Od početka godine podignuto čak 190 novih tužbi radnika protiv Hrvatske pošte

Nove informacije o poslovanju hrvatske pošte ukazuju na to da je zbog neprimjerenog ponašanja Uprave i samovoljnog kadroviranja, samo u prva četiri i pol mjeseca ove godine broj tužbi radnika trostruko veći nego što je bio u cijeloj prošloj godini

Nacional je koncem proteklog tjedna došao do novih intrigantnih informacija koje ukazuju na, u najmanju ruku, neprimjereno, arogantno ponašanje Ivana Čule, predsjednika Uprave Hrvatske pošte.

Samo u prva četiri i pol mjeseca ove godine, odnosno do kraja prošloga tjedna, na Općinskom radnom sudu u Zagrebu podignuto je čak 190 tužbi radnika protiv Hrvatske pošte.

Od toga je 176 tužbi podignuto zbog povreda prava iz Kolektivnog ugovora, šest radi otkaza, sedam radi isplate određenih davanja, a za jednu tužbu kao razlog se navodi “radno-ostalo”.

U odgovoru glasnogovornice Suda sutkinje Ide Vrančić na upit Nacionala o spomenutim tužbama, stoji:

“Iz podataka koji su dostupni bez dodatne obrade vidljivo je da je tijekom 2020. zaprimljeno 190 tužbi protiv tuženika Hrvatske pošte, od čega 176 zbog povrede prava iz Kolektivnog ugovora, šest zbog nezakonitosti otkaza, sedam zbog materijalnih davanja i jedna se odnosi na ostale sporove iz radnog odnosa.”

O kolikom je porastu broja tužbi riječ, govori podatak s istoga suda da su u cijeloj prošloj godini podignute 73 tužbe, što znači da je broj tužbi samo u prva četiri i pol mjeseca ove godine skoro trostruko veći od broja tužbi u cijeloj prošloj godini. S tim da je prošle godine bio znatno veći broj tužbi zbog otkaza, njih čak 24.

Dio sporova povezan je s onim radnicima koji su upozoravali na razne nepravilnosti unutar sustava HP-a, a u pojedinim slučajevima i onima koji su upozoravali na konkretne nezakonitosti

U 2018. radnici su podigli ukupno 71 tužbu, u 2017. 121, u 2016. 107, a u 2015. brojka je bila nešto veća, odnosno bilo je ukupno čak 236 tužbi.

Ako se uzme u obzir činjenica da je riječ o podacima za cijelu godinu, a da je samo do sredine svibnja ove godine podignuta 191 tužba, nema sumnje da je ova godina po broju tužbi daleko iznad prosjeka. Razlog je, kako tvrde Nacionalovi izvori, samovolja Ivana Čule koji provodi vlastitu politiku kadroviranja bez puno osvrta na radnička prava, a ponekad se s radnicima obračunava i na osobnoj razini, uglavnom bez pravnih osnova.

Osim u Zagrebu, veliki broj radno-pravnih sporova protiv Hrvatske pošte vodi se u Splitu i Rijeci. Glasnogovornica Općinskog suda u Splitu Ivana Erceg Ćurić navela je da se u razdoblju od 1. siječnja 2019. do danas pred Općinskim sudom u Splitu vodilo 18 parničnih postupaka, od čega je u četiri postupka donesena odluka kojom se odlučuje o zahtjevu radnika za utvrđenje odluke o otkazu nedopuštenom, u 13 postupaka donesena je odluka kojom se Općinski sud u Splitu oglasio mjesno nenadležnim i predmet je dostavljen Općinskom radnom sudu u Zagrebu kao mjesno nadležnom sudu te jedan postupak u kojem radnik traži naknadu štete zbog zlostavljanja na radnom mjestu u iznosu od 213.000 kuna.

Glasnogovornica Općinskog suda u Rijeci sutkinja Iva Smokvina Dadasović dostavila je Nacionalu sljedeći odgovor:

“Na Općinskom sudu u Rijeci evidentirano je 14 radnih predmeta (prestanak, otkaz ili utvrđenje radnog odnosa i naknada štete) koje su pokrenuli radnici kao tužitelji protiv tuženika Hrvatske pošte kao poslodavca. Od navedenih 14 predmeta u radu su dva predmeta (još nije donijeta prvostupanjska presuda ), dok su tri pravomoćno okončana, a u osam predmeta se Općinski sud u Rijeci oglasio mjesno nenadležnim (stranke su Ugovorom o radu ugovorile nadležnost suda u Zagrebu ) te su ti predmeti ustupljeni nadležnom Općinskom radnom sudu u Zagrebu.”

