Poštovani predsjedniče Vlade, uz veliku ispriku što Vas ometam u Vašem ionako zgusnutom rasporedu, molio bih Vas da me, ako možete, primite nakratko ovih dana. Ne tražim to kako bih Vam prenio nešto što Vi već ne znate, nego kako bih vam ukazao na neke stvari koje jednostavno morate znati, a sigurno s njima niste upoznati i sigurno nisu u skladu s onim vrijednostima kojima bismo svi skupa trebali težiti – poštenje i pravednost. Ne govorim tu o kreiranju javnog mišljenja putem zakupa medija i pritiska na iste, širenju laži i dezinformacija o meni prema okolini i prema Vama, već o nečemu puno opasnijem i ozbiljnijem, pritisku na javne i državne službe, ometanju i usmjeravanju istrage, trošenju javnog novca za nezakonite i netransparentne radnje, a sve to kako bi se na najprimitivniji i najprizemniji način zadovoljio nečiji ego. Mislim da me dovoljno dugo poznate i da ovo o čemu govorim ne nanosi štetu samo meni, nego i svima nama’’. Sadržaj je to e-mail poruke koju je tada u svojstvu člana Uprave Hrvatske elektroprivrede 24. lipnja 2020. Nikola Rukavina poslao hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću.

Bilo je to u vrijeme kada je Rukavina već bio obuhvaćen istražnim radnjama kao jedan od osumnjičenih za tragediju koja je u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu odnijela živote trojice radnika.

Nacional je tijekom proteklog tjedna dobio uvid u opsežnu internu dokumentaciju Hrvatske elektroprivrede koja baca novo svjetlo na zbivanja nakon te tragične nesreće, a koju će optuženici za propuste koji su doveli do pogibije trojice djelatnika HEP-a prezentirati sudu tijekom glavne rasprave koja počinje za tjedan dana.

Suđenje je to koje iznova u središte pozornosti vraća tragediju izazvanu požarom koji je 10. siječnja 2019. buknuo u HE Plat nakon čega su nestala trojica radnika, koji su nakon opsežne potrage pronađeni mrtvi. Jedno tijelo pronađeno je istog dana oko 14 sati u odvodnom kanalu hidroelektrane, a drugo oko 21.50 na obali mora u Cavtatu. Za trećim djelatnikom tragalo se do nedjelje, 13. siječnja 2019. navečer, kada je njegovo tijelo locirano u pomoćnoj cijevi odvodnog kanala. U požaru je ozlijeđeno još sedam osoba, a HEP-u je pričinjena izravna i neizravna materijalna šteta velikih razmjera.

Član Uprave Hrvatske elektroprivrede Nikola Rukavina 24. lipnja 2020. poslao je hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću e-mail, u kojem traži da ga primi na sastanak. FOTO: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

U četverodnevnoj danonoćnoj potrazi u teškim vremenskim uvjetima na kopnu, moru, u podmorju i u zraku, sudjelovalo je više od sto ljudi – djelatnika policije, HGSS-a, svih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava s juga Hrvatske, djelatnika HE Plat, mještana, ronioca i Obalne straže Omiš, a medicinski tim je bio cijelo vrijeme u pripravnosti.

Dokumentacija dana na uvid Nacionalu trebala bi sud pokušati uvjeriti da optuženi nisu krivi za ono što im se stavlja na teret, nego da je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić manipulirao istragom kako bi zaštitio pojedince izravno odgovorne za propuste koji su doveli do tragedije koja je odnijela živote trojice djelatnika HEP-a.

Izvori koji su Nacionalu dostavili spomenutu dokumentaciju navode da su ti pojedinci bili zaštićeni jer su bliski novopečenom ministru graditeljstva Branku Bačiću te da je istragom manipulirano kako bi se bivšeg člana Uprave HEP-a Nikolu Rukavinu prikazalo kao najviše rangiranog zaposlenika HEP-a odgovornog za ovu tragediju, prvenstveno zato što je zbog njihovih međusobnih razilaženja u vođenju HEP-a to odgovaralo Frani Barbariću.

