Održana komemoracija za Josipa Kregara

U četvrtak je u oranizaciji Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Centra za demokraciju Miko Tripalo u Novinarskom domu održana komemoracija za Josipa Kregara.

Na komemoraciji su govorili dekan Pravnog fakulteta Igor Gliha, predstojnik Katedra za sociologiju Pravnog fakulteta Siniša Zrinščak, predsjednik Upravnog odbora Centra Miko Tripalo Tvrtko Jakovina te predsjednik Centra Miko Tripalo Ivo Josipović.

Svi su govornici istaknuli Kregarov doprinos u stručnom i znanstvenom djelovanju, ali i istaknuli njegovu ulogu u društvenom i političkom životu.

Posebno se naglasio njegov rad u Centru Miko Tripalo. Kregar je bio jedan od osnivača Centra. “Josip Kregar je bio dio male, odabrane, možda i hrabre, skupine znanstvenika, profesora i javnih djelatnika, koji su Miku Tripala smatrali političarom koji je ideal demokratskog političara, zagovornika slobode, jednakosti i odgovornog upravljanja. Tako je i 2003. godine bio jedan od suosnivača Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo, neprofitne i nevladine udruge koja djeluje u duhu Tripalovih vrijednosti i vizije Hrvatske”, navode iz Centra.

U Centru Miko Tripalo se uglavnom bavio problemima lokalne uprave i samouprave, korupcije, sukoba interesa, pravosuđa i ljudskih prava.

IN MEMORIAM: JOSIP KREGAR: Pet elemenata dijagnoze stanja i jedna prognoza

Kregar je preminuo 14. kolovoza, u 67. godini. Rođen je 1. siječnja 1953. godine u Ogulinu, diplomirao je 1976. na Pravnom fakultetu u Zagrebu na kojem je pod mentorstvom čuvenog Eugena Pusića i doktorirao te godinama predavao sociologiju i sociologiju prava.

Josip Kregar bio je predstojnik je Katedre za sociologiju od 1999. godine. Diplomirao je, magistrirao te doktorirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu. U zvanje redovitog profesora izabran je 2001. godine. U dva je mandata od 2005. do 2009. godine obnašao dužnost dekana Pravnog fakulteta u Zagrebu te član Rektorskog kolegija.

Autor je i koautor u preko stotinu objavljenih radova ( autor knjige Nastanak predatorskog kapitalizma i korupcija, Rifin, Zagreb, 1999; koautor knjiga Hrvatska – kako dalje? Zadanosti i mogućnosti, Zagreb, 2004; Hrestomatija upravne znanosti, Zagreb, 1998; Prilozi za studij sociologije (I and II), Zagreb, 1997; Uprava i društvo, Zagreb, 1986; The Institutional Framework of Selfmanagement, Zagreb,1989; koautor poglavlja u knjigama “Political Finance and Corruption in Eastern Europe: The Transition Period“ in D. Smilov, J. Toplak (eds.), Political Finance and Corruption in Eastern Europe: The Transition Period, Ashgate Publishing, London, 2007; “Die Verfasung der Republik Kroatien: Politishe Rahmenbedigungen und Grundlegende Probleme” (in J. Marko, T. Boric (eds.), Slowenien- Kroatien – Serbien: Die neue Verfasssungen, Böhlau Verlag, Wien, 1991), “Kroatien und Mitteleuropa“, in J. Marko, M. Steiner, H. Isak, (eds.), Alle Macht nach Unten?: Regionen und Gemeinden gestalten die neuen Demokratien Europas, Leykam, 1992; “Corruption and Democracy”, Budapest, 1994; “Political Culture in Central Eastern Europe”, London, 1998; “Transizione e consolidamento democratico nell’Europa Centro-orientale”, Torino, 1998.

Autor je prijedloga većeg broja zakona, nacionalnog programa suzbijanja korupcije (2001. i 2006. godine) te strategije reforme javne uprave (2002. godine).

Bio je jedan je od izvršnih direktora poslijediplomskog studija Joint Master in European Integration and Regionalism, kojeg zajednički izvode Sveučilište u Barceloni, Grazu i Zagrebu, te European Academy iz Bolzana i European Institute of Public Administration iz Luksemburga. Josip Kregar predaje na doktorskim studijama javne uprave u Ljubljani i Zagrebu. Od 1996. godine jedan je od direktora seminara “Economy and Democracy” koji se svakoga rujna održava u Inter-univerzitetskom centru u Dubrovniku. Josip Kregar bio je gostujući profesor na Sveučilištu u Grazu (1993) i Svaučilištu Yale (1996), boravio na više znanstvenih institucija izvan zemlje: Pravni fakultet, Karl-Franzens-Universität Graz (W. Mantl, 1992); Ekonomska škola Waršava (A. Glapinski, 1989); Sveučilište Bocconi Milano (1993); Max Planck Heidelberg (J. Frohwein, 1993); Centre de la sociologie de organization, Pariz (M.Crozier,1985); Paris Sorbonne, Pariz (G.Timsit,1984); te je bio dekan Katedre sociologije na Hrvatskim studijima (od 1998-2000), stoji u njegovoj biografiji objavljenoj na stranicama Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

GOST KOLUMNIST: JOSIP KREGAR: Tajnovitost u SDP-u prikriva kukavičluk

Komentiraj