OKOLIŠ 2017. Peruća nije prihvatljiva za okoliš, Slavonski Brod pred rješenjem problema

Autor:

Sisak, 15.01.2015. - Slika prikazuje INA-inu rafineriju nafte u Sisku. 
foto HINA / Tomislav PAVLEK / mm

Okoliš u 2017. obilježilo je razrješenje Mostova ministra Slavena Dobrovića krajem travnja te u lipnju dolazak novog ministra iz HDZ-a Tomislava Ćorića na čelo Ministarstva zaštite okoliša i energetike, čiji je zadnji potez u 2017. bio 28. prosinca kada je Ministarstvo donijelo rješenje da plinska elektrana Peruća nije prihvatljiva za okoliš.

Protiv izgradnje te plinske termoelektrane na Perući održano je u 2017. nekoliko prosvjeda s kojih je poručeno da stanovništvo Cetinske krajine ni pod koju cijenu neće dopustiti gradnju tog objekta na jezeru Peruća.

Pred kraj 2017. ministar Ćorić građanima je poručio da struja, plin i voda neće poskupjeti u 2018. godini.

Rješavanje problema onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu

Građani Slavonskog Broda su napokon dočekali da se konkretno pristupilo rješavanju problema prekograničnog onečišćenja zraka u njihovom gradu. Naime, radi rješavanja tog problema, u listopadu je potpisan Protokol o suradnji na realizaciji projekta plinofikacije Rafinerije nafte Brod u BiH kojim će se opskrba te rafinerije plinom riješiti njezinim izravnim priključenjem na plinski transportni sustav Hrvatske izgradnjom izravnog plinovoda prenamjenom produktovoda Opatovac – Bosanski Brod.

Promjena pogonskog goriva Rafinerije nafte Brod s nafte na plin doprinijet će se rješavanju problema onečišćenja zraka. Dosadašnje analize mjernih podataka pokazale su da na visoku razinu sumporovodika u Slavonskom Brodu najveći utjecaj ima Rafinerija nafte Brod u BiH. Također, njezin utjecaj je iznimno značajan i na druge onečišćujuće tvari koje utječu na kvalitetu zraka te pomak ka poboljšanju kvalitete života ljudi slavonsko-brodskog područja može učiniti sama Rafinerija nafte Brod.

Otpad

U siječnju je na sjednici Vlade usvojen Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2017. do 2022. godine. Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je donošenje Plana važan preduvjet za korištenje sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u ovoj financijskoj perspektivi, a u kojemu je ukupno predviđeno oko 475 milijuna eura za financiranje sektora otpada. “Stvaramo preduvjete da idemo u korak s kružnim gospodarstvom, novim konceptom koji uvažava i razvoj industrije i gospodarstva, ali isto tako vodi brigu o zaštiti okoliša i prirode na razini EU-a i na taj način kreira i nova radna mjesta”, poručio je premijer.

Raspisan je i javni poziv za sufinanciranje projekata izgradnje reciklažnih dvorišta za jedinice lokalne samouprave kroz koji je ukupno na raspolaganju 214,5 milijuna kuna. Na taj javni poziv do sada je zaprimljeno 67 prijava jedinica lokalne samouprave, a donesene su 43 odluke o sufinanciranju dok se ostale prijave obrađuju.

U tijeku je i javni poziv za sanacije odlagališta komunalnog otpada za jedinice lokalne samouprave kroz koji je na raspolaganju 80 milijuna kuna, a uskoro će biti objavljeni pozivi za EU sufinanciranje za provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti te nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada.

Vlada je u svibnju prihvatila četiri zakonska i podzakonska akta iz nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i energetike, od kojih su dva za područje gospodarenja otpadom, a dva za zaštitu zraka i ozonskog omotača. Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom i Odlukom o implementaciji Plana gospodarenja otpadom omogućit će se brža i kvalitetnija uspostava učinkovitog sustava gospodarenja otpadom u svim jedinicama lokalne samouprave. Uredbom se regulira način pružanja javne usluge gospodarenja otpadom i njegove naplate te će omogućiti uspostavu kvalitetnog i ekonomski učinkovitog sustava sakupljanja komunalnog otpada u gradovima i općinama. Stupila je na snagu 1. studenoga, a gradovi i općine imat će tri mjeseca da se s Uredbom usklade i odrede kako će sustav funkcionirati na njihovu području.

Ulaganja u vodnokomunalne projekte

Iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija Hrvatskoj je za provedbu vodnokomunalnih projekata dostupno 7,9 milijardi HRK EU sredstava. U provedbi je 17 projekata izgradnje i unaprjeđenja javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Još 16 projekata je u postupku odobrenja. Ukupna vrijednost tih projekata iznosi gotovo 12,7 milijardi kuna od čega EU sufinanciranje iznosi preko 7,2 milijardi kuna što je 91 posto dostupne alokacije. U Ministarstvu kažu da s obzirom na navedeno te uz činjenicu da je još 70-ak projekata u pripremi, nije upitno da će se sva alocirana EU sredstva iskoristiti.

Osigurano je i 15 milijuna kuna za nastavak izrade studijske i projektne dokumentacije različite razine za projekte navodnjavanja, kao priprema istih za daljnju prijavu za financiranje izgradnje sredstvima Europskih fondova. Rezultat ulaganja u studijsku i projektnu dokumentaciju za sustave javnog navodnjavanja je potpisivanje ugovora o financiranju izgradnje 9 sustava javnog navodnjavanja EU sredstvima.

