Od šećerne bolesti, ‘tihog ubojice’, u Hrvatskoj boluje čak pola milijuna ljudi

U pandemijsko vrijeme posebno su na oprezu kronični bolesnici koji zbog komplikacija imaju puno veći rizik od smrti. Dijabetes je najčešća nezarazna kronična bolest od koje boluje svaka deseta osoba. Stoga je pokrenuta javnozdravstvena kampanja ‘Pokreni se!’ koja promovira zdrav način života koji može spriječiti dijabetes

Dijabetes mi je dijagnosticiran 2006. godine, kad sam imala 54 godine. Zdravstveno stanje mi je bilo relativno dobro, imala sam poteškoća samo s povišenim krvnim tlakom. Kad mi je dijagnosticiran dijabetes, nisam imala nikakvih naznaka ni simptoma te bolesti. Kad prihvatite da ste dijabetičar i prilagodite svoj život toj bolesti, onda je u redu. Najteže mi je bilo saznanje da bolujem od dijabetesa i objašnjavanje pojedinim ljudima što je to dijabetes. Moj dan započinje mjerenjem razine šećera u krvi i nastavlja se uobičajenim aktivnostima do ručka, kad je obavezno ponovno mjerenje razine šećera u krvi i isti postupak za večeru. S ovom bolesti nemam nikakvih problema u obavljanje svakodnevnih poslovnih i privatnih obaveza, uz poštovanje i pridržavanja preporuke dijabetologa. Kad sam saznala za ovu bolest i kad mi je rečeno da je to kronična bolest ,zapitala sam se zašto ta bolest, zašto se baš meni dogodila. U ovo pandemijsko vrijeme zabrinuta sam jer znam da sam u rizičnoj skupini. Dosad nisam imala dodira s koronavirusom pa se nadam da će tako i ostati. Što se tiče zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, strah me je za nas kronične bolesnike i sve ostale građane”, ispričala je Marica Varjačić, voditeljica udruge Dijabetičar iz Velike Gorice koja od šećerne bolesti ili dijabetesa boluje 14 godina.

Dijabetes je treći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, a od njega boluje svaki deseti stanovnik. U pandemijsko vrijeme prisutna je još veća zabrinutost, posebno zato što bolesnici s dijabetesom imaju dva do tri puta veći rizik za smrtnost od covida-19. Dijabetes ili šećerna bolest jedna je od najčešćih kroničnih bolesti pa su bolesnici s dijabetesom u rizičnoj skupini ako se zaraze koronavirusom, a trenutačna situacija s više tisuća novozaraženih dnevno te gotovo posve popunjenim bolničkim kapacitetima, ne ulijeva nadu u skoro poboljšanje situacije u zdravstvenom sustavu. Budući da su simptomi nevidljivi, nedijagnosticirana šećerna bolest može nakon pet ili deset godina dovesti do teških komplikacija pa tu bolest nazivaju i ‘’tihim ubojicom’’, a u Hrvatskoj ima oko pola milijuna bolesnika sa šećernom bolesti, iako čak 40 posto njih nije dijagnosticirano pa je službena brojka oko 320.000.

Zbog svega toga Hrvatski savez dijabetičkih udruga svake godine obilježava Svjetski dan šećerne bolesti 14. studenoga, na rođendan Fredericka Bantinga koji je s Charlesom Bestom otkrio inzulin. Otkrićem inzulina i njegovom masovnom proizvodnjom spašeni su mnogobrojne životi oboljelih od šećerne bolesti. Ove godine, međutim, taj savez će pokrenuti i javnozdravstvenu kampanju ‘’Pokreni se!’’ kako bi se podigla svijest o važnosti ranog otkrivanja šećerne bolesti te ukazalo na važnost prevencije i edukacije.