Osim Rukavine, najistaknutiji pojedinci koji su obuhvaćeni optužnicom u tom slučaju su bivši direktor HEP Proizvodnje Željko Starman, kao i bivši direktor hidroelektrane Mato Mišković. Oni su optuženi da su kao direktori, ujedno odgovorne osobe investitora u gradnji, tijekom naručivanja i praćenja građevinskih radova obnove i sanacije Hidroelektrane Dubrovnik propustili poduzeti zakonom predviđene radnje zbog čega građevinski radovi nisu izvedeni u skladu s relevantnim propisima i pravilima struke.

Ostali osumnjičeni prozvani su da kao projektanti i izvođači radova građevinske radove obnove i sanacije Hidroelektrane Dubrovnik nisu izvodili u skladu s tehničkim propisima i pravilima struke, što je neposredno ugrozilo sigurnost uposlenika i imovine.

Na teret su im stavljena teška kaznena djela protiv opće sigurnosti za koja je predviđena zatvorska kazna od 3 do 15 godina zatvora, a za kaznena djela opasnog izvođenja građevinskih radova od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Najveću pozornost javnosti na tom suđenju mogao bi privući bivši član Uprave HEP-a Nikola Rukavina, koji se smatra najizravnije pogođen spornim potezima Frane Barbarića na koje on sud planira upozoriti. To izravno proizlazi iz sadržaja internih e-mail poruka koje je Rukavina slao premijeru Andreju Plenkoviću, ali i tadašnjem ministru gospodarstva Tomislavu Ćoriću. U e-mail poruci koju je 27. srpnja 2021. uputio Ćoriću, Rukavina je izravno prozvao Barbarića na sljedeći način:

‘’Obraćam Vam se s obzirom na to da mi niti nakon Vašeg naloga, a od toga je prošlo skoro 18 mjeseci, nije dostavljen niti jedan dokument vezano uz tragediju u HE Dubrovnik i svim događajima vezano uz policijske istrage odnosno istrage državnog odvjetništva, interne istrage i dokumente vezano uz tragediju, a svi znamo da se radi i radilo o direktnom uplitanju predsjednika Uprave HEP-a Frane Barbarića u navedene postupke i o usmjeravanju postupka (prikrivanje dokumentacije, angažman privatnih detektiva, zataškavanje informacije, manipuliranja radnicima i procesima) samo s jednim ciljem a to je optužiti mene Nikolu Rukavinu pod svaku cijenu. Ujedno Vas izvještavam da mi je kao članu Uprave već neko vrijeme uskraćeno pravo na djelovanje u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima i Statutom Hrvatske elektroprivrede time što mi je onemogućen pristup svim internim izvješćima i financijskim aplikacijama koje sadrže ključne pokazatelje o rasipanju i netransparentnom trošenju državnog novca; uplitanje u postupke javne nabave, čudnovate ugovore i sl. Uz navedeno ovim Vas informiram o nezakonitom praćenju radnika i menadžmenta unutar HEP-a od strane pojedinih radnika Ureda za korporativnu sigurnost HEP-a. S obzirom na sve navedeno molim vas za poduzimanje aktivnosti vezano uz gore navedene nepravilnosti’’.

Tragedija se dogodila kada je 10. siječnja 2019. buknuo požar u HE Plat nakon čega su nestala trojica radnika, koji su nakon opsežne potrage pronađeni mrtvi. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Izvor s neposrednim saznanjima o spomenutim zbivanjima Nacionalu je otkrio na temelju čega Rukavina bazira teške optužbe izrečene protiv Frane Barbarića. Rukavina to svoje uvjerenje prvenstveno temelji na intrigantnim aktivnostima privatnih istražitelja koji su za račun HEP-a gotovo istodobno s policijom radili svoju istragu o tome što je dovelo do tragedije u Platu, a o čemu Rukavina planira progovoriti i na sudu.

