Otpad iz Covid odjela u hrvatskim bolnicama postaje sve veći problem, upozorio je rtl.hr.

Otpad se danima gomila u krugu Kliničke bolnice Dubrava, a zaposlenici koji rade na održavanju strahuju za svoje zdravlje. Kažu kako nemaju ni adekvatnu opremu, a rade među vrećama i vrećama infektivnog otpada kojih je iz dana u dan sve više. Osim zaštitne opreme u covid otpad se baca sve s covid odjela pa tako i hrana pa se nerijetku susretnu i sa štakorima. Jasno je da zbog velikog broja pacijenata s kojima se mora postupati u zaštitnoj opremi koja se baca ima više otpada, no zašto nije odvezen?

RTL je razgovarao sa Zoranom Matićem, direktorom tvrtke Kemis Termoclean koja je potpisala ugovor s KB Dubrava o odvozu infektivnog otpada. Iz razgovora s direktorom Matićem, doznajemo da je problem puno veći, a situacija krajnje alarmantna. Ukoliko se ubrzo ne donese rješenje, prema njegovim riječima, čeka nas katastrofa. Naime, i u drugim bolnicama je drastično povećana količina infektivnog otpada.

“U ovom trenutku ne odvozimo infektivni otpad iz KB Dubrava jer nemamo kamo. Svi obrađivači tog otpada u Hrvatskoj su iako rade u tri smjene sedam dana u tjednu pretrpani otpadom”, kazao je Zoran Matić iz Kemis Termocleana za RTL.hr.

”Odvoz otpada iz KB Dubrava je do sredine prosinca funkcionirao normalno i promptno. Nastupanje novih okolnosti, odvoz infektivnog otpada ne ide željenom dinamikom”, požalio se.

Međutim, Matić naglašava kako je nadležne institucije već upozoravao na situaciju do koje će neminovno doći, a koja je sada i nastupila. Iako je ponudio brzo i efikasno rješenje, od mjerodavnih nije dobio nikakav odgovor.

”Na rješavanju problema počeli smo raditi i prije nego su nastali. Nažalost do danas od odgovornih osoba javila se samo gospođa Alemka Markotić iz Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, te gospođa Dijana Varlec iz Hrvatske gospodarske komore. Tu je i dopis koji je napravljen nakon sastanka tvrtki koje se bave sakupljanjem i obradom infektivnog otpada u suradnji sa HGK. U dopisima se traži da cementara NEXE d.o.o. iz Našica dobije privremenu dozvolu za spaljivanje ovakve vrste otpada”, govori ogorčeni Matić.

Naime, Kemis Termoclean je s bolnicom potpisao ugovor 11. svibnja ove godine. U ugovoru su se obvezali preuzeti 300 tona infektivnog otpada.

”Do 21. prosinca smo preuzeli 236,06 tona. To znači da smo u sedam mjeseci preuzeli 79 posto ugovorenih količina. Ako bi se odvoz otpada nastavio istom dinamikom do kraja ugovora bismo morali preuzeti preko 400 tona što je povećanje za cca. 30 posto”, pojasnio je.

”Rješenje za ovu situaciju je jednostavno i napisano je u prvom dopisu, a to je: potrebno je da nadležno Ministarstvo napiše Rješenje u kojem se dozvoljava cementari NEXE d.o.o. da privremeno spali sve viškove otpada koji su se pojavili, te da to rade do okončanja pandemije uzrokovane virusom COVID 19”, istaknuo je Zoran Matić.

Kao dokaz da je nadležne institucije upozorio na problem, Matić je i nama poslao i dopise koje je slao i njima, a na koje odgovore nije dobio. Važno je naglasiti kako su dopisu koji je održan nakon sastanka 16. prosinca dale suglasnost tvrtke koje gospodare zaraznim medicinskim otpadom odnosno članice Grupacije za sakupljanje, skladištenje i preradu opasnih ostataka i otpadaka, koja djeluje unutar Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu Hrvatske gospodarske komore, a čija je djelatnost vezana uz sakupljanje, interventno sakupljanje, skladištenje i obradu medicinskog otpada. Svi su ukazali na probleme s kojima se suočavaju uslijed pandemije uzrokovane virusom COVID-19.

Osim tvrtke Kemis Termoclean, tu su i tvrtke Excido, Eko planet, Gajeta, Komunalije Hrgovčić, NEXE grupa i Remondis Medison.

Navode Zorana Matića, potvrdila nam je i direktorica tvrtke Gajeta d.o.o., Jasminka Jović.

