Optužnica za ratne zločine nad Hrvatima u Križančevu Selu

Autor:

15.06.2018., Sarajevo, BiH - Nakon sto je jucer u Medjugorju priveden, Zdravko Mamic se u 10 sati pojavio na zakazanom rocistu pred Sudom BiH gdje se odrzalo saslušanje o izrucenju koje je zatrazila Republika Hrvatska. Dinamov savjetnik usprotivio se izrucenju Hrvatskoj, a iza podneva je pusten na slobodu. 

Photo: Ivica Galovic/PIXSELL

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u utorak je podignulo optužnicu protiv osmorice bivših pripadnika Armije Bosne i Hercegovine koje tereti za ratne zločine protih hrvatskih civila i ratnih zarobljenika počinjene u Križančevu Selu u središnjoj Bosni.

Više od četvrt stoljeća nakon što je taj zločin počinjen optužnice su podignute protiv Ibrahima Purića, Ibrahima Tarahije, Nijaza Sivre, Rušita Nurkovića, Almira Sarajlića, Šaćira Omanovića, Kasima Kavazovića i Sadika Omanovića.

U priopćenju Tužiteljstva BiH citirani su navodi iz optužnice po kojima su ove osobe, tijekom oružanog sukoba između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), kao zapovjednici i pripadnici armijskih postrojbi s područja središnje Bosne, postupale protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i civila tijekom ratnih sukoba.

Kada je počinjen zločin u Križančevu selu Purić je bio zapovjednik 325. brdske brigade Armije BiH i zapovjednik Taktičke skupine Sjever 3. korpusa Armije RBiH, Tarahija je bio zapovjednik Trećeg bataljuna 325. brdske brigade A BiH, Sivro pomoćnik zapovjednika za sigurnost te postrojbe, Nurković pomoćnik zapovjednika za moral, informativno-propagandnu djelatnost  i vjerska pitanja, dok su ostala četvorica optuženih bili vojnici u postrojbi čiji su pripadnici počinili zločine odnosno bili izravni sudionici zločina.

Iz Tužiteljstva kao činjenice na kojima temelje optužnicu navode kako je na lokalitetu Križančevog Sela, Šafradina i Dubravice 22. prosinca 1993. ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti. Pripadnici Armije BiH su nakon masakra opljačkali hrvatske kuće te ih potom uništili.

Tijela ubijenih zarobljenika i civila su razmijenjena tek 40 dana nakon zločina.

Optužene se tereti da su izravno sudjelovali u počinjenju zločina te da nisu poduzeli aktivnosti kako bi ih spriječili i procesuirali te kako bi se kaznili počinitelji.

Zločini obuhvaćeni ovom optužnicom svrstani su među najteža stradanja žrtava hrvatske nacionalnosti na području Viteza i okolice u proteklome ratu u BiH.

Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.