Orbán uz hrvatsku pomoć nastavlja razvijati nuklearku s kojom će preuzeti energetsko tržište u regiji

Mađarski premijer podržao je gospodarske sankcije Rusiji, ali usprkos tome nije odustao od gradnje elektrane u Pakšu koja će ovisiti o ruskoj tehnologiji

Mađarski premijer Viktor Orbán, koji je na početku invazije Vladimira Putina na Ukrajinu djelovao suglasno s ostatkom Europske unije te osudio agresiju i podržao uvođenje sankcija Rusiji, uz samu granicu s Hrvatskom ipak je nastavio razvijati 12,5 milijardi eura vrijedan projekt gradnje nuklearne elektrane – i to temeljene na ruskoj tehnologiji, ali i financirane ruskim novcem. Ovaj golemi poslovni pothvat zasad odolijeva europskoj financijskoj blokadi Rusije, a u budućnosti bi – ako se u potpunosti ostvari – mogao dovesti do značajnih posljedica za Hrvatsku i njenu energetsku neovisnost. Pojednostavljeno, jeftinom strujom iz nuklearne elektrane u mjestu Pakš Orbán planira, i to Putinovim novcem, zagospodariti energetskim tržištem cijele regije. Ni rat koji već traje puna tri tjedna zasad te planove nije promijenio.

Suglasnost na ovu investiciju u neposrednoj blizini granice između Mađarske i Hrvatske te samo na 90 kilometara od Belog Manastira i 120 kilometara od Osijeka dala je Republika Hrvatska. Smatralo se da je u gotovo potpunoj tišini to je učinila i Osječko-baranjska županija, a dio sugovornika Nacionala upozorio je da upravo ovaj podatak može biti ključan za razumijevanje iznenadne zainteresiranosti Mađarske i Orbána za sport u Osijeku, odnosno golema bespovratna ulaganja u tamošnji nogometni klub. Međutim, iz Osječko-baranjske županije tvrde da oni nisu izdali suglasnost jer nisu za to nadležni te da nemaju informaciju o tome tko je točno i kada dao suglasnost.

“Javnu raspravu je provodilo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, a Osječko-baranjska županija raspolaže podacima koji su dostupni i široj javnosti”, tvrde u Županiji i ističu da od 2015. nisu dobili nikakve povratne informacije iz tada nadležnog Ministarstva zaštite okoliša.

U Osijeku se novcem Mađarske gradi najmanje 50 milijuna eura vrijedan novi stadion Pampas, dok u Nogometni klub Osijek tvrtke bliske Orbánu uplaćuju najmanje 10 milijuna eura godišnje u obliku sponzorstva, ali bez ikakvog vidljivog komercijalnog interesa ili učinka. “Ulaganje u NK Osijek nesumnjivo je motivirano idejom mađarskog premijera o širenju utjecaja na prostorima koje on i njegova stranka smatraju dijelom ‘Velike Mađarske’, a jednaku praksu ima i na prostorima drugih susjednih država, no dio motiva može se pronaći u vrlo benevolentnom držanju hrvatskih državnih i lokalnih vlasti prema ovom projektu. Nuklearna elektrana čak je manje sporna od ovako otvorenog širenja ruskog utjecaja”, rekao je za Nacional jedan sugovornik odlično upućen u stanje na energetskom tržištu.

Projekt u mjestu Pakš, neposredno uz hrvatsko-mađarsku granicu, primjer je državno kontrolirane investicije, a Orbán ga je povjerio ruskoj državnoj kompaniji Rosatom. FOTO: Nacional

Nuklearna elektrana Pakš 2, kako se službeno naziva, zapravo su dva nova reaktora čija je gradnja planirana neposredno uz postojeća četiri reaktora izgrađena osamdesetih godina prošlog stoljeća. S postojećom snagom od 2000 megawatta na ovoj lokaciji već danas se dobiva oko 50 posto ukupne proizvodnje električne energije u Mađarskoj i oko trećine ukupne potrošnje u toj državi, a nova dva bloka elektrane imaju projektiranu snagu po 1200 MW, odnosno više nego dvostruko.

Više neovisnih stručnjaka iznijelo je procjenu da će električna energija proizvedena na ovoj lokaciji biti i do 70 posto jeftinija od HEP-ove, a njena količina bit će dovoljna da se gotovo u potpunosti opskrbe Hrvatska i Bosna i Hercegovina. Mađarskim ulaskom na ova tržišta ruski kapital bi nakon plinskog biznisa te prehrambene industrije, putem Fortenova grupe, zagospodario i u poslovanju s električnom energijom. Sredinom prošle godine mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó neizravno je potvrdio ovakav scenarij i objavio da Mađarska “već pregovara sa susjednim državama kojima namjerava prodati višak energije proizvedene u ovoj nuklearnoj elektrani”.