”Problem je u tome što je značajno povećan volumen tog otpada. Zbog zaštite širenja zaraze taj dio koji je bio u kontaktu sa zaraženima od covida se pakira u spremnike i kao takav se obrađuje što jako usporava cijeli ciklus obrade, a proizvodi se puno jer je, nažalost, puno bolesnih. Sad je na neki način nastalo ‘usko grlo”, kaže Jasminka Jović i dodaje:

“Uspijevamo još uvijek dosta toga napraviti, ali su potrebe puno veće. To je postao problem u gotovo svim bolnicama. Ponudili smo rješenje sa spalionicom u Našicama. Nije to nikakva velika filozofija. Potrebno je samo malo dobre volje. Jer kada bi se barem malo smanjio taj pritisak lakše bismo rješavali postojeći problem. Radimo puno većim kapacitetom i ljudi maksimalno rade, ali opet ovisi i kakve tko ima ugovore od tih obrađivača. Netko ima s manjim proizvođačima otpada pa ima i manji pritisak. Ali treba istaknuti da su te količine isto povećane u odnosu na redovne. Svi imaju izvanredne količine i izvanredan režim rada.”

S obzirom na to da mjerodavne institucije nisu poslali odgovore na upite, RTL je kontaktirao NEXE grupu.

”U trenutnim izazovnim okolnostima u kojima djeluju zdravstvene ustanove, gdje se kao dodatni problem javlja stvaranje većih količina medicinskog otpada, mogućnosti cementne industrije u rješenju ovog problema se ogledaju kroz zaprimanje steriliziranog, obrađenog medicinskog otpada. Trenutno ne postoje zakonske mogućnosti za zbrinjavanje i obradu infektivnog otpada, ali je isto tehnički i tehnološki moguće. Sav medicinski otpad mora odgovarati definiranim kriterijima sigurnog transporta i manipulacije, te svim zakonskim zahtjevima, između ostalog da se takav otpad nalazi u jednokratnim i hermetički zatvorenim spremnicima za medicinski otpad.

Uz ispunjenje ovih uvjeta, uz podršku resornih ministarstava, mogli bismo sigurno rasteretiti zdravstvene ustanove, sakupljače i obrađivače medicinskog otpada”, poručuje Stjepan Ergović. predsjednik Uprave NEXE d.d..

Naglasio je kako tvornica cementa NEXE d.d. u skladu s najbolje raspoloživim tehnikama i dozvolama (okolišna dozvola, dozvola za gospodarenje otpadom) u svom procesu koristi različite vrste otpada kojima je cilj smanjiti udjel korištenja fosilnih goriva u procesu proizvodnje, te na taj način ostvariti pozitivni utjecaj na okoliš.

”U tvornici cementa NEXE d.d. u Našicama oporaba otpada R1 postupkom obavlja se kao sastavni dio procesa proizvodnje klinkera, za što su potrebne temperature do 1.500 °C. U procesu dolazi do potpune razgradnje otpada. Eventualni ostatak ili pepeo mijenja svoj kemijski sastav i ugrađuje se u mineralnu strukturu klinkera, koji se kasnije koristi u proizvodnji cementa. Zahvaljujući tome, nema nikakvih ostataka, niti emisija u atmosferu iznad dozvoljenih granica, čime se značajno razlikujemo od energana i spalionica”, pojasnio je Ergović i dodao:

“Sustav gospodarenja otpadom baziran na dozvolama za gospodarenje otpadom u NEXE d.d. onemogućava zaprimanje materijala koji ne udovoljava definiranim parametrima i koji se ne može neškodljivo uništiti.”

”Kako bi se konkretni problem infektivnog otpada riješio, nužan je konsenzus svih uključenih strana, kako u definiranju zakonske regulative, tako i dijelu financijskog aspekta ove problematike.

Aktualna pandemija traži od svih nas dodatni doprinos kako bismo što prije prevladali sve negativne aspekte ove krize. To podrazumijeva i svijest gospodarstvenika za iznalaženje različitih oblika pomoći zdravstvenom sustavu. Tako je NEXE d.d. do danas za borbu protiv korona virusa zdravstvenim ustanovama u RH donirao preko 1,3 milijuna kuna”, istaknuo je Ergović.

U svim bolnicama je količina infektivnog otpada povećana, ali nigdje nije baš takvo stanje kao u KB Dubrava, barem prema njihovim riječima.

RTL je upit poslao i Ministarstvu zdravstva koje je upoznato s problemom. ”Ministarstvo zdravstva upoznato je s problemom zbrinjavanja infektivnog otpada u krugu KB Dubrava. Gospodarenje svih vrsta otpada, pa tako i infektivnog otpada, regulirano je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (”Narodne novine”, br. 94/13, 73/17,14/19 i 98/19), kao i Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom (Narodne novine 50/15 i 56/19), a koje je u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Nadzor nad otpadom u krugu zdravstvene ustanove u nadležnosti je Državnog inspektorata Republike Hrvatske (DIRH). Prema navedenom, Ministarstvo zdravstva je u kontaktu s nadležnim tijelima kako bi se problem zbrinjavanja infektivnog otpada što brže riješio te kako ne bi došlo do povećanja rizika od zaraze”, piše u odgovoru Ministartsva zdravstva.