Orlandov stup ostaje ‘okovan’ do jeseni, čeka se mišljenje međunarodnih restauratora

Autor:

15.08.2015., Dubrovnik - Orlandov stup nalazi se na Stradunu ispred crkve sv. Vlaha gdje je nekoc bio stup srama. Kameni stup na kojem je uklesan srednjovjekovni ratnik u oklopu s macem i stitom simbol je slobode dubrovacke i na njemu se za svecanosti uvijek vila zastava Republike, a s njegova postolja citali su se vladini proglasi i obavijesti puku. Mjera za duzinu, dubrovacki lakat, mjerila se po duzini vitezove podlaktice koja iznosti 51,2 cm. Spomenik, koji je postavljen 1418. godine izradio je talijanski kipar Bonino iz Milana, a za njega je vezana legenda o srednjovjekvnom legendarnom junaku Orlandu (Rolandu) koji je pomogao osloboditi Dubrovnik od opsade Saracena u 8. stoljecu. "nPhoto: Marko Lukunic/PIXSELL

Marko Lukunic/PIXSELL

Orlandov stup, nad kojim se od 2019. godine provodi nadzor i utvrđuju uzroci oštećenja s ciljem određivanja metode zaštite, do jeseni ostaje zaštićen ogradom, dogovoreno je u Dubrovniku u petak na sastanku predstavnika dubrovačke gradske uprave i Ministarstva kulture i medija.

Dubrovnik bi dotad trebali posjetiti predstavnici Međunarodnog centra za očuvanje i restauraciju dobara kulturne baštine (ICCROM), savjetodavnog tijela pri UNESCO-ovom Odboru za svjetsku baštinu. Njihovo izvješće, koje se očekuje do kraja veljače, bit će ključno za sudbinu Orlandova stupa, jer će se temeljem smjernica iz izvješća odrediti nastavak nadzora u 2022. godini.

FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Taj nadzor uključivat će ‘in situ’ ispitivanje sile naprezanja, ali i izvođenje potrebnih preventivnih konzervatorsko-restauratorskih zahvata, poglavito interventnih radova popunjavanja pukotina na stupu neagresivnim metodama.

Mjerni uređaju za nadzor pukotina na Orlandovom stupu postavljeni su 2019. godine, povodom 600. obljetnice podizanja stupa, kako bi se odredili budući konzervatorsko-restauratorski radovi na sanaciji oštećenja. Složen i dugotrajan postupak provodi se uz nadzor Ministarstva kulture RH i u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Dubrovniku te ICCROM-om.

Na pukotine je postavljeno šest senzora, uz jedan kontrolni, za motrenje dinamike širenja vertikalnih pukotina, a pomaci i temperatura snimaju se svakih sat vremena.

U prosincu 2019., voditeljica monitoringa Orlandova stupa Vinka Marinković iz Hrvatskog restauratorskog zavoda (HRZ) izjavila je kako je monitoring pokazao pomake u konstrukciji stupa, ali kako će se prvi konkretni znanstveni rezultati znati u lipnju 2020. godine, kad se zaokruži jednogodišnji ciklus.

„Još ne možemo reći hoće li se restauracija moći obaviti ‘in situ’ ili će se morati demontirati. Iz analize ćemo onda znati i treba li postavljati repliku“, rekla je tada Marinković.

U lipnju 2020. prvi i neslužbeni rezultati monitoringa pokazali su kako u godinu dana nisu zabilježeni veliki pomaci u oštećenjima spomenika. Marinković je izjavila kako takvi podaci bude optimizam, ali ni tada nije mogla sigurno reći hoće li spomenik biti zamijenjen replikom.

„Utvrdili smo da se pomaci događaju u ljetnim mjesecima i pri visokim temperaturama“, rekla je Marinković i dodala kako je spomenik od samog postavljanja prolazio kroz probleme, a 1825. godine je bio i srušen te jedno vrijeme uklonjen s Luže.

„Na spomeniku je napravljeno dosta intervencija. Na žalost, svaka restauracija je vrsta agresivnog postupka s posljedicama. Svi ti restauracijski postupci, koje je spomenik pretrpio u svojoj povijesti, sada utječu na naše radove”, izjavila je u lipnju 2020. Marinković.

Orlandov stup najstarija je sačuvana javna skulptura u Dubrovniku. Isklesao ga je 1418. godine talijanski kipar Bonino di Milano. Na stupu se vijorila zastava Dubrovačke Republike, glasnici su na stubama spomenika objavljivali odredbe i obavijesti, a kod stupa su se izvršavale i kazne. Mjera za dužinu ‘dubrovački lakat’ mjerio se po dužini Orlandove podlaktice – 51,2 centimetra.

Orlando je prvotno bio okrenut prema istoku. Oluja je 1825. godine srušila spomenik, koji je smješten u Knežev dvor, a popravljen je i vraćen na trg Luža tek 1878. godine, ali prema sjeveru.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.