Ukupna vrijednost sustava javnog navodnjavanja, za koje su potpisani ugovori o financiranju, iznosi oko 357 milijuna kuna, a obuhvaćaju ukupno 3601 hektar novih poljoprivrednih površina na kojima će biti izgrađena infrastruktura za navodnjavanje. U tijeku je izrada studijske i projektne dokumentacije različite razine za novih 30-ak projekata javnog navodnjavanja, koji ukupno obuhvaćaju površinu oko 28.000 ha. U rujnu je odobren projekt pripreme studijske dokumentacije za projekte upravljanja rizicima od poplava ukupne vrijednosti 5 milijuna eura od čega se sredstvima EU fondova financira 4,3 milijuna eura.

Projekti u nacionalnim parkovima i parkovima prirode 

U 2017. nastavljene su i aktivnosti na unaprjeđenju kvalitetnijeg upravljanja nacionalnim parkovima i parkovima prirode, razvoju posjetiteljske infrastrukture, novih sadržaja, povećanja razine zaštite prirodnih vrijednosti. Samo na EU sufinanciranje je 17 nacionalnih parkova i parkova prirode prijavilo 20 infrastrukturnih projekata ukupno vrijednih preko 700 milijuna kuna.

U ožujku je predstavljena nova mobilna aplikacija Parkovi Hrvatske. Riječ je o službenom mobilnom vodiču kroz 8 nacionalnih i 11 parkova prirode, koji  omogućava lakše snalaženje u parkovima te pruža poboljšan doživljaj posjeta. Aplikacija omogućava individualno planiranje posjeta bilo kojem od 19 hrvatskih parkova te kupnju ulaznica putem webshopa, a tijekom boravka u parku pomoću nje se mogu proučiti brojne zanimljive lokacije, dobiti niz korisnih informacija ili jednostavno pogledati kojim smjerom krenuti dalje.

Ministarstvo je osiguralo 186 milijuna kuna za projekt “Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000”, od čega je 85 posto sredstava osigurano iz EU. U okviru projekta će se izraditi planovi upravljanja područjima ekološke mreže Natura 2000. Riječ je o strateškim dokumentima kojima se utvrđuje svrha i stanje područja te se određuju ciljevi upravljanja i aktivnosti potrebne za ostvarenje ciljeva.

Ministarstvo je u listopadu otvorilo Poziv na dostavu projektnih prijedloga namijenjenih povećanju energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama. Ukupno raspoloživi iznos bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj za dodjelu u okviru tog Poziva za 2017. iznosi 114 milijuna kuna. Otvoreni Poziv namijenjen je mikro, malim, srednjim i velikim privatnim poduzećima koja su registrirana za obavljanje djelatnosti iz područja proizvodne industrije, osim djelatnosti proizvodnje i prerade hrane, pića i duhanskih proizvoda.

Modernizacija meteorološke motriteljske mreže u Hrvatskoj

Započeta je provedba projekta METMONIC ukupno vrijednog 343,9 milijuna kuna od čega je iz EU fondova osigurano 85 posto sufinanciranja ukupno prihvatljivih troškova. Korisnik projekta je Državni hidrometeorološki zavod, a cilj je modernizacija meteorološke mreže što će osigurati da 100 posto teritorija Hrvatske bude pokriveno redovitim praćenjem i procjenom utjecaja klimatskih promjena. To će omogućiti bolje razumijevanje klimatskih promjena i na taj način pomoći u formulaciji odgovarajućih politika i mjera.

U ožujku su saborski zastupnici jednoglasno izglasali Zakon o potvrđivanju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

U veljači je iz Europske komisije došla vijest da je za izgradnju LNG terminala na otoku Krku odobreno 102 milijuna eura bespovratnih EU sredstava, te je istaknuto kako je to jedan od najznačajnijih energetskih projekata ne samo na nacionalnoj, nego i regionalnoj i europskoj razini. Udruga za zaštitu okoliša Zelena akcija u studenom se na tribini usprotivila izgradnji LNG terminala kao i svoj popratnoj plinskoj infrastrukturi u Hrvatskoj.

Krajem prosinca je udruga Eko Kvarner predstavila je kontrastudiju napravljenu s ciljem ukazivanja na manjkavosti studije utjecaja na okoliš za predloženi projekt LNG terminala. Istaknuto je da kontrastudija pokazuje da bi korištenje klora u tom sustavu dovelo do ekološke katastrofe na Jadranu.

Radovi na sanaciji splitskog odlagališta otpada Karepovac službeno su počeli u studenome.

Nakon što je Grad Zagreb preko 20 godina zagovarao izgradnju spalionice otpada u Zagrebu, zagrebačka Gradska skupština je u rujnu donijela odluku o izbacivanju izgradnje spalionice otpada iz zagrebačkog Prostornog plana. Krajem listopada Gradska skupština je većinom glasova donijela odluku o sklapanju Sporazuma o suradnji na pripremi projekta “Centar za gospodarenja otpadom Zagreb”.

U studenom je dosadašnji direktor Tvrtke Piškornica i njenih tvrtki kćeri Mladen Jozinović, koji je sam sebi isplatio milijun kuna kao nagradu za poslovanje, smijenjen na izvanrednoj sjednici Skupštine društva Piškornica – regionalni centar za gospodarenje otpadom Sjeverozapadne Hrvatske, a na njegovo je mjesto imenovan Mladen Ružman.

Zelena akcija i Zeleni forum su sredinom listopada tražili da se krene u hitne izmjene Prostornog plana Nacionalnog parka Plitvička jezera, da se stavi moratorij na izdavanje daljnjih građevinskih dozvola, te da se preispitaju do sada izdane građevinske dozvole za izgradnju u najosjetljivijem području.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.