Saborski Odbor za informatizaciju i medije u srijedu je primio na znanje izvješća o radu Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hine) za 2014. i 2015., te prihvatio izvješće o radu Upravnog vijeća za 2016., a više članova Odbora poručilo je kako Zakon o Hini treba modernizirati.

Dva spomenuta izvješća primamo na znanje zbog protekla vremena, objasnio je predsjednik Odbora Andrija Mikulić (HDZ), odbijajući prijedlog SDP-ovih Nenada Stazića i Bojana Glavaševića da se prihvate i izvješća za 2014. i 2015.

Stazić: Primanje na znanje je izraz distance

Primanje na znanje je izraz distance prema izvjestiteljima, Hina, koja je tih godina dobro radila, nije kriva što Sabor nije raspravio njena izvješća, rekao je Stazić i zaprijetio da bi SDP-ovi članovi, ne prihati li se njihov prijedlog, mogli napustiti sjednicu, srušiti kvorum, pa Odbor ne bi mogao odlučivati.

Nitko ne može ucjenjivati saborsku većinu, uzvratio mu je Mikulić, čudeći se zastupnicima koji napuštaju sjednice odbora, ali se ne odriču naknada za rad u Saboru.

Da se izvješća za 2014. i 2015. prime na znanje, a ono za 2016. prihvati, predložila je i hrvatska Vlada. Vidljivi su pozitivni trendovi, da Hina pozitivno posluje, da viškove ulaže u osnovnu djelatnost, obrazložila je pomoćnica ministrice kulture Marica Mikec te za kraj ove, odnosno za 2019. najavila izmjene Zakona o Hini.

Predsjednica Upravnog vijeća Hine Maja Pleskalt istaknula je pozitivno poslovanje Agencije u tri spomenute godine. Nakon procesa restrukturiranja, započetog 2013. godine, Hinino je poslovanje u 2014. po prvi put u plusu, kredit za restrukturiranje dignut te godine otplaćen je u 2015., čime se na kamatama uštedjelo oko 130.000 kuna. Agencija je te godine imala prosječno 126 zaposlenih i 150 korisnika na tržištu, čiji je broj prestao padati.

Slični su trendovi, kaže, nastavljeni i u 2015., kada je broj korisnika na tržištu lagano porastao, kada su pokrenuta dva potportala – Zdravlje i Mladi i EU te u 2016., koja je završena s dobiti nešto većom od 880.000 kuna.

Viškove ostvarene tih godina Agencija je, sukladno zakonu, ulagala u osnovnu djelatnost, jačanje tehničkih i administrativnih kapaciteta.

Članovima Upravnog vijeća 2000 kuna mjesečno

Zadovoljan pozitivnim poslovanjem Hine, Stazić ističe kako to za Agenciju, koja je “svojevrsna osobna iskaznica države” nije najbitnije. Najbitnije su vijesti, da budu točne, brze, da se plasiraju u svijet, rekao je zastupnik te pozvao Vladu da modernizira Zakon o Hini i omogući joj pokretanje portala kako bi i na taj način mogla zarađivati.

Modernizaciju zakona podržava i Mikulić, dok Irenu Petrijevčanin Vuksanović (HDZ) zanima ima li Hina kolektivni ugovor te kolike su mjesečne naknade članova Upravnog vijeća.

Kolektivni ugovor potpisan je 2015. i provodi se, a članovi Upravnog vijeća mjesečno dobiju 2000 kuna neto, odgovorila je Pleskalt.

Izmjene Zakona o Hini planirane su za kraj ove, odnosno u 2019., godini, kaže pomoćnica ministrice kulture Marica Mikec.

Marković: Prihodi Agencije 2016. su pali

Vanjski član Odbora Nedjeljko Marković ističe kako se izvješće za 2014. doima kao “obračun” sa bivšim događajima u Hini, odnosno sa bivšom upravom i ravnateljicom. Spominju se propali projekti, da su u radu Agencije prevladavala priopćenja, Izvješće bi tu trebalo biti detaljnije, s analizama što je propalo, kaže.

Naglašava kako su krajem 2016. prihodi Agencije zapravo pali, te kako je Hina u tri godine za edukaciju stotinjak novinara izdvojila samo 25.000 kuna.

Marković ističe i svotu od 1,6 milijuna kuna rezerviranu za sudske sporove, te podatak da je u restrukturiranju 30 ljudi ostalo bez posla.

Buduća bi izvješća, poručuje, trebala biti detaljnija, specijaliziranija i, po mogućnosti, češća.

Komentiraj