 

‘2008. trošak liječenja šećerne bolesti u Hrvatskoj je bio 2,5 milijardi kuna s 11 posto proračuna HZZO-a, a 2016. 4,6 milijardi i 20 posto troškova HZZO-a’, kaže Dario Rahelić

 

Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac KB-a Merkur te predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora, kaže da veliki broj osoba s dijabetesom ili šećernom bolešću ne zna za tu bolest jer nemaju simptome ili, ako ih imaju, nerijetko ih zanemaruju. Učestalo žeđanje, učestalo mokrenje i gubitak na tjelesnoj masi klasični su simptomi koji se povezuju sa šećernom bolešću:

“Međutim, navedeni simptomi se javljaju tek kad su vrijednosti šećera u krvi vrlo visoke. Ako su vrijednosti samo blago povišene, simptoma nema. A komplikacije se već počinju razvijati. Zato je važno znati da i osoba koja nema simptome učestalog žeđanja i mokrenja može imati šećernu bolest. Kako te osobe mogu prepoznati šećernu bolest? Samo mjerenjem šećera u krvi. Osobe koje imaju genetsku predispoziciju za šećernu bolest, a to su prije svega osobe koje imaju osobu ili osobe sa šećernom bolešću u obitelji, imaju povećan rizik za nastanak šećerne bolesti. Ako pritom još imaju previše kilograma, ako imaju uglavnom sjedilački način života, ne vježbaju redovito i ne pridržavaju se pravilne prehrane, imaju izrazito visok rizik za nastanak šećerne bolesti. Takve osobe bi svakako morale redovito provjeravati vrijednost šećera u krvi. Osobe s visokim rizikom za šećernu bolest mogu odgoditi, a možda i spriječiti, nastanak šećerne bolesti. I to najviše pažnjom o pravilnoj prehrani, redovitom tjelovježbom i pažnjom na tjelesnu masu. S druge strane, osobe koje imaju šećernu bolest pridržavanjem pravilne prehrane i tjelovježbe mogu, uz terapiju, postići dobru regulaciju šećerne bolesti i tako spriječiti ili barem odgoditi nastanak kroničnih komplikacija šećerne bolesti. Kad govorimo o kroničnim komplikacijama šećerne bolesti, pri tome mislimo na komplikacije na krvnim žilama i živcima. Komplikacije na krvnim žilama podrazumijevaju koronarnu bolest srca, srčani infarkt, moždani udar, ali i komplikacije na malim krvnim žilama u oku ili bubrezima. I upravo su srčanožilni sustav, oči, bubrezi i periferni živci podložni nastanku komplikacija. I nerijetko, osobe sa šećernom bolešću koje su zanemarivale simptome i znakove šećerne bolesti ili one kod kojih bolest nije na vrijeme dijagnosticirana, budu primljene u bolnicu zbog srčanog infarkta, moždanog udara, smetnji vida ili oštećenja bubrega i tada saznaju ili priznaju da imaju šećernu bolest.”

Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac je najveći dijabetološki centar u Hrvatskoj i ondje se godišnje pregleda više od 50.000 osoba sa šećernom bolešću iz cijele Hrvatske. Trenutačno je prosječno vrijeme čekanja za prvi dijabetološki pregled u toj klinici dva do pet dana.

Prema zadnjim podacima o broju umrlih osoba u Hrvatskoj, šećerna bolest našla se na visokom trećem mjestu na ljestvici najčešćih uzroka smrti. Primjerice, 2009. ta je bolest bila na 8. mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti, 2016. na 5. mjestu, a razlog za treće mjesto je dobrim dijelom u promjeni načina šifriranja uzročnika smrti jer šećerna bolest je prepoznata kao temeljni uzrok nekih drugih uzroka smrti.

Kako kaže Rahelić, 2008. trošak liječenja šećerne bolesti u Hrvatskoj je iznosio oko 2,5 milijardi kuna. To je bilo oko 11 posto ukupnog proračuna HZZO-a, a otprilike 86 posto tih sredstava potrošeno je na liječenje komplikacija dijabetesa. Prema podacima za 2016., taj je trošak narastao na približno 4,6 milijardi i iznosio je oko 20 posto proračuna HZZO-a za tu godinu, od čega je čak 88 posto sredstava utrošeno na liječenje komplikacija dijabetesa. Jedino rano otkrivanje i pravodobno liječenje mogu promijeniti trend rasta broja oboljelih i troškova. Više od dvije trećine osoba sa šećernom bolešću umire od posljedica kardiovaskularnih bolesti. Smrtnost od tih bolesti kod osoba sa šećernom bolešću je dva do tri puta veća u odnosu na osobe koje nemaju šećernu bolest.

