Oskarovac Alejandro Gonzalez Inarritu održao predavanje u sklopu 25.SFF-a

Jedan od najpoznatijh suvremenih filmskih redatelja Alejandro Gonzalez Inarritu kazao je u nedjelju u Sarajevu kako filmskoj umjetnosti danas prijeti ozbiljna opasnost od “diktature algoritmizacije” koja guši kreativnost i tjera na sužavanje umjetničkog izraza i njegovu puku komercijalizaciju.

56-godišnji meksički redatelj osvojio je prestižnu filmsku nagradu Oscar za filmove “Povratnik” 2016. godine i “Birdman” 2015. godine, a u Sarajevu je boravio kao gost 25. izdanja filmskog festivala SFF i tom mu je prigodom za posebni doprinos filmskoj umjetnosti dodijeljeno priznanje “Počasno srce Sarajeva”.

U razgovoru pred publikom kojega je trećeg dana festivala vodio filmski kritičar Mike Goodridge, Inarritu je priznao kako je i sam prošao kroz nužni proces sazrijevanja i promjena tijekom gotovo petnaest godina koje su protekle između dva filma koji su obilježila njegovu karijeru odnosno između “Pasje ljubavi” i “Povratnika”.

“Bio je to dug put”, kazao je Inarritu pojašnjavajući kako pri tom misli na odluku kako danas nipošto ne bi snimio “Pasju ljubav” na način na koji je to učinio 2000. godine jer je u međuvremenu otkrio nove načine umjetničkog izričaja.

Jedan od njih vidljiv je i u Inarrituovom “Birdmanu” za kojega je također dobio Oscara za režiju a taj je neobični film naišao na različiti prijem kod publike.

“Što je mislio” tim filmom Inarritu je u Sarajevu je pojasnio konstatacijom kako je prije toga godinama razmišljao kako filmski dočarati situaciju u kojoj nam unutarnji glas odnosno naš alter ago govori što bi ili ne bi trebali, što su loše ili dobre stvari i ljudi.

“Taj je unutarnji glas koji nam uvijek govori zapravo naš kopilot koji je često paranoičan i u krivu”, kaže Inarritu.

Elaborirajući opširno umjetničke poticaje koje dobiva ovaj je redatelj potvrdio kako mu je filmsku karijeru odredila kreativnost koju je osjetio radeći kao voditelj radijskih emisija, potom se okušao i u televizijskoj produkciji no priznaje kako ga TV izričaj nikada nije posebice privukao posebice stoga što gledati filmove na televizijskom prijemniku uz toliko stvari koje odvraćaju pozornost nikako ne može biti isto kao uživati u filmu u kinu i tamo mu se posvetiti u cijelosti.

No Inarritu je priznao kako zapravo ne postoji neki skriveni recept koji bi predstavljao formulu za uspješnog redatelja čiji će filmovi privlačiti publiku a istodobno je navesti da razmišlja o stvarima.

Kazao je kako se u karijeri često susretao s “radikalnim” osobama koje u glavama imaju zacrtane striktne forme kako bi film trebao izgledati no drži kako takav pristup nije dobar.

“To je neprestani proces učenja. Nitko zapravo ne zna kako snimiti film. To ne znam ni ja. Možete imati 80 godina i u tim godinama još učiti kako se to radi”, bio je iskren dvostruki oskarovac.

Stvarnu opasnost za film u današnjem vremenu Inarritu vidi u spoju mehaničkog odgovaranja interesima publike uz komercijalizaciju oslonjenu na “algoritmizaciju”, odnosno računalne proračune o tome što filmskoj industriji donosi prihode a što ne.

Konstatirao je kako gledatelji istodobno imaju sve manje strpljenja i vremena razmišljati o stvarima a onda im filmska industrija pokušava povlađivati nudeći im sve više istoga. Osobno je, kako je istaknuo, protiv takvog pristupa u kinematografiji.

“Baš me briga za industriju. Naš je problem kako stvoriti film a ne odgovarati zahtjevima algoritama”, kazao je Inarritu dodajući kako puka trka za novcem uništava stvaralačku slobodu i kreativnost.

Opisao je to kao situaciju u kojoj “diktatura algoritmova” hrani ljude onim što misle da im se sviđa.

“To je zastrašujuća pojava kojoj bi se trebalo suprotstaviti”, poručio je Inarritu iz Sarajeva.

Komentiraj