Nakon koronavirusa, mnogi stručnjaci i analitičari tek očekuju gospodarsku krizu uzrokovanu upravo pandmijom koronavirusa, a čeka li nas poslovni kolaps i drastični rast ne zaposlenih?

Gotovo 155 tisuća nezaposlenih bilježi Zavod za zapošljavanje. Nakon vala otkaza zbog koronavirusa od po tisuću dnevno, u lipnju se stanje ipak stabiliziralo. Što će donijeti ljeto? Potražnje za sezonskim radnicima nema, i stalni sezonci su na čekanju. Hoće li na jesen ekonomska kriza imati još veće posljedice? Hoće li poslodavci na predizborna obećanja o povećanju minimalne plaće zaprijetiti smanjenjem broja radnika?

Upravo su se tražili odgovori na ova pitanja u večerašnjem Otvorenom čiji su gosti bili ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, SDP-ov Davorko Vidović, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić i predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.

Koronavirus utjecala na ekonomiju u cijelom svijetu

“Svaka država je tražila neki svoj modalitet borbe s koronakrizom, borbe na tržištu rada i borbe na očuvanju ekonomije u cijelosti, s posljedicom na tržištu rada odnosno očuvanja radnih mjesta. Mi smo odreagirali vrlo brzo, ažurno i kvalitetno. Ono što nas zadovoljava u ovoj krizi je što od početka petog mjeseca imamo pozitivne pokazatelje na strani zaposlenosti. U mjesec i pol dana povećali smo broj zaposlenih za oko 19.000. Očito gospodarstvenici i poduzetnici osjete da se poslovna aktivnost događa”, rekao je ministar Aladrović u Otvorenom.

Ovo nije kraj krize, ali Vlada ima riješenje

“Mjere za očuvanje radnih mjesta polučile su svoj rezultat, međutim one su bile komplementarne s čitavim nizom drugih mjera iz sfere porezne politike, drugih ministarstava koji se tiču ekonomskih resora. Zasad smo pokazali otpornost i da se znamo boriti s krizom. U sljedećem razdoblju trebamo i dalje na dnevnoj bazi pratiti po sektorima što se događa  s nezaposlenosti i zaposlenosti. To je ono što ćemo činiti cijelo vrijeme a to će čekati i novu vladu nakon izbora”, dodao je.

Zabrinjavajuće veliki broj ljudi iskoristilo Vladine mjere

“Još uvijek ne znamo kakve će posljedice koronakriza ostaviti na gospodarstvo. Zabrinjavajući je podatak da je oko 600 tisuća radnika bilo pod mjerama za očuvanje radnih mjesta”, smatra Vidović.

“To znači da su se bili stekli uvjeti za te tvrtke koje zapošljavaju te ljude da dobiju potpore. Ako pretpostavimo da je 200.000 bilo neopravdano, još uvijek je to veliki broj ljudi koji je bio direktno pod udarom koronakrize”, izjavio je i dodao kako smatra da će se rast nezaposlenosti dogoditi bez obzira na spomenuti trend te da nije isključeno da se dogodi i drugi val krize.

Teško je davati bilo kakve prognoze

“Tek smo izašli iz krize. Nastojali smo uz pomoć vladinim mjera sačuvati radnu snagu. Mjesec dana nakon krize teško je reći tko će biti gubitnik, a tko će biti pobjednik nakon koronakrize. Ne znamo hoće li biti drugog vala. Imamo puno upitnika, a nemamo odgovora na njih”, kazao je Majetić.

Perspektiva radnika u Hrvatskoj je neizvjesna i teška

“Hrvatska je 2013. ušla u EU. Tržište rada je isto važno kao i tržište roba i usluga. Ali se tržište rada nije doživjelo od ulaska u EU kao nešto što je važno, nešto čemu se treba prilagoditi u odnosu na ostale države EU-a, prvenstveno one bogatije od nas”, rekao je Novosel.

“Zamislite da smo Vladu prije godinu dana tražili da subvencionira podizanje plaće za 50% s jednom milijardom kuna. Koliko radnika bi ostalo u Hrvatskoj, više nego što ih je otišlo, upitao je. Nastavio je rekavši da se Vladi može priznati jedino da je brzo donijela mjere u doba koronakrize”, dodao je.