Objavljeno u Nacionalu br. 1009, 22. kolovoz 2017.

ZBOG PRINCIPIJELNE MINISTRICE obrazovanja iz blizine vrha HNS-a prvi put nakon rekonfiguracije Vlade šalju oštre poruke premijeru Plenkoviću: ‘Blaženka Divjak je razočarana Plenkovićem, misli da mu nedostaje mudrosti, ali je odlučna ići do kraja’

Ministrica Divjak nema namjeru dati ostavku. To joj ne pada na pamet. Ako želi da ode, Plenković će je morati sam smijeniti. A onda će postati upitna i njegova vjerodostojnost i opstanak Vlade”, rekao je to za Nacional visoki politički izvor blizak vrhu HNS-a nakon izbijanja skandala zbog načina odabira članova Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme. Krizi koja je iz toga nastala pridonio je sam premijer Andrej Plenković koji je, umjesto ministrici, podršku dao glavnoj osobi potencijalno odgovornoj za nepravilnosti, a ministrici još pritom poručio da treba pronaći onoga koji medijima distribuira dokumente koje te nepravilnosti razotkrivaju. Ministrica je premijerovim postupkom iznimno razočarana, ali nema namjeru odustati od svojih principa, otkrio je Nacionalov visoki politički izvor koji tvrdi:

“Blaženka je razočarana Plenkovićem, ali je odlučna ići do kraja. Nije joj jasan taj njegov nedostatak mudrosti. On bi trebao znati da je ona odlučna žena sa stavom i principima koja je sposobna i dobronamjerna, ali što je njemu vjerojatno još važnije koja ga ne ugrožava. Upravo je suprotno, uspješna provedba kurikularne reforme Plenkoviću može osigurati sljedeći mandat. Samo treba pustiti ljude da rade svoj posao. No što on radi umjesto toga? Brani skupinu “hrastovaca” i time pokazuje svoju slabost”

Taj politički izvor Nacional kao suštinu problema prikazao je upravo činjenicu da je premijer Plenković iz samo njemu znanih razloga na ključne pozicije za provedbu kurikularne reforme postavio ljude za koje se može smatrati da svojim ideološkim opredjeljenjima mogu biti kočnica i prepreka provedbi moderne kurikularne reforme koja bi trebala biti ključni preduvjet da Hrvatska postane zemlja u kojoj će se vrednovati znanje temeljeno na znanosti, a ne na crkvenim dogmama, i iz koje mladi ljudi neće odlaziti.

“I sada premijer te ljude brani jer ih je upravo on i postavio”, tvrdi Nacionalov izvor. Prema objašnjenjima koja je dobio Nacional, riječ je upravo o tome da su uvjeti natječaja i morali biti izigrani da bi se na pozicije mogli postaviti ljudi neadekvatnih kompetencija i bez dovoljno stručne podloge, ali s očitom namjerom da strategiju obrazovanja vode u određenom, njima bliskom ideološkom pravcu.

To je jedan od razloga zašto je ministrica bila prisiljena de facto progurati uvođenje informatike kao obveznog predmeta u pete i šeste razrede mimo kurikularne reforme.

“Time je zapravo bajpasirala upravo te krugove koji opstruiraju modernu reformu. Nije zato isključeno da će se tom metodom još koji put morati poslužiti i jače iskoristiti svoje ministarske ovlasti dok se stvari oko kurikularne reforme ne poslože. Tim potezom oko informatike bili su jako nezadovoljni neki članovi Povjerenstva, a ni Plenković izgleda nije bio sretan. Mogu samo reći da je njegovo ponašanje žalosno jer je on taj koji stvara dodatni sukob tamo gdje ga ne bi trebalo biti. Zašto je samo ne pusti da radi na miru?” istaknuo je Nacionalov izvor.

Glavno je pitanje, iz rakursa ljudi bliskih ministrici obrazovanja, zbog čega premijer zapravo štiti krug ljudi koji koče reformu. U odgovoru na to pitanje mogao bi se kriti i odgovor na drugo pitanje, a to je: zbog čega je Plenković u “slučaju plagijat” toliko štitio bivšeg ministra znanosti Pavu Barišića u čijem su se mandatu i dogodile netransparentnosti u natječaju za ekspertnu skupinu?

