Olgica Spevec u fokusu – Hrvati traže reviziju ključnog dokumenta o preuzimanju Ine

Objavljeno u Nacionalu br. 816, 2011-07-05

HRVATSKI ČLANOVI Nadzornog odbora Ine traže od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja očitovanje o odnosima MOL-a i Ine, što bi moglo dovesti do MOL-ova gubitka upravljačkih prava, a u konačnici i do razvrgavanja ugovora

Četvero hrvatskih članova Nadzornog odbora naftne kompanije Ina – Davor Štern, Gordana Sekulić, Damir Vanđelić i Maja Rilović – prošlog su tjedna službeno od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja zatražili reviziju rješenja o dopuštenoj koncentraciji Ine i mađarskog MOL-a.

Riječ je o ključnom dokumentu za MOL-ovo preuzimanje kontrole nad hrvatskom naftnom kompanijom jer je njime regulirano kakve prilagodbe u poslovanju moraju napraviti MOL i Ina kako svojim koncentriranim poslovanjem ne bi narušili tržišnu konkurenciju u Hrvatskoj. Ukratko, povezivanje Ine i MOL-a, kako je to određeno kontroverznim Međudioničarskim ugovorom, bez dozvole AZTN-a ne bi moglo biti provedeno. Eventualno poništenje rješenja Agencije dovelo bi u pitanje valjanost cijelog ugovora između Vlade RH i MOL-a. Prema onome što je navedeno u pismu koje su članovi Nadzornog odbora Ine uputili predsjednici Vijeća AZTN-a Olgici Spevec, preispitivanje tog rješenja obrazlaže se kroz više osnova.

Prva je ta što je originalno rješenje bilo utemeljeno na procjenama gospodarskih prednosti udruživanja, pri čemu se tvrdilo kako će, među ostalim, preuzimajući kontrolu nad Inom MOL osigurati regionalni rast hrvatske kompanije, razvijati nove istraživačke i proizvodne projekte u inozemstvu, te nastaviti projekte modernizacija rafinerija u Rijeci i Sisku. Štern, Vanđelić, Gordana Sekulić i Maja Rilović u pismu tvrde kako se to nije dogodilo, pa se stoga to pismo može smatrati i dosad najoštrijom kritikom članova Nadzornog odbora na način poslovanja kompanije pod MOL-ovim upravljanjem.

To više jer je potpisnica pisma uz članove Nadzornog odbora koje imenuje Vlada i predstavnica zaposlenih u Ini Maja Rilović, na koju hrvatska vlada nema nikakva utjecaja. Pismo bi se moglo pokazati iznimno neugodnim i za čelnicu Agencije Olgicu Spevec, s obzirom na njezinu kontroverznu ulogu u cijelom slučaju. Tjednik Nacional prvi je u prosincu 2009. objavio preliminarno izvješće Agencije u slučaju MOL – Ina čiji su zaključci bili znatno drukčiji od onih u konačnom rješenju. U tom dokumentu zaključeno je kako je ta transakcija nezakonita, jer bi MOL-u omogućila da stekne nedopustivo golem udjel na hrvatskom tržištu nafte i naftnih derivata.

Zbog toga je mađarskoj kompaniji naloženo da proda svoj lanac benzinskih postaja Tifon ili neku od Ininih podružnica koja ima sličan tržišni udjel kao Tifon. Uz to, u analizi se na više mjesta izravno kritizira činjenica da je hrvatska vlada MOL-u na temelju dioničarskog ugovora prepustila gotovo sva upravljačka prava u Ini, iako je 44 posto kompanije i dalje u državnom vlasništvu, a tek 4 posto više u vlasništvu MOL-a. Ipak, od tih zaključaka, iznimno neugodnih i za hrvatsku vladu i za MOL, u konačnici se odustalo. Dapače, sve primjedbe na račun nelogične raspodjele upravljačkih prava zamijenjene su uopćenijim formulacijama u kojima je samo opisano novonastalo stanje, a konačni zaključci analize potpuno su izmijenjeni. Tako je, umjesto Tifona, Agencija naredila prodaju Inina lanca benzinskih postaja Crobenz, čiji je tržišni udjel višestruko manji i koji je po svim poslovnim parametrima lošija tvrtka od Tifona.

Također, izvor iz same Agencije tada je Nacionalu ispričao kako je AZTN tada bio pod jakim pritiskom državnog vrha, premijera Sanadera i vicepremijera Polančeca, kako bi dopustio transakciju, a u kuloarima su se pojavile i glasine da se Sanader na sastanku u povodu te teme toliko derao na Olgicu Spevec da je ona iz sobe izišla uplakana. Sama Olgica Spevec te je tvrdnje isprva u cijelosti demantirala, a poslije je ipak priznala da je bilo određenog pritiska. Na kraju je Jutarnji list objavio njezinu izjavu u kojoj priznaje kako je bila na spornom sastanku sa Sanaderom, kako je “on bio vrlo neugodan, ali da nije plakala”. Ipak, bez obzira na to, Olgica Spevec ustrajala je u tvrdnjama da je odluka AZTN-a dobra i da je donesena na temelju stručnih kriterija i analiza, a upravo to se dovodi u pitanje u pismu Inina nadzornog odbora.

Naime, obrazloženje AZTN-a o tome zašto je naložila prodaju Crobenza, a ne puno većeg i jačeg MOL-ova lanca Tifon, kao što se isprva razmatralo, bilo je to da će poslovanjem u zajednici s Tifonom i Ina poboljšati kvalitetu svoje usluge na benzinskim postajama. U pismu Nadzornog odbora tvrdi se da se dogodilo upravo suprotno, jer su Ina i Tifon zapravo tržišni suparnici, iako je Tifonov 100-postotni vlasnik MOL najveći dioničar u Ini. Tvrdi se da je to izvor sukoba interesa jer su neki visokopozicionirani menadžeri Ine ujedno zaposleni u Tifonu, a ta kompanija navodno dobiva i povlaštene uvjete za kupnju derivata od Ine. Na temelju toga može se zaključiti da cilj inicijalnog Rješenja o dopuštenoj koncentraciji Ine i MOL-a nije postignut, pa se tu možda otvara mogućnost za njegovu reviziju. Posljedice te revizije bile bi dalekosežne, osobito s obzirom na podjelu upravljačkih prava u kompaniji. Štern i njegovi suradnici iz Nadzornog odbora smatraju da je upravo rješenje AZTN-a bilo temelj za donošenje Inine Liste ovlasti za donošenje odluka.

Taj dokument definira tko u kompaniji ima pravo donositi koje odluke i zapravo je ključ MOL-ove dominacije u kompaniji, jer sama upravljačka struktura koja je definirana u Međudioničarskom ugovoru bez tog dokumenta ne bi imala nikakvu praktičnu vrijednost. Članovi Inina Nadzornog odbora više su puta pokušali osporiti taj dokument, no u MOL-u su ga kontinuirano branili pozivajući se na dio originalnog rješenja AZTN-a o koncentraciji Ine i MOL-a, gdje je zaključeno kako je MOL preuzeo samostalnu kontrolu nad kompanijom. Olgica Spevec u prošlosti je više puta izjavljivala da je upravo na taj dio rješenja ponosna, jer je AZTN bio prva institucija koja je jasno upozorila na posljedice ugovora koji je s Mađarima sklopila Vlada, a sad je praktički optužena da je pomogla MOL-u u stjecanju potpune kontrole nad Inom.

Komentiraj

Source:Marko Biočina