Na pitanje u čiju su korist okončani sporovi koji su ostali u njihovoj nadležnosti, sutkinja je odgovorila: “Sva tri navedena predmeta koja su pravomoćno okončana riješena su tako da su radnici u tim postupcima uspjeli s tužbenim zahtjevima, ali ne u cijelom zatraženom iznosu, odnosno s dijelom tužbenog zahtjeva su odbijeni. U navedena tri pravomoćno okončana predmeta tužiteljima su dosuđeni sljedeći iznosi: 13.620 kn (istovremeno je odbijen tužbeni zahtjev za iznos od 37.700 kn), 9000 kn (istovremeno je odbijen tužbeni zahtjev za iznos od 128.114,51 kn), 286.296,82 kn (istovremeno je odbijen tužbeni zahtjev za iznos od 614.394,91 kn).”

Podatke o tužiteljima odnosno radnicima sa suda nisu mogli dostaviti jer je riječ o osobnim podacima, a na pitanje mogu li dostaviti podatke o stručnoj spremi radnika, također su odgovorili da nemaju takvu evidenciju. Nemaju ni evidenciju o stručnoj spremi navedenih tužitelja.

Iz ovih podataka vidljivo je da je samo u trima sporovima koji su okončani u Rijeci u korist radnika, Hrvatska pošta izgubila odnosno morala platiti više od 300 tisuća kuna, i to bez troškova odvjetnika.

Na Općinskom sudu u Zadru bio je podignut jedan radni spor protiv Hrvatske pošte, ali je ustupljen na rješavanje Općinskom radnom sudu u Zagrebu. Jedan spor vodi se i na Općinskom sudu u Dubrovniku, na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu pokrenut je jedan postupak zbog naknade štete, dok se na općinskim sudovima u Novom Zagrebu, Puli i Osijeku ne vodi nijedan radni spor protiv Hrvatske pošte. Nacional je pitanja o broju i visini tužbi te o razlozima povećanja broja tužbi i odvjetničkim troškovima, poslao i Hrvatskoj pošti, ali do zaključenja broja njihov odgovor nije stigao.

No Nacionalovi izvori tvrde da je za veliki broj tužbi, kao i povećanje broja tužbi u posljednjih nekoliko mjeseci, glavni krivac upravo predsjednik Uprave Ivan Čulo sa svojom kadrovskom politikom “biča i batine”.

Tvrdi se i da je dio sporova povezan upravo s onim radnicima koji su upozoravali na razne nepravilnosti unutar sustava HP-a, a u pojedinim slučajevima i onima koji su upozoravali na konkretne nezakonitosti.

Sve to baca novo svjetlo na funkcioniranje Hrvatske pošte pod upravljačkom palicom Ivana Čule. Nacional je do tih službenih informacija došao nedugo nakon što je više izvora povezanih s Hrvatskom poštom ustvrdilo da Čulo vrlo autoritarno, često bez valjane pravne argumentacije, provodi agresivna kadrovska razmještanja, degradacije i otpuštanja većeg broja zaposlenika. Nacionalu se nedavno javio i sudac jednog zagrebačkog suda i u tom kontekstu izjavio:

„U Hrvatskoj pošti očito se događa nešto dosad rijetko zabilježeno. Svako malo u sudskim hodnicima prepričavaju se sporovi koje pokreću radnici degradirani ili otpušteni iz Hrvatske pošte. Pokušajte provjeriti koliko je takvih sporova, čini se da je ta situacija alarmantna.“

Jedan bivši zaposlenik Hrvatske pošte koji je nedavno dobio izvanredni otkaz, situaciju kod svog bivšeg poslodavca opisao je ovako:

„Sredstva se ne biraju. Na meti je svatko na čiju je poziciju Čulo naumio instalirati neku sebi lojalnu osobu. Na razini osobnih osveta funkcionira od samog početka svog mandata na čelu Uprave. U više situacija Čulo nije poštovao ni pravomoćne sudske odluke u kojima je presuđeno da su neki radnici degradirani bez pravnog temelja. Te se ljude nastavlja pritiskati i s njima pregovarati kako bi zaobišli poštivanje pravomoćnih presuda. Drugima se šalju razne interne kontrole kako bi se pronašli bilo kakvi tragovi spornog ponašanja, a sve to kako bi se pripremio teren za izvanredni otkaz. Neki su otkazi plod čistog iživljavanja. Naročito su na meti osobe za koje se sumnja da su medijima dojavile sporno ponašanje uprave tvrtke. Idu toliko daleko da su čak otpustili neke ljude na koje sumnjaju da su bliski osobama za koje misle da su upozorile medije na nezakonito poslovanje.“

U slučaju gubitka sudskih sporova, što kako se tvrdi nije rijetkost, Hrvatska pošta mora platiti i ogromne naknade, a za sve se moraju plaćati i veliki odvjetnički troškovi pa ispada da se umjesto za poboljšanje poslovanja, novac hrvatskih poreznih obveznika troši za plaćanje neprimjerenih i nelegitimnih poteza predsjednika Uprave.