Frane Barbarić potpisao je 4. veljače 2019., dakle nedugo nakon tragedije u Platu, ugovor za usluge pravnog savjetovanja sa Zajedničkim odvjetničkim uredom Damir Rudeš, Marijo Rođak i Hrvoje Kalauz. Indikativno, radi se o odvjetničkom uredu za koji je prije svog strelovitog političkog uzleta do političkog tajnika HDZ-a pod okriljem Andreja Plenkovića radio Krunoslav Katičić. Tim ugovorom HEP je spomenuto odvjetničko društvo angažirao za pružanje usluga pravnog savjetovanja i podrške prilikom provođenja poslova poslovne sigurnosti prema uputama i nalozima HEP-a po cijeni od 195 tisuća kuna. S time da je 50 tisuća kuna isplaćeno avansno, 50 tisuća po izradi mjesečnog izvješća u roku od 7 dana od ispostave račune te ostatak 15 dana nakon ispostavljenog računa po izradi i predaji završnog izvješća. U ugovoru se nigdje suštinski ne precizira kakve to poslove spomenuti odvjetnički ured treba izvršiti za HEP. Konstatira se tek da završno izvješće treba biti izrađeno u roku od 60 dana od potpisa ugovora. Ugovor su potpisali odvjetnik Hrvoje Kalauz i Frane Barbarić.

Izvor koji o tomu ima neposredna saznanja navodi da je temeljem tog ugovora spomenuto odvjetničko društvo angažiralo Detektivsko istražni ured Dia, čiji je osnivač kriminalist Mario Šikić.

Izvor blizak HEP-u navodi kako se radi o agenciji bliskoj umirovljenom generalu Miljenku Filipoviću, diskutabilno angažiranom da brine o korporativnoj sigurnosti HEP-a i višestruko prozivanom za sporne poslovne poteze. Dia je na svom poslovnom memorandumu proizvela najmanje dva izvješća koja je uputila na Zajednički odvjetnički ured koji je HEP angažirao.

Nacionalovi izvori tvrde da su pojedinci bili zaštićeni jer su bliski novopečenom ministru graditeljstva Branku Bačiću. FOTO: Slaven Branislav Babic/PIXSELL

U početnom pasusu izvješća potpisanog 1. ožujka 2019. piše: ‘’… temeljem posebne punomoći od strane naručitelja za potrebe HEP d.o.o. (HEP je dioničko društvo, a ne društvo s ograničenom odgovornošću, op.a.) prikupljene su informacije i obavijesti kako bi naručitelju usluga pomoglo u rasvjetljavanju predmetnog tragičnog događaja’’.

Izvješće sadrži više stranica, u njemu se konstatira koje su tvrtke i na koji način odabrane da rade na sanaciji HE Dubrovnik u Platu, ali se navodi i što se smatra ključnim uzrokom nesreće u Platu. U tom se dijelu izvješća navodi:

‘’Prema prikupljenim informacijama do tragedije je dovela najvjerojatnije pogreška koja nije vezana za projekte jer su isti rađeni prema standardima i odobreni su od stručnih komisija. Problem nastaje u nadzoru nad kvalitetom izvedbe i ugradbenih dijelova tj. konkretno kablova. Nadzor je provodio Institut za elektroprivredu i energetiku d.o.o, a koji nije uzeo u obzir stvarno stanje nakon izvedenih radova, tako da se u kanalima gdje su smješteni kablovi, stari i dotrajali nisu uklonjeni, kao i novopostavljeni kablovi su imali problem sa zagrijavanjem, što su potvrdili radnici HE Dubrovnik. Do zagrijavanja kablova dolazi zbog lošije kvalitete istih što znači da nisu smjeli biti ugrađeni u taj prostor. Osim navedenog nije se pazilo na sustave zaštite od požara kao i na prohodnost evakuacijskih puteva, tako je potvrđeno od djelatnika HE Dubrovnik da novi ugrađeni aparati, kao što je ventilator zraka nije imao dodatnu klapnu, koja se nalazila na starom ventilatoru, a imala je ulogu da se spriječi upuhivanje zraka u prostor koji se nalazi iznad odvodnih kanala. S obzirom na to da su unesrećeni djelatnici izabrali put prema odvodnim kanalima taj ventilator je bio problematičan jer je ustvari upuhivao dim u taj prostor i nije ga se moglo onemogućiti dok je odvod zraka ograničen veličinom tunela, a s obzirom na količinu dima u tom prostoru evidentno je da unesrećeni djelatnici nisu imali vremena čekati da se voda u odvodnom tunelu smiri već su skočili u ‘bujicu’ što je bilo kobno jer pod silinom vodene struje nisu imali šanse za preživljavanje. Drugi veliki problem je što se prilikom ugradnje klimatizacijskih uređaja krajem 2018. probio zid evakuacijskog puta koji nije saniran od strane izvođača već je na nalog Tea Sekonde, koji je neformalni rukovoditelj, netom prije tragedije zatvoren s PVC materijalom iako su radnici inzistirali da se ponovo sazida. Po izjavi očevica nesreće, upravo taj PVC zatvor je prenio požar na strop i dalje na valovite PVC ploče koje su se nalazile na stropu i time je dodatno pogoršana požarišna situacija s velikim izgaranjem crnog dima što je ustvari i najveći problem požara i što je bilo kobno za trojicu radnika. Sam požar je krenuo iz gore spomenutog kanala za kablove usred pregrijavanja kabla što će se utvrditi vještačenjem o kvaliteti, dok je ovaj drugi dio puno veći problem jer se s tom plastičnom ‘zakrpom’ onemogućilo korištenje evakuacijskog tunela a vjerojatno je i poslužila za prenošenje požara koji bi bio ugašen da je ostao u sferi kablova što su radnici i pokušavali, a s obzirom na visinu stropa i izgaranje PVC-a više nije bilo moguće gašenje bez profesionalnih snaga…’’