 

Ovaj golemi poslovni pothvat zasad odolijeva europskoj blokadi Rusije, a u budućnosti bi – ako se potpuno ostvari – mogao dovesti do značajnih posljedica za Hrvatsku i njenu energetsku neovisnost

 

Dana 1. ožujka ove godine, neposredno nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, o projektu Pakš 2 oglasio se i Orbán i kazao da on “ide dalje po planu” te da “ne smije postati žrtvom europskih sankcija protiv Rusije”, odnosno da će biti izuzet od njih. U istom tonu oglasila se mađarska podružnica ruske državne kompanije Rosatom, dok je Europska komisija reagirala tek neodređenom i kurtoaznom izjavom da se “odnosi između EU-a i Rusije ne kreću u pozitivnom smjeru”.

Mađarska oporba javno je pozvala na prekid investicije zbog činjenice da 12,5 milijardi eura vrijedan projekt s čak 80 posto sredstava financira Rusija preko svoje VEB banke, koja je također stavljena na crnu listu i uključena u široke sankcije zapadnog svijeta protiv Putinova režima, dok je Orbán odgovorio da se velikoj energetskoj investiciji protive “ljevičari” iz njegove države i ostatka Europe. Orbán se ovdje nalazi u nezavisnoj poziciji jer je suočen s visokom inflacijom, blokadom velikog dijela sredstava iz europskih fondova za oporavak i otpornost, a uskoro mu slijede i izbori zbog kojih je povukao niz skupih populističkih poteza poput zamrzavanja cijene goriva na nerealno niskim razinama. Na njima će mu se prvi put suprotstaviti ujedinjena oporba s ozbiljnim ambicijama da uzdrma već višedesetljetnu vladavinu koja je posljednjih godina poprimila ozbiljno autokratski oblik i formirala trend “iliberalne demokracije”, koji su kasnije počele slijediti i druge, mahom istočnoeuropske države.

Suglasnost s mađarskim projektom u blizini granice s hrvatskom dala je i vlada Andreja Plenkovića. FOTO: EPA/GEERT VANDEN WIJNGAERT

Projekt u mjestu Pakš, neposredno uz hrvatsko-mađarsku granicu, primjer je državno kontrolirane investicije: nakon formalnog javnog natječaja Orbán ga je povjerio ruskoj državnoj kompaniji Rosatom koja je obećala kreditima pokriti 80 posto ukupne investicije, odnosno uložiti od 10 od 12,5 milijardi eura putem također državne ruske banke VEB. U lipnju prošle godine dvije države dogovorile su odgodu početka naplate kredita s 2026. na 2031., kada bi dva nova bloka nuklearne elektrane trebala biti stavljena u funkciju i po planu isplaćivati sami sebe. Europska unija još 2017. službeno je odobrila ovaj Orbánov i Putinov aranžman uz objašnjenje da on ne narušava pravila tržišnog natjecanja i ne krši ograničenja vezana uz državne potpore.

Jedini disonantni tonovi stigli su iz Austrije, tradicionalno nesklone nuklearnoj energiji: tamošnja Agencija za zaštitu okoliša u lipnju prošle godine izrazila je zabrinutost zbog nuklearne elektrane Paks 2 jer bi taj energetski objekt trebao niknuti na seizmološki aktivnom rasjedu. Pozvali su se na studiju mađarskog geofizičara Tamása Bodokyja koji je još u devedesetim godinama, za vrijeme prvog ispitivanja protupotresne sigurnosti elektrane Pakš, ustanovio kako je jedan od najvećih mađarskih rasjeda, Kapos, strukturno povezan s rasjedom Dunaszentgyörgy-Harta (DH), koji se proteže točno ispod nuklearnog postrojenja. Prije pet godina i Zelena akcija Hrvatske ocijenila je planiranu gradnju elektrane Pakš 2 “neprihvatljivim i riskantnim projektom”, dok je tadašnji kratkotrajni ministar gospodarstva Tomislav Panenić (Most) zamjerio kolegi Darku Horvatu (HDZ), tadašnjem ministru poduzetništva i obrta, izjavu da je Hrvatska zainteresirana za projekt proširenja mađarske nuklearne elektrane Paks. “Zbog kvara u toj elektrani 2003. došlo je do ispuštanja radioaktivnog plina u atmosferu kroz pukotinu u ovojnici. Budući da je Pakš udaljen samo stotinjak kilometara zračne linije od Osijeka, posljedice većeg incidenta u elektrani osjetili bi Slavonci i Baranjci”, kazao je tada Panenić.

