Prosvjedi protiv bušenja nafte u Jadranu, gradnje termoelektrane (TE) na ugljen Plomic C i slovenske ograde od žilet-žice obilježili su 2015. godinu na području zaštite okoliša i prirode.

Zeleni aktivisti tijekom godine više su puta prosvjedovali protiv bušenja nafte u Jadranu i izgradnje Plomina C, tražeći niskougljični razvoj Hrvatske, odnosno hitno proglašenje moratorija na termoelektrane na ugljen i eksplotaciju nafte na Jadranu.

Ukinute dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika

Vlada je u rujnu odlučila ukinuti dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu na sedam istražih polja, a sklapanje koncesijskih ugovora za druga polja odgodila za vrijeme nakon izbora.

Uoči završetka Međunarodne konferencije o klimi – COP21 u Parizu su 12. prosinca među desecima tisuća zelenih aktivista iz svijeta, koji su održali masovne prosvjede zahtjevajući zaustavljanje klimatskih promjena, bili i aktivisti hrvatske Zelene akcije.  Predsjednik Zelene akcije Bernard Ivčić rekao je da rezultat konferencije neće biti zadovoljavajući pa će se kampanja protiv klimatskih promjena morati voditi i dalje.

Kraj 2015. godine obilježili su i prosvjedi protiv slovenske ograde od žilet-žice koja je, između ostalog, uzrokovala mučno ugibanje životinja. Prosvjedovali su aktivisti s obje strane granice, a ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović je zatražio od povjerenika Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmena Velle da se ta ograda ukloni.

Izgrađena prva dva centra za gospodarenje otpadom

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode pohvalilo se da je 2015. dovršena izgradnja prva dva centra za gospodarenje otpadom – Marišćina i Kaštijun, koji pokrivaju potrebe Primorsko-goranske i Istarske županije, od njih ukupno 13 koliko ih planiraju izgraditi. Ukupna vrijednost tih dvaju projekata iznosi preko pola milijarde kuna, od čega je oko 70 posto europskih sredstava. Još tri centra za gospodarenje otpadom su u fazi natječaja za izvođače radova, dok se za ostale priprema dokumentacija.

U Ministarstvu kažu da su za izgradnju svih centara za gospodarenje otpadom osigurali gotovo 5 milijardi kuna i to pretežno europskih sredstava, a njihovom izgradnjom omogućit će se, najavljuju, zatvaranje svih odlagališta otpada u tim županijama, kao i otvaranje preko 1000 radnih mjesta.

Izgradnji centara za gospodarenje otpadom usprotivio se Most nezavisnih lista koji tvrdi da je hrvatski sustav gospodarenja otpadom na samom dnu EU ljestvice po razini odvojenog i recikliranog otpada. Zato je, ističe Most, zaustavljanje izgradnje skupih centara za gospodarenje otpadom jedini ekonomski i ekološki razuman potez.

Energetska obnova kuća i sufinanciranje energetski učinkovitih kućanskih uređaja

Ministarstvo je putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provelo brojne projekte energetske obnove obiteljskih kuća, stambenih zgrada, komercijalnih i javnih objekata, poticanja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u turizmu i industriji, te sufinanciranja kupnje ekoloških vozila i energetski učinkovitih kućanskih uređaja.

Od 9336 odobrenih zahtjeva za obnovu obiteljskih kuća, 5580 je s područja od posebne državne skrbi, za koje se odobrava 80 posto sufinanciranja. Odobrena je i obnova 284 stambenih zgrada.

Građani su pokazali veliki interes za program sufinanciranja kupnje energetski učinkovitih kućanskih uređaja razreda A+++, pa su u dvije akcije kupili 20.000 takvih uređaja uz bespovratne državne poticaje od 800 kuna po uređaju. Također su uz 34,5 milijuna kuna bespovratnih državnih poticaja kupili 982 ekološki prihvatljiva vozila.

U Ministarstvu su se također pohvalili da je Hrvatska prva zemlja na svijetu koja je ukinula potrošnju halogeniranih klorofluorougljikovodika, koji najviše oštećuje ozonski sloj, te da je među prvim članicama EU-a u dovršavanju Strategije niskougljičnog razvoja do 2030. godine s pogledom do 2050. Od te strategije se očekuje da će omogućiti gospodarski razvoj utemeljen na zelenim radnim mjestima.