Osim što je pisao premijeru Plenkoviću, Nikola Rukavina je 27. srpnja 2021. poslao i e-mail tadašnjem ministru gospodarstva Tomislavu Ćoriću. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

Autori izvješća naveli su još jedan važan detalj: da kod odluke o odgovornosti treba voditi računa o tome da se radovi u HE Dubrovnik ‘’nisu izvodili prema projektima koji su potpisali licencirane i stručne osobe iz renomiranih firmi koje su nastale od HEP-a tijekom 90-ih godina, tako da ne bi trebalo sumnjati u njihovo znanje i kvalitetu, nadzor nad kvalitetom je također provodila firma iz konzorcija koja je nekada bila u sastavu HEP-a, tako da je za očekivati da ima znanje i dugogodišnje iskustvo u tim poslovima.’’

Potom slijedi pasus izvješća koji upozorava na dodatan problem: ‘’Problem može nastati kod dobavljača i izvođača samih poslova ako se konkretno misli na kablove. Postoje informacije da se kablovi nabavljaju na način da se kupuju nekvalitetni u Španjolskoj i Turskoj, te da se na području BiH prepakiravaju i stavljaju logo domaćih proizvođača. Iako sama informacija nije provjerena, uz nalaze vještaka o kvaliteti kablova mogla bi postati značajna u rasvjetljavanju ovog slučaja. Ako se vještačenjem kvalitete spornog kabla dokaže da je isporučen kabel lošije kvalitete problem se prebacuje na dobavljača, odnosno proizvođača. Sam kabel koji je započeo požar možda nije ugrađivan od strane firmi koje su radile revalorizaciju HE, već od ‘treće’ firme koja radi konstantne radove u elektrani ili od strane djelatnike HE Dubrovnik. U tom slučaju nadzor nad kvalitetom radova je trebao upozoriti naručioca da su mimo projekta stavljani kablovi i to konstatirati u zapisniku o provedenoj kontroli. Ako je kabel stavljan nakon primopredaje HE Dubrovnik, odgovornost je na onome tko je naložio stavljanje spornog kabla. Znači treba točno utvrditi tko je izvodio radove u spornom kanalu, na koji način i po čijem nalogu… Trenutno stanje kod radnika u HE Dubrovnik je takvo da su radnici na vijeću radnika iskazali nezadovoljstvo s Teo Sekondom, jer ga ne smatraju stručnom osobom i diskretno ga prokazuju kao mogućeg uzročnika tragedije, jer je svojim neznanjem pridonio da se vrše radovi koji nisu u projektu i na taj način smanjio sigurnost radnika’’. Autori izvješća navode i da službena istraga Županijskog državnog odvjetništva neće dati odgovore na postavljena pitanja, već samo odgovore o početku požara, kao i „zapovjednoj“ odgovornosti za tragediju i smrt trojice radnika.