Naime, nakon što je Jutarnji list objavio analizu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta s preciziranim nepravilnostima u odabiru Jasminke Buljan Culej kao šefice, ali i pojedinih članova Ekspertne radne skupine, za čiji je odabir bilo nadležno vladino Posebno stručno povjerenstvo za strategiju obrazovanja na čijem je čelu Dijana Vican, premijer je izjavio:

“Dijana Vican odlično radi svoj posao, ima moju potporu. Povjerenstvo ima zadaću da do 8. rujna pripremi usuglašeni nacrt akcijskog plana provedbe strategije. Sve ostalo su špekulacije, a vidim i da neki interni dokumenti cure po medijima. Očekujem da će ministrica Divjak pronaći onoga tko te radne dokumente distribuira medijima” Pritom je analiza pokazala da Jasminka Buljan Culej ne ispunjava nijedan od triju ključnih uvjeta iz natječaja – niti ima dovoljno nastavničkog staža ni traženi izbor u znanstveno zvanje, a niti akcijski plan koji je priložila na natječaj odgovara onom koji je prezentirala javnosti na konferenciji za novinare 29. svibnja.

Njezin ostanak u vladinoj ekspertnoj skupini, kao i ostanak šefice vladina Povjerenstva Dijane Vican, uvjetovao je HRAST glasom svog zastupnika Hrvoja Zekanovića u Hrvatskom saboru. Blaženka Divjak je tada, nekoliko sati prije no što je bila potvrđena za ministricu, za tportal izjavila da ona nema što raditi u Vladi ako je istinita Zekanovićeva tvrdnja da mu je premijer Plenković obećao da će predsjednica Posebnog stručnog povjerenstva Dijana Vican i voditeljica ERS-a Jasminka Buljan Culej ostati na čelu kurikularne reforme. Divjak je tada rekla da “ako netko preuzima određene odgovornosti, može izabrati i ekipu s kojom će surađivati”. U tom trenutku, Blaženka Divjak morala je ipak popustiti, ali očito pod uvjetom da dobije jasne odgovore na pitanja o netransparentnosti natječaja. Na ta je pitanja trebala odgovoriti šefica Povjerenstva Dijana Vican, ali ona to nije učinila ni u roku mjesec dana. Prema tvrdnjama Dijane Vican objavljenih u Večernjem listu, na dvjema sjednicama Povjerenstva, jednoj u Vladi, jednoj u Ministarstvu, ministrica i članovi Povjerenstva dobili su odgovor da su primjedbe iz analize neosnovane.

Kad je pak sve izašlo u javnost, umjesto da osudi makar i mogućnost da netko izigrava propise koje je donijelo ni manje ni više nego vladino povjerenstvo, predsjednik Vlade dao je podršku i zaleđe glavnoj osobi koja bi za eventualne nepravilnosti trebala biti odgovorna, otvorivši usput lov na glavu “zviždača”.

Sve u ime “stabilne vlade” koja ovisi o dobroj volji jednog Hrastva zastupnika, a ponekad i o dobroj volji Željka Glasnovića, Zlatka Hasanbegovića i Brune Esih. Time se zapravo otvara prostor za neviđen broj političkih ucjena i trgovine koji bi u konačnici mogli rezultirati puno većim problemima ne samo za premijera, nego i za sve građane.

Plenković je na samom završetku prošlog tjedna cijeli problem oko kurikularne reforme ponovno pokušao relativizirati, nazvavši analizu Ministarstva znanosti prema kojoj je izbor Ekspertne skupine za kurikularnu reformu proveden netransparentno “ljetnom temom koja će se brzo prebroditi”.

Ipak, priznao je da bio upoznat s postojanjem te analize.

“Bio sam upoznat da se nešto radi, da se analizira nešto. Ali to je manje bitno, ono što je bitno je supstanca, a to je reforma, to je kvalitetno obrazovanje za naše mlade koji moraju biti konkurentniji na tržištu rada i to je najbitnije”, izjavio je Plenković u nedjelju, na 42. trci za prstenac u Barbanu, poručivši da je za Vladu najbitnije da obrazovna reforma “ide dalje”.