Dario Rahelić odgovorio je i na pitanje jesu li osobe sa šećernom bolešću posebno ugrožene sada u vrijeme koronakrize:

“Prema dostupnim podacima, možemo reći da su osobe sa šećernom bolešću u jednakom riziku da se zaraze koronavirusom kao i osobe koje nemaju šećernu bolest. Međutim, osobe s dijabetesom su sklonije razvitku težeg oblika bolesti i sklonije su razvitku komplikacija. Kad kažem teži oblik bolesti, to može značiti razvoj upale pluća, potrebe za mehaničkom ventilacijom i u konačnici, veću smrtnost. Prema iskustvu liječnika iz Kine, osobe s arterijskom hipertenzijom, odnosno povišenim arterijskim tlakom, šećernom bolešću i kardiovaskularnim bolestima, posebno su podložne razvoju teže kliničke slike i imaju najveću smrtnost. Osobe s dijabetesom trebale bi se pridržavati svih preporuka koje Nacionalni stožer preporučuje građanima. Registar osoba sa šećernom bolešću koji bi sadržavao sve podatke o oboljelima bio bi velika pomoć u tome da postignemo bolje rezultate u liječenju. Prije svega, mogli bismo pratiti ishod liječenja te vidjeti koja je terapija kod određenih bolesnika najučinkovitija. To bi moglo dovesti i do ušteda jer bismo efikasnije mogli procijeniti koji su lijekovi učinkovitiji i u konačnici stvaraju uštede. Moderni registar osoba oboljelih od šećerne bolesti također bi u potpunosti pratio ishode liječenja jer samo praćenjem ishoda možemo sa sigurnošću utvrditi kako zapravo liječimo osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Takav registar osoba sa šećernom bolešću ujedno bi omogućio i svima nama koji sudjelujemo u skrbi osoba s dijabetesom u Hrvatskoj mogućnost planiranja aktivnosti i troškova kako bismo mogli dodatno unaprijediti skrb oboljelih.”

 

‘Moj dan započinje mjerenjem razine šećera u krvi i nastavlja se do ručka, kad je obavezno ponovno mjerenje razine šećera u krvi i isti postupak za večeru’, kaže Marica Varjačić

 

Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga HSDU, kaže da šećerna bolest predstavlja veliki javnozdravstveni problem zbog sve većeg broja oboljelih, a taj broj će i dalje rasti. HSDU je osnovan 1954., a potiče osnivanje udruga osoba sa šećernom bolešću te ih organizira i povezuje s ciljem prevencije i unaprjeđenja zdravstvene i druge zaštite osoba sa šećernom bolešću. Cilj nije samo edukacija osoba sa šećernom bolešću i članova njihovih obitelji, nego i cjelokupne populacije te ostvarivanje bolje i jednako dostupne zdravstvene i socijalne zaštite osoba sa šećernom bolešću:

HSDU provodi mnogobrojne programe koji se prilagođavaju našim članovima kao i dinamici svakodnevnog života kao što je pandemija koronavirusa. Osim besplatnog časopisa Dijabetes/slatki život, imamo dugogodišnju tradiciju organiziranja edukativno-rekreativnog kampa za djecu i mlade sa šećernom bolešću, edukacijske radionice za osobe sa šećernom bolešću tipa 2 i tipa 1, predavanja o kroničnim komplikacijama dijabetesa u udrugama našim članicama i kongres osoba sa šećernom bolešću. Tu su i projekti prilagođeni pandemiji poput besplatne telefonske linije u suradnji s liječnicima i medicinskim sestrama iz Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, kojim omogućavamo osobama sa šećernom bolešću, članovima njihovih obitelji, odnosno svima onima koji brinu o vlastitome zdravlju i prevenciji kroničnih bolesti te onima koji su u povećanom riziku od obolijevanja od šećerne bolesti da na jednom mjestu dobiju pouzdanu informaciju, koristan i vrijedan savjet ili odgovor od stručnih osoba ne odlazeći u zdravstvenu ustanovu.”

