, nekvalitetne stvari. Kupujmo proizvode u višekratnoj ambalaži gdje god je to moguće, ne bacajmo odjeću i predmete koje je moguće popraviti ili zakrpati. Tako ćemo smanjiti količine otpada“, upozorila je.

‘Domaći proizvođači bi trebali redizajnirati svoje proizvode i koristiti manje ambalaže ili jednostavnija pakiranja’, kaže Vesna Petrović.

Ona podsjeća da se smanjenje proizvodnje CO2 postiže prije svega ponovnom uporabom i recikliranjem proizvoda, jer se time smanjuje potreba za korištenjem prirodnih resursa kao što su minerali, fosilna goriva, metalne rude i biomasa (tzv. virgin materijali) čija ekstrakcija i prerada je jedan od uzroka povećanih emisija CO2 i deforestacije, odnosno uništavanja šuma. No upozorava kako se u javnosti malo govori o činjenici da se i za reciklažnu industriju koristi energija, kao i da procesi sakupljanja, sortiranja i transporta otpada namijenjenog recikliranju također troše velike količine energije. „Stoga je u računicu za svaki posebni slučaj potrebno kalkulirati ekonomske i ekološke benefite i troškove oporabe“, kaže Vesna Petrović. Na pitanje u kojoj je mjeri kružno gospodarstvo zaživjelo u Hrvatskoj i gdje smo u odnosu na EU, kaže kako kružno gospodarstvo u nas za sada još nije toliko popularno i uglavnom se poistovjećuje s recikliranjem, iako je riječ o širem pojmu. „I domaći proizvođači bi se trebali više brendirati s ‘kružnim’ poslovnim modelima i proizvodima, trebali bi redizajnirati svoje proizvode i koristiti manje ambalaže ili jednostavnija pakiranja“, sugerirala je.

Kada se pak postavi pitanje je li hrvatsko zakonodavstvo na adekvatan način pripremilo teren za implementaciju kružnog gospodarstva, kaže kako je domaće zakonodavstvo uglavnom prenijelo europske direktive, što je bilo i obvezno učiniti. Tako je, podsjeća, novim Zakonom o otpadu prenesena tzv. ‘’Single-use plastics’’ direktiva koja promiče upotrebu alternativnih proizvoda jednokratnoj plastici gdje god je to moguće te je jedan korak ka smanjenju jednokratnih plastičnih proizvoda na tržištu. „Međutim, problem hrvatskog zakonodavstva je što su propisi vrlo zahtjevni i složeni za domaće poduzetništvo, primjerice administrativni troškovi za djelatnosti recikliranja i vraćanja recikliranih proizvoda na tržište sekundarnih sirovina vrlo su visoki, što je zapravo kontraproduktivno za cijelu djelatnost“, zaključuje Vesna Petrović i dodaje da bi nadležna državna tijela trebala liberalizirati tržište sekundarnih sirovina i recikliranja otpada, a postupke ishođenja dozvola i drugih odobrenja maksimalno pojednostavniti, a neke čak i ukinuti.

‘Fond za zaštitu okoliša u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja izdvaja značajna sredstva za poticanje kružne ekonomije’, kaže Siniša Kukić

Siniša Kukić, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, za Megawatt je podsjetio da kružno gospodarstvo i općenito zelena tranzicija zahtijevaju promjenu dosadašnjih ustaljenih obrazaca ponašanja i usvajanje novih poslovnih modela koji se trebaju bazirati na ekološkoj održivosti. „Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja izdvaja značajna sredstva koja se ulažu u financiranje raznih programa kojima je za cilj poticati kružnu ekonomiju. Međutim, svjesni smo da je osim unapređivanja tehnoloških rješenja i nove infrastrukture potrebna kontinuirana edukacija. Iz tog razloga osmišljavamo razne kampanje i edukativno-informativna događanja, a na što nas također obvezuju i neki zakoni te programi koje donose resorna ministarstva“, objasnio je. “Kampanje, posebno ona vezana za gospodarenje otpadom popularno nazvana Nisam za bacit, kao i kampanja s glumcem Goranom Bogdanom koja je više usmjerena na energetsku učinkovitost i ublažavanje klimatskih promjena pod nazivom Moj svijet – Moja odgovornost u javnosti su jako dobro prihvaćene”, tvrdi Kukić i dodaje kako cilj Fonda nije samo upozoravati, već prvenstveno kroz edukacije i informiranje raznih ciljanih skupina ponuditi praktična rješenja za djelovanje i promjenu ponašanja.

Kružno gospodarstvo i zelena tranzicija zahtijevaju promjenu dosadašnjeg ponašanja i usvajanje novih poslovnih modela baziranih na ekološkoj održivosti

Komentiraj