Međutim, u slučaju Blaženke Divjak Plenković može očekivati sve samo ne ono kako su se pred njim povili ministar financija Zdravko Marić u vezi poreza na nekretnine i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić oko pravilnika o uvozu poljoprivrednih proizvoda iz trećih zemalja. Umjesto toga, Blaženka Divjak inzistirat će na provođenju reforme na temelju jasnih kriterija, a da nije spremna u toj cijeloj priči biti marioneta pokazala je i time što je od premijera već tražila da sama preuzme odgovornost nad spornim Povjerenstvom, na čijem je čelu Dijana Vican.

Dijana Vican u intervjuu Večernjem listu toj se ideji usprotivila rekavši kako to onda ne bi bilo stručno, nego političko tijelo. Za analizu kojom su utvrđene nepravilnosti u provedbi natječaja, za što bi ona zapravo bila odgovorna, rekla je pak da “nepravilnosti nema”. Optužila je “određene medijske krugove” za “demoniziranje nje i nekih članova PSP-a” i ustvrdila da nema nikakve veze s udrugom U ime obitelji, što joj se imputiralo zbog njezine pozitivne recenzije programa zdravstvenog odgoja konzervativne udruge Grozd čiji je predsjednik Ladislav Ilčić. Ta se udruga protivila stavkama zdravstvenog odgoja o spolnoj i rodnoj ravnopravnosti te odgovornom spolnom ponašanju pa su osmislili vlastiti prijedlog koji je Dijana Vican hvalila i smatrala potrebnim da se on uvede u škole.

Ostavka Dijane Vican, kao i ostavka tadašnjeg ministra obrazovanja Pave Barišića, tražila se na drugom velikom prosvjedu zbog kurikularne reforme, održanom 1. lipnja ove godine. Na tom su prosvjedu građani nosili transparentne kojima se sugeriralo da su ljudi koji vode kurikularnu reformu povezani s klerikalnom desnicom i organizacijama poput Opusa Dei.

“Budući da je jedan od glavnih ciljeva koje je premijer stavio pred novu ministricu obrazovanja Blaženku Divjak i njezin tim taj da nikako ne želi nove prosvjede zbog kurikularne reforme, potpuno je neshvatljivo zašto toliko štiti Dijanu Vican”, rekao je za Nacional visoki politički izvor blizak vodstvu HNS-a čije je glavno opravdanje za davanje podrške Vladi Andreja Plenkovića u trenutku kad nije bilo izvjesno da će preživjeti bilo upravo provođenje kurikularne reforme.

Ne samo da si vodstvo HNS-a, ako želi da njihova raspolovljena stranka uopće politički preživi, ne smije dopustiti nikakve ustupke oko kurikularne reforme, nego bi politički sada mogli iskoristiti situaciju u kojoj se Blaženka Divjak, kao ministrica zadužena upravo za provođenje te reforme, pokazuje kao osoba s principom koja se nije spremna prodati za fotelju – što je upravo ono što HNS-u zamjeraju. Drugim riječima, HNS bi mogao iskoristiti situaciju u kojoj im upravo Blaženka Divjak “spašava obraz”.

S druge strane, temperament Blaženke Divjak s tezom o nužnosti stabilne vlade još uvijek može, da želi, iskoristiti i Plenković u obrani pred nasrtajima onih retrogradnih struktura koje silom žele kontrolirati obrazovnu reformu i, štoviše, njome upravljati. Umjesto toga, premijer je odabrao strategiju napada na izvore informacija i “pospremanja pod tepih”, zanemarujući potpuno činjenicu da je većina podataka o netransparentnosti natječaja za izbor ekspertne radne skupine zapravo već bila javno objavljena.