Zrinka Mach pojasnila je i zašto se HSDU odlučio pokrenuti javnozdravstvenu kampanju ‘’Pokreni se!’’ koja će trajati tijekom cijelog studenoga. Cilj je promovirati važnost ranog otkrivanja šećerne bolesti i zdravih životnih navika koje uključuju pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost:

“Cilj nam je kroz kampanju i podići svjesnost o važnosti ranog otkrivanja šećerne bolesti kao i zdravih životnih navika koje uključuju pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost. Namjera nam je potaknuti građane da sami mogu učiniti puno na prevenciji i zaštiti svog zdravlja. S obzirom na to da je šećerna bolest treći uzrok smrti u Hrvatskoj, a da od šećerne bolesti obolijeva svaka deseta osoba, krajnje je vrijeme da se o problemu dijabetesa govori tijekom cijele godine, a i da se preporuke primjenjuju u svakodnevnom životu. Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj je oko pola milijuna osoba koje imaju šećernu bolest, a poražavajuće je to što gotovo 40 posto i ne zna da boluju od te kronične bolesti. Upravo je zato bitno napraviti niz akcija kako bismo građane osvijestili i pomogli im u prevenciji i dijagnozi ove bolesti. Smatramo da je u ovo izazovno doba uzrokovano pandemijom covida-19, što više potrebna promocija važnosti brige o vlastitom zdravlju, a jedan od načina je svakako tjelesna aktivnost, poput hodanja na svježem zraku. Hodanje je ujedno aktivnost koju može provoditi gotovo svatko bez obzira na spol, dob i mjesto stanovanja. Prilagodljiv je zadanim epidemiološkim mjerama i uz pridržavanje svih preporuka može se izvoditi tijekom cijele godine. Ovim projektom želimo potaknuti javnost i poslati poruku kako svi zajedno malim pomacima možemo puno toga napraviti te poticati jedni druge u motivaciji za redovitu tjelesnu aktivnost. Kako bismo osvijestili što veći broj ljudi i potaknuli ih na prevenciju i brigu o svom zdravlju te apelirali na simptome i liječenje šećerne bolesti i poslali snažnu poruku javnosti kako je zdravlje bitno i kako svatko od nas može napraviti maleni korak koji će itekako utjecati na cjelokupnu populaciju i zdravstveni sustav u cjelini.”

 

’70 posto osoba sa šećernom bolešću tipa 2 ima prekomjernu tjelesnu težinu. Od nje u svijetu boluje 463 milijuna ljudi koji će narasti na 700 milijuna do 2045.’, kaže Zrinka Mach

 

Upravo zbog toga da se šećerna bolest otkrije na vrijeme, potrebno je provoditi javnozdravstvene kampanje kako bi se podigla svijest o važnosti ranog otkrivanja šećerne bolesti kao i promjena životnih navika poput pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti. Kako kaže Zrinka Mach, ne smijemo zaboraviti da gotovo 70 posto osoba sa šećernom bolešću tipa 2 ima prekomjernu tjelesnu težinu ili su pretile. Mnogi građani nisu svjesni svoje bolesti kao ni komplikacija koje mogu razviti, a time imaju lošiju kvalitetu života kao i raniji smrtni ishod:

“Šećerna bolest je jedna od najčešćih kroničnih nezaraznih bolesti od koje u svijetu boluje 463 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 700 milijuna do 2045. godine. Prema podacima CroDiab Registra sa šećernom bolesti u Hrvatskoj je u 2019. bilo 315.298 osoba. Kako u Hrvatskoj tek 60 posto osoba sa šećernom bolešću ima postavljenu dijagnozu, procjenjuje se da je ukupan broj oko pola milijuna. Šećerna bolest ne boli, simptomi, posebice kod tipa 2, nisu jako vidljivi, oboljeli su ih skloni zanemariti pa se bolest otkrije pet do deset godina kasnije. Način da se nešto promijeni je prevencija i edukacija, promjene životnih navika, ali prvenstveno o podizanju svijesti o šećernoj bolesti i to ne samo prigodno, nego tijekom cijele godine. U tome su mediji jako važni.”


Dugotrajna šećerna bolest uzrokuje razvoj kroničnih komplikacija

Šećerna bolest je bolest modernog doba koju karakterizira povišena koncentracija glukoze u plazmi, odnosno šećera u krvi. Genetska predispozicija, preuhranjenost i pretilost, sjedilački način života i nepravilna prehrana samo djelomično mogu objasniti nastanak šećerne bolesti tipa 2. Nastanak šećerne bolesti je puno kompleksniji. Tradicionalno, šećernu bolest dijelimo na tip 1, tip 2, šećernu bolest u trudnoći i ostale tipove šećerne bolesti. Klasifikacija šećerne bolesti će se vrlo brzo promijeniti jer danas znamo da postoji puno preklapajućih oblika šećerne bolesti. Tip 1 se nekad nazivao juvenilni

Komentiraj