Bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader u srijedu je u ponovljenom suđenju nepravomoćno oslobođen optužbi za ratno profiterstvo u aferi Hypo, za što je u ranijim postupcima dva puta bio osuđen.
Na izricanje presude stigao je i Ivo Sanader – stigao je sa štakom i u društvu dvojice pravosudnih policajca.
Tročlano sudsko vijeće oslobodilo ga je krivnje.
Obrazloženje presude
Da bi se utvrdilo da je kriv trebala bi se dokazati zloupotreba položaja i ovlasti i ostale okolnosti ratnog profiterstva.
U Zakonu o nezastarijevanju za ratno profiterstvo taksativno su navedena kaznena djela na koja se može primijeniti.
Kazneno djelo za koje se teretio Sanader nalazi se u katalogu tih djela.
Nije sud sporio počinjenje u vrijeme Domovinskog rata, ali je potrebno i da počinjenjem kaznenog djela bude ostvarena nesrazmjerana imovinska korist.
Optužnicom se tereti da je postupio u svrhu pribavljanja imovinske koristi umjesto djelovanja u interesu države te da je povrijedio temeljne prihvaćene vrijednosti društva te da je pribavio imovinsku korist za sebe.
Zakon o nestarjevanju ne precizira iznos kojim se definira nesrazmjerna korist, korist mora biti takva da ozbiljno ugrožava stabilnost države.
Iznos preko 3 milijuna ne predstavlja iznos koji je ugrožavao Hrvatsku u vrijeme rata kako propisuje zakon o nezastarijevanju.
Smisao zakona o nezastarijevanju je ozbiljna ugroženost države.
Iznos je nedvojbeno isplaćen iz sredstava Hypo banke, ali nije trpila štetu Republika Hrvatska.
Šteta za RH je prije svega moralnog karaktera.
To je prije svega nematerijalna šteta u vidu nepovjerenja u institucije, takvu štetu predstavlja svaki nezakoniti postupak nekog dužnosnika, ne samo u ratno vrijeme.
Nije pribavljena znatna nesrazmjerna imovinska korist kako propisuje zakon o nezastarijevanju kaznenog djela.
Nastupila je apsolutna zastara kaznenog djela.
“Nisam to počinio i ostajem kod obrana koje sam iznio u ranijim postupcima”, kazao je Ivo Sanader, bivši HDZ-ov premijer u petak na zagrebačkom Županijskom sudu.
Tamo mu se po treći put sudi za aferu Hypo u kojoj je dva puta bio osuđen, no te je presude dva puta ukinuo Vrhovni sud, a jednom i Ustavni sud. Bio je osuđen za zloporabu položaja i ratno profiterstvo.
Marija Vučko, zamjenica ravnateljice USKOK-a u svom završnom govoru navela je kako smatra da je dokazano da je Sanader počinio to za što ga se tereti.
Navela je kako smatra sa njegovo ponašanje ima sve odlike ratnog profiterstva jer je svoj položaj iskoristio za osobni probitak i to u vrijeme dok je država bila u ratu.
Predložila ja da ga se po treći put proglasi krivom te da mu se oduzme 3, 6 milijuna kuna protupravno stečene imovinske koristi. Prema optužnici to je iznos provizije koji je Sanaderu isplaćen jer je posredovao između Hypo banke i MVEP-a prilikom pregovora oko dobivanja kredita za kupovinu zgrada veleposlanstava početkom 90-ih.
Čedo Prodanović, branitelj Ive Sanadera kazao je da se u ovom postupku, nakon odluka Vrhovnog i Ustavnog suda sve svelo na pitanje je li Sanaderovo postupanje ratno profiterstvo ili ne. Kazao je da USKOK navedene odluke tumači drugačije i ne odstupa ni milimetar od početnog stava.
Nelogično mu je zašto bi bilo kome bila isplaćena provizija za ishodovanje ikakvog kredita kad nije bilo nikakvog bankarskog tržišta. Po njemu je ovaj postupak rezultat kampanje koja se vodila protiv Sanadera te je rezultirala s pet odvojenih postupaka koji su se vodili protiv njega. Kazao je da ovo nije ratno profiterstvo.
Sporna provizija od 3,6 milijuna kuna
Prema optužnici, Hypo banka je tadašnjem zamjeniku ministra vanjskih poslova Sanaderu krajem 1994. i početkom 1995. isplatila proviziju od 3,6 milijuna kuna nakon što je Hrvatskoj odobren kredit za kupnju zgrada veleposlanstava.
Time je Sanader, po tvrdnjama tužiteljstva, u ratom uvjetovanom teškom financijskom i gospodarskom stanju ostvario protupravnu imovinsku korist koja je u nerazmjeru s ugroženim temeljnim vrijednostima države i društvene zajednice te državnih interesa.
Vrhovni sud je istaknuo kako prvostupanjski sud smatra da treba primijeniti Zakon o nezastarijevanju, dodajući da radnja kaznenog djela ratnog profiterstva stjecanjem nerazmjerne imovinske koristi mora biti rezultat svjesnog iskorištavanja ratnog stanja na štetu materijalnih uvjeta života stanovništva i gospodarskog potencijala države.
”Nejasno je u prvostupanjskoj presudi na koji način bi počinjenjem kaznenog djela s iznosom stečene imovinske koristi 3,6 milijuna kuna bilo ozbiljno dovedeno u pitanje funkcioniranje države i bile ugrožene temeljne državne i društvene vrijednosti u ratu, odnosno bili ugroženi materijalni uvjeti života stanovništva”, pojasnio je sud.
Sanader u zatvoru od travnja 2019.
Prvu osuđujuću presudu u ovom slučaju, koja je Sanaderu izrečena zajedno s presudom za primanje mita od direktora MOL-a za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, 2014. je ukinuo Ustavni sud i zatražio novo suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu.
Sanader je u zatvoru od travnja 2019., kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu za korupciju u slučaju Planinska na šest godina zatvora.
Sredinom listopada 2021. najviši sud je djelomično potvrdio i presudu iz ponovljenog postupka u slučaju Fimi media, po kojoj HDZ zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i tvrtki morati platiti 3,5 milijuna kuna kazne, dok je Sanaderu kazna s osam smanjena na sedam godina zatvora.
Vrhovni sud je krajem listopada 2021. potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je Sanader zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija osuđen na šest godina, dok je nedostupni Hernadi kažnjen s dvije godine zatvora.
Najviši sud je jedinu oslobađajuću presudu Sanaderu, kojom je zajedno s poduzetnikom Robertom Ježićem oslobođen za prodaju jeftine struje Ježićevom Diokiju na štetu HEP-a, potvrdio sredinom studenoga 2021.
Komentari