Ista detektivska agencija 26. ožujka 2019. napisala je još jedno kraće izvješće o svom radu na dodijeljenom zadatku. U njemu se nalazi još jedan intrigantan pasus u kojem se navodi:

‘’… najveći je problem u dvostrukoj razini odgovornosti za radnike u HE Dubrovnik, tako da ispada da stvarno odgovorna osoba po organizacijskoj strukturi nije imala nikakvog utjecaja na događaje i redovne radove djelatnika HE Dubrovnik. Tako je prema izjavama samih djelatnika stvarni šef bio Teo Sekonda koji je na dnevnoj bazi izdavao upute i planirao rad djelatnika HE Dubrovnik, kao i nadzirao rad na kooperantima. Dvostruka linija rukovođenja je dovela do toga da stvarni rukovoditelji nisu mogli znati stanje u kolektivu, a potpisom su odgovarali. Ono što je zabrinjavajuće je da su rukovoditelji puštali takav način rada a to može biti i zbog utjecaja spomenutog kod visokih dužnosnika HEP-a koji ga nisu mogli formalno imenovati rukovoditeljem jer nema stručnog predznanja, tj. nije struke koja je poželjna za takvo radno mjesto. Drugi razlog je neodgovornost stvarnih rukovoditelja da rade svoj posao – bilo im je lakše da Teo upravlja a oni za to primaju plaće. Upravo tu činjenicu da nema nigdje njegovog potpisa koristi i sam Teo Sekonda koji doslovno govori da se nigdje nije potpisao i da zato nije odgovoran. Stvarna njegova odgovornost se može tražiti u činjenici da ga radnici kao i obitelji poginulih djelatnika prozivaju i odbijaju ‘poslušnost’. Tako je prilikom Mise zadušnice za jednog od poginulih točnije majka poginulog djelatnika, doslovno izbacila Tea Sekondu s Mise govoreći mu da je on kriv za tragediju. Sam Teo širi vijesti da se djelatnici odbijaju vratiti na rad u HE Dubrovnik što i nije baš točno jer velika većina djelatnika želi raditi, ali sa stručnim rukovoditeljima. Teo uporno krivnju za događaje poslije tragedije prebacuje na Upravu u Zagreb tako što javno spočitava da Uprava nije dovoljno napravila na komunikaciji s obiteljima stradalih i na taj način pokušava krenuti pozornost sa svoje stvarne odgovornosti’’.

Izvor blizak HEP-u navodi kako će Rukavina upravo na ovim dokumentima bazirati dio svoje obrane. On i Starman u više su navrata pokušavali doći do interne dokumentacije u ovom slučaju, ali ni do čega im nije bio dopušten pristup, još i prije no što je otvorena službena istraga. Isti izvor navodi kako dijelom i u tim dokumentima Rukavina vidi uporište za teze da je Barbarić manipulirao istragom i to zato što su mu ovi dokumenti i njihov sadržaj bili poznati nedugo nakon nesreće, ali ih je skrivao od istražitelja. Odvjetnici Nikole Rukavine te su dokumente poslali državnom odvjetništvu. Isti izvori navode još nekoliko spornih detalja. O tomu jedan od njih kaže:

‘’Postavlja se pitanje kako su uopće privatni istražitelji mogli imati pristup mjestu nesreće gotovo istodobno s policijom i službenim istražiteljima te što su i za čiji račun radili. Osim toga, postavlja se i pitanje zašto nitko od neposredno uključenih u upravljanje HE Dubrovnik nije suočen ni s kakvim sumnjama. Vrlo je vjerojatno da je to zato što se radio o osobama bliskim Branku Bačiću’’.

Na glavnoj raspravi koja započinje tjedan dana nakon objave ovog teksta očekuju se saslušanja svjedoka i početak raspleta ovih intrigantnih zbivanja.

Frane Barbarić potpisao je ugovor za usluge pravnog savjetovanja sa Zajedničkim odvjetničkim uredom Damir Rudeš, Marijo Rođak i Hrvoje Kalauz. FOTO: Igor Kralj/PIXSELL