Prvi su na netransparentnost javnog natječaja još u svibnju upozorili bivši ministar obrazovanja u SDP-ovoj vladi Vedran Mornar i profesor Josip Milat, obojica članovi Posebnog stručnog povjerenstva koje je provelo izbor novih članova Ekspertne radne skupine. Tada se već osporavao izbor Jasminke Buljan Culej šeficom te skupine, ali otkriveno je i da je izabrano samo 7 od traženih 12 članova i da jedan od njih, Mirko Ruščić, ne zadovoljava uvjete natječaja. Josip Milat zbog tada je dao ostavku i upozorio na netransparentnost procedure izbora novog sastava ERS-a, ali i rekao da je “kap koja je prelila čašu njegova strpljenja bio način vođenja postupka izrade akcijskog plana u režiji Dijane Vican”. Nedugo nakon toga, 1. lipnja ove godine, održao se novi krug prosvjeda zbog kurikularne reforme. U emisiji “Otvoreno” na HRT-u koja je tog dana bavila temom prosvjeda gostovali su, između ostalog, Dijana Vican i bivši predsjednik posebnog stručnog povjerenstva Neven Budak. Budak je u jednom trenutku rasprave Dijani Vican rekao da je “dezavuirala Strategiju”. Taj detalj, kao i prethodna upozorenja Vedrana Mornara, bili su poticaj mladoj studentici i novinarki portala srednja.hr Dori Kršul, kako je ispričala portalu Telegram, da istraži što je problematično u odnosu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je Sabor usvojio na sjednici 17. listopada 2014. i Akcijskog plana za provođenje Strategije koji je donijelo Povjerenstvo na čelu s Dijanom Vican. Nakon pažljivog proučavanja koje je trajalo otprilike dva tjedna, Dora Kršul otkrila je da je izrađeni nacrt Akcijskog plana u velikom dijelu u suprotnosti sa Strategijom koju je usvojio Sabor, da je izbačeno 11 ciljeva iz Strategije, dodano 12 novih koji nisu sadržani u Strategiji, a 2 su modificirana. Isto tako, otkrila je i da je u prijedlogu Akcijskog plana izbačeno čak 129 mjera koje su se nalazile u Strategiji, a dodane su 22 mjere koje se ne nalaze u Strategiji, dok je 71 mjera bila modificirana. Akcijski plan u potpunosti je izostavio bitne dijelove Strategije, poput razvijanja cjelovitog sustava vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o razini usvojenosti ishoda učenja, kao i njihovo vanjsko vrednovanje. Na svim razinama uklonjeno je eksperimentalno uvođenje kurikuluma, odustalo se od modela povećanja izbornosti u gimnazijskom obrazovanju, a izbačene su i važne mjere koje uređuju rad odgojno-obrazovnih ustanova s posebnim programima za učenike s teškoćama. U potpunosti je uklonjen pojam e-škole, kao i osiguravanje podrške djeci i učenicima romske nacionalne manjine. To otkriće rezultiralo je velikim interesom javnosti koje se pojačalo ponajprije gostovanjem Dore Kršul na N1 televiziji. Zbog svega toga, Dora Kršul dobila je brojne pohvale za svoju analizu.

Međutim, premijer Andrej Plenković, umjesto da iskaže veliku zabrinutost zbog takvog izigravanja i sakaćenja Strategije, pokušao je u svom stilu ponovno omalovažiti vrijedan rad mlade studentice nazvavši njezinu analizu “istraživačkim pokušajem”. Međutim, ipak je održana sjednica Posebnog stručnog povjerenstva koja je trajala gotovo 4 sata i kojoj su nazočili i ministrica Blaženka Divjak i premijer Andrej Plenković. Nakon sjednice novinari nisu mogli postavljati pitanja.

Izbjegavanje pitanja i konkretnih odgovora i traženje krivaca ondje gdje “cure” informacije umjesto sagledavanja dubine problema, moglo bi se u konačnici pretvoriti u kamenčić koji će pokrenuti lavinu nezadovoljstva prema Vladi Andreja Plenkovića jer se već pokazalo da je u vrijeme potpune rezignacije javnosti, pitanje poput obrazovanja njihove djece jedna od rijetkih tema koja hrvatske građane još uvijek može natjerati na ulice. A to je ono što Plenković, premijer koji u zadnje vrijeme voli stvari “dodatno iskomunicirati s javnošću”, ni pod koju cijenu ne bi želio proživljavati.