SOR, to jest mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, počeo je “napadati” klasična radna mjesta, u nekim je strukama postao jedini ulaz na tržište rada, proširio se i tamo gdje bi ga teško bilo očekivati, primjerice na glumu i IT sektor, istaknuto je u utorak na sjednici saborskog Odbora za rad.

Odbor se, naime, tematski bavio utjecajem mjera aktivne politike zapošljavanja na zapošljivost i život mladih u Hrvatskoj.

“SOR je postao supstitucija pripravništva koje gotovo više i ne postoji, počeo je “napadati” i klasična radna mjesta, a u nekim je strukama jedini ulaz na tržište rada, istaknuo je Marin Živković iz Mreže mladih Hrvatske (MMH).

SOR koriste osobe koje bi se zaposlile i bez te mjere, koja traje godinu dana, a koja se sada prakticira i za poslove gdje za “uhodavanje” treba godina.

Predstavnik MMH kritičan je i prema drugim mjerama politike zapošljavanja. Apsurdno je, navodi, da kod samozapošljavanja mlada osoba koja pokreće posao treba osposobiti još dvije mlade osobe, da javne radove, mjeru koja u pravilu služi za dugotrajno nezaposlene, sada mogu koristiti i gotovo svi mladi.

MMH: Umjesto ‘od karijere do mjere’, dobit ćemo reformu ‘bez mjere nema karijere’

“Srezana” je mjera stalni sezonac, iako Hrvatskoj nedostaje kvalitetne radne snage u turizmu, a ovakvi postupci samo smanjuju mogućnost da se tu snagu zadrži, poručio je Živković.

Umjesto ‘od karijere do mjere’, dobit ćemo reformu ‘bez mjere nema karijere’, zaključio je te iznio i pokazatelje koji oslikavaju položaj mladih.

Naime, 70 posto mlađih od 34 godine živi s roditeljima, u toj smo kategoriji najgori u Europi, dok je stopa nezaposlenosti opće populacije 16,3 posto, a kod mladih je 30,4 posto. “To nam govori da su šanse da budete nezaposleni duplo više ako ste mladi”, naglasio je Živković.

Zamjerke na SOR iznosi i Matica hrvatskih sindikata (MHS).

SOR se proširio i na IT sektor u kojemu nedostaje ljudi i u kojemu su plaće visoke, pa se ta mjera raspisuje i za programere koji onda mjesečno dobivaju 2.600 kuna, kaže Lucija Barjašić Špiler iz MHS-a.

MHS: SOR potiče bankarski sektor

Porezni će obveznici, tvrdi, Erste banci, na ime SOR-a platiti oko pola milijuna kuna za osposobljavanje 10 do 12 radnika. Dakle, potičemo i bankarski sektor, zaključuje Barjašić Špiler i navodi kako se čak i za pjevača za svadbe i pogrebe traži SOR.

Nakon toga teško je ostati bez ironije i sarkzma, poručila je predstavnica MHS-a.

Problem je za osobu u SOR-u što se negativne posljedice prelijevaju na tržište rada, pada cijena rada, poslodavci koji su htjeli zapošljavati to ne čine, zapošljavaju SOR-ovce, kaže Ana Miličević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).

Prenosi i iskustvo grupe SOR-ovaca koja za svog poslodavca kaže da je korektan, a riječ je o javnom poduzeću u Zagrebu koje kontinuirano pet godina “vrti” po četiri, pet, šest profila različitih SOR-ovaca, a koje kaže da to čini “jer može”.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Edvard ŠUŠAK /es
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.