Više izvora dubinski upoznatih sa situacijom u HDZ-u tvrdi da je Čulo na mjesto predsjednika Uprave došao po političkoj liniji – i to zahvaljujući bliskim lokalpatriotskim vezama s predsjednikom Sabora i glavnim tajnikom HDZ-a Gordanom Jandrokovićem.

Izvori iz HDZ-a tvrde da je Čulo „po bjelovarskoj liniji“ jedan od Jandrokovićevih „štićenika“ te da ga je on osobno progurao na mjesto šefa Uprave HP-a. Izvor upoznat s tom situacijom navodi:

„Uz tako snažno političko zaleđe Čulo se ponaša kao da može bez ikakvih posljedica ponižavati i zastrašivati radnike koji mu se iz bilo kojeg razloga nađu na putu ili mu se zamjere – iz opravdanih ili posve izmišljenih i neopravdanih razloga.“

‘Na meti je svatko na čiju je poziciju Čulo naumio instalirati neku sebi lojalnu osobu. Na razini osobnih osveta Čulo funkcionira od samog početka svog mandata’, izjavio je jedan bivši zaposlenik HP-a

Veliki broj sudskih sporova koje radnici vode protiv Hrvatske pošte baca sasvim novo svjetlo na rezultate interne ankete o zadovoljstvu zaposlenika Hrvatske pošte, koju je početkom ove godine za Hrvatski sindikat pošte (HSP) provela Globalna agencija za istraživanje tržišta i javnog mnijenja Ipsos. Prosječna ocjena zadovoljstva anketiranih zaposlenika općom situacijom u HP-u iznosi svega 2,78 (na skali od 1 do 5), povjerenje u rad Uprave ocijenjeno je iznimno niskom ocjenom – tek 2,24, čak 64 posto anketiranih zaposlenika smatra da radna atmosfera u HP-u ne motivira i ne potiče na rad, a njih čak 75 posto misli da tvrtka ne cijeni kvalitetu rada i zalaganje vlastitih djelatnika. Uzmemo li u obzir da se anonimnoj anketi odazvalo čak 52 posto od nešto više od 10.000 zaposlenika, koliko ih Hrvatska pošta broji u ovom trenutku, rezultati su doista poražavajući i ukazuju na ozbiljnu radnu krizu u državnoj tvrtki koja je jedan od najvećih poslodavaca u Hrvatskoj. Nešto manje od polovice anketiranih zaposlenika (46 posto) nije zadovoljno svojim statusom, a 40 posto njih nije zadovoljno poslom. Zaposlenici u Diviziji pošta i Diviziji mreža, dakle djelatnici koji rade u 1016 poštanskih ureda širom Hrvatske i oni zaposleni na razvrstavanju i dostavi pismovnih pošiljki, u pravilu su u svim kategorijama procjene davali niže ocjene i pokazali veće nezadovoljstvo uvjetima rada, organizacijom posla, plaćama, sustavom nagrađivanja, ali i radom Uprave, za razliku od zaposlenih u uredima Uprave i podrške Upravi koji su redom davali više ocjene u svim kategorijama. Također, u većini slučajeva najniže zadovoljstvo zabilježeno među zaposlenicima koji obavljaju posao poštara, operatera za poštanske procese i operatera u poštanskom uredu.

Nacional je tijekom proteklih tjedana otkrio manipulacije pri nabavi tristotinjak paketomata za 130 milijuna kuna usred koronakrize, a mimo Zakona o javnoj nabavi, kao i sporan način najma luksuznog automobila Audi A6 koji Ivan Čulo koristi, mimoilazeći ponovo Zakon o javnoj nabavi. Iako se unutar HP-a očekivalo da će netko iz Vlade Andreja Plenkovića zbog toga Čulu, ako ništa drugo, pozvati na red, to se zasad nije dogodilo. Izvor upućen u zbivanja unutar Hrvatske pošte stoga zaključno tvrdi:

„Čulo je to iskoristio da krene u mahnitu potragu za ‘krticama’ odnosno izvorima informacija. No glavni cilj, po svemu sudeći, bilo je zastrašivanje svih onih koji bi se u budućnosti usudili progovoriti o bilo kakvim nepravilnostima.“

Komentiraj