Tonči Tadić kaže da projekt nadogradnje elektrane u Pakšu nije sporan, ali je sporno što se koristi ruska tehnologija. FOTO: Marko Prpic/PIXSELL

Međutim, svi prosvjedi u međuvremenu su utihnuli, uključujući i one iz Austrije. Sugovornici Nacionala upućeni u ovaj projekt sugeriraju mogućnost da je Orbánova Mađarska tu šutnju platila državnim novcem. “Simptomatična je šutnja hrvatskih vlasti, a posebno onih na lokalnoj razini u Osijeku. Nije nemoguće da su ulogu u tome imala golema Orbánova ulaganja u tamošnji nogomet i nogometnu infrastrukturu: koji bi mogao biti motiv njegova poklanjanja cijelog novog stadiona u Osijeku vrijednog najmanje 50 milijuna eura, ili konstantnog pumpanja čak 10 milijuna eura državnog novca u Nogometni klub Osijek? Ne postoji komercijalni interes ni logika da ovaj klub na ime sponzorstva svake godine prihoduje od pet do šest puta više nego Dinamo ili Hajduk, niti razumno objašnjenje zašto ga financiraju tvrtke koje su u Hrvatskoj potpuno nepoznate i čije ime rijetko tko može uopće i izgovoriti”, rekao je jedan od Nacionalovih sugovornika.

Drugi upozorava da su i odnosi Mađarske s Austrijom znatno kompleksniji nego što se čine na prvi pogled. “Nije li simptomatično da su i prosvjedi iz Austrije utihnuli nakon što je nedavno, na krajnje neobičan način uz fizičke sukobe, angažiranje više zaštitarskih tvrtki i velike kontroverze, posao gradnje osječkog stadiona oduzet osječkoj tvrtki Eurokamen i dodijeljen upravo austrijskom Strabagu? Upravo u Osijeku nesumnjivo se prelamaju brojni geopolitički i geostrateški interesi, a Mađarska nastupa vrlo usmjereno i sistematično”, objašnjava ovaj sugovornik.

Tonči Tadić, fizičar s Instituta Ruđer Bošković i jedan od najstručnijih znanstvenika za nuklearnu energiju u Hrvatskoj, za Nacional je kazao da projekt dogradnje elektrane u mjestu Pakš teoretski nije sporan jer se radi o sigurnoj tehnologiji, bez obzira na činjenicu da je ona ruskog porijekla. “To je kopija tehnologije priznatog Westinghousea, procedure su ispoštovane, a sigurnosni standardi na razini”, kaže Tadić. No, dodaje, nakon ruske invazije na Ukrajinu i sankcija koje su toj državi uveli Europska unija, SAD i niz najrazvijenijih država svijeta, nije sasvim jasno kako Mađari namjeravaju provesti projekt do kraja. “Činjenica da Rusija ovdje ulaže golemih deset milijardi eura donekle može objasniti vrlo mekani stav Orbána prema Vladimiru Putinu. Posljednjih tjedana on je bio primoran donekle korigirati svoje ponašanje, a tek treba vidjeti hoće li uspjeti ‘provući’ goleme ruske kredite kroz mrežu sankcija”, dodaje Tadić.

Njega, priznaje, puno više od sigurnosti nuklearne elektrane zabrinjava činjenica da bi njenom izgradnjom Hrvatska doista mogla pasti u energetsku ovisnost o susjednoj državi. “Posve je jasno da Europa neće postići svoj cilj dekarbonizacije gospodarstva i energetske neovisnosti bez ozbiljne ‘flote’ nuklearki, što su posljednjih tjedana spoznali i Nijemci koji su ih sve donedavno namjeravali potpuno zatvoriti. Bojim se da će, nakon izgradnje drugog bloka Krškog u Sloveniji i elektrane Pakš 2 u Mađarskoj, kod nas krenuti kampanja o nepotrebnosti investiranja u nuklearnu energiju. To bi bilo pogubno jer ona nam treba: ne samo da Hrvatska mora sudjelovati u dogradnji Krškog, nego napokon i pokrenuti vlastiti projekt za koji je već određena lokacija Prevlaka na Savi. Bez toga, a uz ovako sustavan rad susjednih država, u doglednoj budućnosti mogli bismo postati energetski ovisnik. Posljednja tri tjedna pokazala su kakve to opasnosti nosi”, zaključio je Tadić.

U Osijeku se gradi najmanje 50 milijuna eura vrijedan novi stadion Pampas, dok u Nogometni klub Osijek tvrtke bliske Orbánu uplaćuju najmanje 10 milijuna eura godišnje u obliku sponzorstva. FOTO: Davor Javorovic/PIXSELL

Komentiraj