Otac premijera Andreja Plenkovića, inače profesor Sveučilišta u Zagrebu i komunikolog Mario Plenković s još je četvero kolega objavio znanstveni rad o medijskom praćenju rada Vlade na čijem je čelu njegov sin.

U časopisu Media, Culture and Public Relations, čiji je glavni urednik, analizira kako su hrvatski tiskani mediji pisali o vladi RH od početka siječnja do početka veljače ove godine.

Analizirano je 40 tiskovina i 296 novinskih sadržaja.

Zaključuju da analizirani mediji objavljuju 23.55 posto negativnih i pristranih sadržaja o vladi RH, pozitivno je orijentirano 35.54 posto objavljenih print sadržaja, dok ih je 40.91 posto neutralno intonirano o radu i ugledu vlade RH.

Međutim, ovi podaci ne otkrivaju apsolutno ništa o gotovo senzacionalnim vrijednosnim tvrdnjama o pojedinim medijima, nespojivim sa znanstvenim istraživanjem, piše Telegram.

Vozab: U radu se navode nepostojeće metode

Neke od njih tako se proziva da ne vode boljitku građana Hrvatske, a u radu o tiskanim medijima neobjašnjivo se našla i N1 televizija koja je apostrofirana u kontekstu stvaranja “percepcijski negativnog dojma o radu i ugledu vlade RH”.

Docentica Dina Vozab s Fakulteta političkih znanosti, koja se bavi istraživanjem medijskih publika i medijskih sustava, problematizira cijeli niz aspekata Plenkovićeva znanstvenog rada. Vozab potvrđuje da se u radu navode nepostojeće metode poput “genetsko strukturalne metode”. Osim toga, u radu su postavljene hipoteze “koje nemaju nikakve veze s pravilima postavljanja hipoteza u društvenim znanostima”.

Hipoteze su, primjerice, postavljene ovako: “Jesu li novinski sadržaji primjereni ugledu i funkciji vlade RH?” Vozab kaže da hipoteze moraju biti jasne, da ih mora biti moguće testirati statističkom analizom i da one moraju biti opovrgljive. “Osim što se radi o nevjerojatno pristranim pitanjima, te je hipoteze apsolutno nemoguće empirijski testirati”, ističe docentica. Naglašava i kako rad obiluje izrazito neobičnim jezičnim konstrukcijama koje vrlo često nemaju nikakvog smisla.

“Primjerice, tvrdnja da je korištena ‘kvalitativna i kvantitativna paradigmatska ontološka, epistemološka, aksiološka, retorička, statistička i empirijska istraživačka metodologija’. Ne postoji nešto kao ontološka ili epistemološka ili aksiološka metodologija”, navodi Vozab pa ističe još jedan primjer: “Genetsko strukturalna metodološka sadržajna metoda evaluacije novinskih pisanih i vizualnih sadržaja… ovo je jednostavno vrlo komplicirana rečenica koja ništa ne znači, takvo nešto jednostavno ne postoji”, kaže Vozab za Telegram.

Vozab tvrdi da su zaključci zapanjujući.

“Potpuno je nejasno kako ovo može biti rezultat istraživanja – Politička, ekonomska i društvena sadržajna stajališta su više ili manje (pro)aktivistička, ponekad i anarhično destruktivna u cilju destabilizacije programa, rada, aktivnosti, ugleda i funkcije vlade RH”, rekla je.

Problematizira i činjenicu da je rad objavljen u časopisu u kojem je glavni autor članka Plenković ujedno i glavni urednik časopisa, a i drugi autori članka su članovi uredništva časopisa.

Plenković napustio fakultet 90-ih pod nerazjašnjenim okolnostima

Inače, Mario Plenković bivši je profesor Fakulteta političkih znanosti (FPZG) s kojeg je krajem 90-ih sporazumno otišao pod nerazjašnjenim okolnostima. Na prijedlog rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa i uz potvrdu Senata Sveučilišta, Plenković 2019. postaje profesor emeritus.

FPZG ni na koji način nije bio konzultiran ni informiran o toj proceduri pa su tada na Fakultetskom vijeću usvojili stav da se načelno protive tome da rektor samostalno predlaže profesore emerituse bez konzultiranja s institucijama na kojima su prethodno bili zaposleni.