OSOBNA POVIJEST TRENERSKE LEGENDE: Privatna riznica majstora košarke

Autor:

09.02.2010., Zagreb - Mirko Novosel  u podrumu svoje kuce na Strossmayerovom trgu napravio muzej posvecen kosarci. 
Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Zeljko Lukunic/PIXSELL

Objavljeno u Nacionalu br. 776, 2010-09-28

MIRKO NOVOSEL NA ZRINJEVCU je otvorio Trofejni prostor u kojem je izložio svoje memorabilije prikupljene tijekom 50 godina karijere u Ciboni i reprezentaciji bivše Jugoslavije i Hrvatske

Na zagrebačkom Zrinjevcu, u podrumu svoje zgrade Mirko Novosel, jedan od europskih košarkaških trenera s najviše medalja s velikih međunarodnih natjecanja, otvorio je Trofejni prostor, svojevrsni muzej u kojem je izložio svoje medalje, priznanja, slike i sve ono što je obilježilo njegovu dugogodišnju trenersku karijeru. Novosel je u nekoliko lijepo uređenih prostorija na jedinstven i privlačan način složio svoju košarkašku povijest kroz slike, audiosnimke, trofeje i mnoga međunarodna priznanja, želeći tako ponovo oživiti svoju košarkašku prošlost i sve ono što je učinio za dobrobit hrvatske košarke u posljednjih 50 godina. Iako već gotovo 15 godina ne radi kao trener, Novosel je i dalje vezan uz košarku, a njegov osmijeh prilikom našeg susreta jasno je dao do znanja da mu je drago što se mediji i javnost zanimaju za ono što je postigao u svom sportskom životu.

Po broju osvojenih medalja i uspjeha sa svojim košarkaškim klubovima i reprezentacijama Novosel je jedan od najuspješnijih europskih košarkaških trenera. Osvajao je olimpijske i svjetske medalje, prvenstva Europe, a s košarkaškim klubom Cibonom osvojio je tri prvenstva Jugoslavije, sedam kupova, dva puta bio je pobjednik Kupa kupova i ono najvažnije, dva puta je s Cibonom bio prvak Europe. U svojoj karijeri trenirao je neke od najboljih europskih igrača, Krešimira Ćosića, Mirzu Delibašića, Dražena Dalipagića, Dragana Kićanovića, Zorana Slavnića, Dražena Petrovića i još niz košarkaša koji su obilježili europsku košarku 20. stoljeća. Novosel je 2007. u Springfieldu primljen u Košarkašku kuću slavnih, a ove godine Europska međunarodna košarkaška federacija FIBA uvrstila ga je u svoju kuću najslavnijih košarkaških djelatnika. Novosel je 1997. na nagovor Franje Tuđmana napustio Cibonu i postao direktor nogometnog kluba Croatia.

Iako je dugo odbijao Tuđmanov poziv, na kraju se ipak upustio u tu avanturu želeći pomoći tadašnjem predsjedniku Croatije Zlatku Canjugi da od Dinama napravi veliki europski klub. Uz njegovo ime vezale su se mnoge kontroverze, pa je Novosel 2000. otišao iz tadašnje Croatije, razočaran što nije uspio u naumu da klubu i gradu osigura stadion na najvišem europskom nivou.

Pa ipak, unatoč svemu, košarka je ostala njegova najveća ljubav, a o razlogu otvaranja Trofejnog prostora kaže: “Neki će reći da je ovo muzej, ali ja ne bih išao toliko daleko jer ipak je ovo samo mala zbirka svega onoga što sam prošao u svom igračkom i trenerskom životu, pa mi je ljepši naziv Trofejni prostor koji zapravo otkriva što sam i kako ja radio u košarci od 1967. do današnjih dana. Do te ideje je zapravo došla moja obitelj jer u sportu se sve zaboravlja s godinama, slike bi izblijedjele, uspomene nestale i zato je napravljen ovaj trofejni prostor da se stvari otmu zaboravu te da sve ono što je krasilo moj život i karijeru bude na jednom mjestu, vidljivo svima onima koje to zanima. Ponosan sam i zahvalan mojim sinovima, snahama, unuci i svojoj supruzi jer su uložili ogroman trud da sve to funkcionira. Ima tu svega, pa čak i audio i video zapisa nekih od najvažnijih košarkaških utakmica bivše Jugoslavije i Hrvatske, slika, trofeja, priznanja, zato su svi oni koji vole košarku dobrodošli jer iako prostorije nisu otvorene za javnost, ako netko poželi posjetiti Trofejni prostor, vrlo rado ću mu biti vodič.”

