Hrvatski zavod za javno zdravstvo u ponedjeljak je u priopćenju navelo kako je u u Hrvatskoj preminula jedna osoba od bolesti Zapadnog Nila.

Priopćenje HZJZ-a u nastavku Vam prenosimo u cijelosti:

“Hrvatski zavod za javno zdravstvo je od prošlog tjedna do danas zaprimio prijave o još deset novooboljelih od bolesti Zapadnog Nila, čime se nastavlja pojava ove bolesti koju prenose komarci te je ukupno prijavljeno 26 laboratorijski potvrđenih slučajeva, a jedna je osoba preminula. Temeljem raspoloživih podataka, sve novooboljele osobe su zaražene na području sjeverozapadnog i istočnog dijela Republike Hrvatske (Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Grad Zagreb i okolica, Karlovačka i Varaždinska županija).

Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, do 30. kolovoza 2018. godine je na području Europe zabilježeno ukupno 710 slučajeva infekcije virusom Zapadnog Nila (najviše 327 slučajeva u Italiji, 213 u Srbiji, 147 slučajeva u Grčkoj, 117 u Rumunjskoj, 96 u Mađarskoj itd.).

Najvažnijim vektorom za prijenos infekcije se smatra komarac vrste Culex, no i druge vrste komaraca mogu prenijeti infekciju. Rizik prijenosa na nekom području ovisi o prisutnosti virusa, domaćinu u kojem se uzročnik (virus) razmnožava, vektorima – komarcima te osjetljivim (neimunim) osobama.

Tijekom ljetnih mjeseci, kad se evidentiraju oboljeli, u osoba koje se jave liječniku sa simptomima koji mogu upućivati na bolest Zapadnog Nila, u dijagnostičkoj obradi treba razmišljati i o ovoj bolesti”, navode iz HZJZ-a.

Bolest Zapadnog Nila uzrokuje virus Zapadnog Nila (VZN), koji se u prirodi održava u ciklusu između komaraca i ptica koje su primarni rezervoari virusa. Virus se prenosi na ljude, kopitare i druge sisavce ubodom zaraženog komarca (vektora), ali se ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Najvažnijim vektorom za prijenos infekcije se smatra komarac roda Culex, no i druge vrste komaraca mogu u nekim okolnostima prenijeti infekciju.

Infekcija virusom Zapadnog Nila u ljudi najčešće prolazi bez simptoma (u približno 70 – 80 posto slučajeva). U oko 20 posto slučajeva se bolest manifestira simptomima koji nalikuju gripi kao što su, najčešće, povišena temperatura, glavobolja, slabost, bol u mišićima i zglobovima.

U oko jedan posto oboljelih se može razviti teža bolest zbog zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, uz simptome meningitisa ili encefalitisa (upale moždanih ovojnica/mozga). Pod povećanim su rizikom od obolijevanja starije osobe koje već imaju kroničnu bolest (kao primjerice dijabetes, hipertenziju, kroničnu bubrežnu bolest) ili imunosuprimirane osobe (kao što su transplantirane osobe i dr.). Oboljeli se liječe simptomatski i većina ih se oporavi bez trajnih posljedica.

Komentiraj