Ognjen Kraus o spomen obilježju: “U procesu nastajanja nismo sudjelovali, niti ćemo ubuduće”

Predsjednik Židovske općine Zagreb i predsjednik Koordinacije židovskih općina u RH Ognjen Kraus u priopćenju je izvijestio da su iz protokola Grada Zagreba dobili poziv da se u ponedjeljak ujutro pridruže gradonačelniku Milanu Bandiću u obilasku gradilišta spomen obilježja žrtvama Holokausta na zagrebačkom Glavnom kolodvoru.

Kraus ističe da su prvi put saznali da su radovi na spomen obilježju počeli tek 23. studenog. Podsjeća da je Skupština Grada Zagreba 4. lipnja 2019. donijela Zaključak o izgradnji spomenika, a Židovska općina Zagreb 17. lipnja iste godine uputila je Skupštini službeni dopis sa zahtjevom da odluku ponovno stavi na dnevni red i preispita.

Ističe da je negativno mišljenje o izgradnji takvog spomenika žrtvama Holokausta dao i Svjetski židovski kongres (WJC). “U procesu nastajanja ovog obilježja, koji je svakako bez presedana u svjetskim razmjerima, nismo sudjelovali, niti ćemo ubuduće”, poručuje Kraus.

U dopisu koji je u lipnju 2019. godine poslan Dragi Prgometu, predsjedniku zagrebačke Gradske skupštine, Ognjen Kraus navodi da je Zidovska opiin a Zagreb, kao najbrojniia organizacija koia okuplia Zidove u Zagrebu i Hrvatskoj, vjerska zajednica i institucija s naiduljom tradiciiom u Gradu Zagrebu, nedvojbeno i snažno izrazila protivljenje tom spomeniku. Dodaje se da su o spomeniku razgovarali u nekoliko navrata s gradonačelnikom Bandićem, a s protivljenjem su upoznali i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.

“Mišljenja smo da se ovim konceptom i podizanjem ovakvog spomenika želi prikriti prava istina o stradanjima Židova na području NDH te da se značaj i težina zločina nad višed esetaka tisuća naših članova pobijenih temeljem rasnih zakona u periodu od 1941. – 1945. godine želi umanjiti temom koja obuhvaća šest milijuna Židova pobijenih diljems vijeta. Umjesto toga, sugerirali smo podizanje spomenika žrtvama Holokausta u NDH, kojim bi se izrazio pijetet stradalima na ovim prostorima, a primarno bismo podržali podizanje spomenika svim žrtvama rasnih zakona NDH, Romima, Srbima i Židovima, antifašistima te protivnicima ustaškog režima, a u kojem slučaju se isti ne bi niti mogao nazvati spomenikom žrtvama Holokausta”, napisao je tada Kraus.

Dodao je da spomeniku za šest milijuna Židova nije mjesto u Zagrebu niti Hrvatskoj, jer takav već postoji u Berlinu. “Pojedine su europske zemlje, uvažavajući ovu činjenicu, obilježavale stradanja Židov ana svom teritoriju spomenicima i memorijalima, uvijek i bez iznimke uz pristanak i suradnju lokalne židovske zajednice”, zaključio je tada Kraus.

Komentiraj