U Trofejnom prostoru nalaze se slike s mnogim istaknutim košarkaškim djelatnicima, Borom Stankovićem, dugogodišnjim predsjednikom FIBA-e, košarkašima Michaelom Jordanom, Magic Johnsonom, Draženom Petrovićem, Krešimirom Ćosićem, trenerima Ettoreom Messinom, Nevenom Spahijom, Rankom Žeravicom, nekadašnjim izbornikom Jugoslavije, s Juanom Antoniom Samaranchom, sadašnjim predsjednikom Međunarodnog Olimpijskog odbora Jacquesom Roggeom, s Franjom Tuđmanom, Josipom Brozom Titom i mnogim drugim osobama. U svojoj bogatoj riznici Novosel ima telegram od Josipa Broza Tita iz 1973. koji je dobio nakon osvajanja zlatne medalje na seniorskom prvenstvu Europe u Barceloni, prvu nagradu za životno djelo Franjo Bućan i orden Reda Danice iz 1992. koji je dobio od Franje Tuđmana. Njegov mali muzej krasi i dres Hall of Fame iz 2007. i dvije lopte koje su napravljene u limitiranoj seriji s njegovim imenom i potpisom, zlatne olimpijske, svjetske i europske medalje, mnogobrojna priznanja za najboljeg trenera, suveniri koje su mu davali svjetski lideri te još niz povelja gdje ga se proglašava počasnim građaninom pojedinih gradova i priznanja navijača koji su mu izradili plakete za njegove uspjehe. Sve te stvari i detalji potvrda su da je Novosel kroz svoj život stjecao mnoge prijatelje, ali i svojim sportskim uspjesima oduševljavao košarkaške navijače.

“Iako će neki reći da je nogomet mnogo popularniji sport od košarke, ipak je hrvatska košarka brand koji je prepoznat diljem svijeta. Marko Tomas koji je igrao u Real Madridu jednom prilikom je rekao da za Cibonu znaju svagdje u Španjolskoj, a da su za Dinamo i Hajduk čuli samo rijetki. I danas tvrdim da je sport najbolji ambasador pojedine države, i nema tog pokreta i politike koji mogu promovirati jednu zemlju poput vrhunskih sportskih momčadi ili reprezentacija. Ponosan sam na sve ono što sam napravio u svojoj karijeri, a danas mi nakon svega nedostaje malo natjecateljskog naboja, ona glad za pobjedama, ali i danas uživam gledajući vrhunske košarkaške utakmice i svakodnevni napredak sporta”, rekao je Novosel.

Cibona danas grca u dugovima, velikog europskog rezultata nema još od njegova vremena, ali unatoč svim problemima koji su pritisli jedan od najpoznatijih hrvatskih sportskih klubova, Novosel vjeruje da nova rukovodeća garnitura ima rješenje koje će izvući Cibonu iz krize.

“Nikako ne prihvaćam logiku da će Cibona u stečaj jer tvrdim da je ona prejak brand i da bi bilo i tragično i komično da jedan takav sportski kolektiv doživi kolaps. Cibona ima odličnu momčad i ako se s tim igračima bude kvalitetno radilo, klub opet može očekivati vrhunske rezultate. Uvijek moraju postojati ciljevi i do njih se mora dolaziti postupno. Mi smo nekada imali cilj nešto napraviti u Jugoslaviji i osvojili smo kup 1980., a prvenstvo države 1982. Zatim smo se orijentirali na Europu i 1982. pobijedili u Kupu pobjednika kupova, a tri godine poslije postali europski prvaci, i to s našim igračima. Bog je Arapima dao naftu, a nama talentirane sportaše i zato sam oduvijek bio protivnik dovođenja stranaca jer ono što izraste na području Dinare je čudo”, rekao je Novosel.

Prisjećajući se najdražih trenutaka u karijeri, Novosel je izdvojio klupske uspjehe, spomenuvši da svaka utakmica koja je o nečemu odlučivala za njega ima posebno značenje te da ga ništa nije više veselilo od zadovoljstva navijača i činjenice da se za Cibonine utakmice uvijek tražila karta više. “Ako govorimo o klupskim uspjesima, onda mi je svakako najdraži trenutak kada sam s Cibonom 1982. postao prvak države, a tu utakmicu ću pamtiti jer se na tribinama Doma sportova skupilo rekordnih 13.000 ljudi. Svakako mi je u sjećanju i titula klupskog europskog prvaka 1985. nakon pobjede nad Realom u Ateni, jer smo je osvojili bez ijednog stranca u momčadi. Real je tada imao 10 puta veći budžet od Cibonina i uspjeli smo u toj sezoni moćni Real pobijediti čak triput. Što se tiče reprezentacije, iako sam osvojio dosta nagrada na olimpijadama, europskim i svjetskim prvenstvima, najdraža mi je prva zlatna medalja koju sam s kadetima osvojio u Goriziji. Nikada neću zaboraviti kada smo prelazili u slovensku Goricu – preko granice su me prenijeli navijači, noseći me na rukama. Moje najteže utakmice u životu bile su 1993. na Europskom prvenstvu u Münchenu koje je održano samo nekoliko dana nakon tragične pogibije Dražena Petrovića. Tog dana izgubio sam jednog od svojih najvećih igrača, a hrvatska košarka po mnogima svog najvećeg sportaša u povijesti”, zaključio je Novosel.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.