Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek nije u četvrtak mogla komentirati kaznenu prijavu vezanu uz navodne malverzacije u projektu Rijeka 2020. – Europska prijestolnica kulture, upozorivši kako je taj projekt pod isključivom nadležnošću Grada Rijeke.

“Pravila su takva da je Rijeka potpuno autonomna u osmišljavanju programa. Mi ni na koji način ne ulazimo u nadzor ili reviziju troškova”, rekla je ministrica odgovarajući na novinarsko pitanje kako komentira kaznenu prijavu zbog nezakonitog pogodovanja podignutu protiv šestero članova jedne riječke tvrtke vezano uz javnu nabavu za projekt EPK – Rijeka 2020.

“Mi smo se kao vlada obvezali osiguravati određena sredstva u određenoj dinamici, a taj projekt ima svoj model nadzora, trošenja, revizije, koji je europski i neovisan”, pojasnila je Obuljen Koržinek. Grad Rijeka u tom je projektu potpuno autonoman u osmišljavanju i provedbi programa, a proces je takav da projekt kompletnu reviziju prolazi tek nakon što bude završen, dodala je.

“Tada ćemo i mi dobiti rezultate tih revizija. Ovo je naravno nešto, koliko ja razumijem, što je pokrenuto sukladno hrvatskom zakonodavstvu i to treba pitati one koji su provodili taj poziv i koji su donosili odluku. Mi u tom dijelu nismo sudjelovali”, rekla je Obuljen Koržinek. Napomenula je kako je njezino ministarstvo zadržalo u svojem proračunu 10 milijuna kuna sredstava predviđenih za program Rijeke – Europske prijestolnice kulture.

Do sada isplaćeno 90 milijuna kuna za kulturu

Na brifingu novinara u Ministarstvu kulture, ministrica je dala kratak pregled mjera kojima je njezino ministarstvo za vrijeme trajanja krize uzrokovane covidom-19 reagiralo na obustavu kulturnih aktivnosti. Podsjetila je da je to ministarstvo već početkom ožujka krenulo s razradom i usvajanjem mjera s ciljem što učinkovitijeg odgovora na krizu i zaštite kulturnih vrijednosti i svih dionika koji djeluju i stvaraju u kulturi.

“Kroz sve uštede i rebalans proračuna, mi nismo smanjivali programska sredstva, uštede smo našli na drugim stavkama. Upravo suprotno, do konca ožujka isplatili smo 80 posto svih programskih sredstava za one ugovore koji su bili potpisani”, rekla je, napomenuvši kao je do sada isplaćeno ukupno oko 90 milijuna kuna.

Jedna od prvih mjera kojima je Ministarstvo kulture reagiralo na krizu je osiguranje dodatnih 48 milijuna kuna sredstava kroz rebalans Kriznog fonda za pomoć kulturnom i medijskom sektoru. Nadalje, u sklopu prvog paketa mjera koji je na snagu stupio neposredno nakon proglašenja restrikcija u ožujku, Ministarstvo je donijelo Odluku o odgodi izvršenja ugovorenih programa javnih potreba u kulturi i uvjetima isplate sredstava za odobrene programe u posebnim okolnostima.

Također, obustavljena je revizija priznatih prava statusa samostalnih umjetnika, te je osigurano da se na mjere HZZ-a mogu javljati svi samozaposleni umjetnici i novinari koji imaju reguliran status, te umjetničke organizacije i udruge u kulturi. Početkom travnja pokrenuta je komplementarna mjera za potpore umjetnicima koji imaju samostalnu djelatnost a kojima se doprinosi isplaćuju iz državnog proračuna.

Još uvijek otvorene prijave za potpore nezavisnim profesionalcima

Za pomoć samostalnim umjetnicima koji nemaju reguliran status, nisu u registru poreznih obveznika, ne uplaćuju samostalno doprinose ili nisu stekli pravo na uplatu doprinosa iz sredstava državnog proračuna uspostavljen je – i još uvijek otvoren za prijave – poseban fond za isplatu jednokratnih naknada umjetnicima, vrijedan 20 milijuna kuna. Prijave su još uvijek otvorene, prijavit će se strukovne udruge koje će po okončanju postupka isplatiti jednokratne potpore umjetnicima, a koje bi, kako je rekla ministrica, trebale biti u visini od najmanje pet tisuća kuna, ovisno o broju umjetnika.

U prvoj fazi mjera osigurane su i potpore medijima i novinarima, a ministrica je naglasila da je, paralelno s poduzetim mjerama pomoći umjetnicima, Ministarstvo nastavilo s objavom i provođenjem svojih redovitih natječaja. “Provedena je prva runda otkupa knjiga, raspisan Javni poziv za hrvatsko glazbeno stvaralaštvo, u zadnjoj smo fazi evaluacije programa za prilagodnu kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom”, kazala je Obuljen Koržinek.

Ministrica se također osvrnula na štetu nastalu uslijed potresa na zagrebačkim kulturnim ustanovama i baštini. Istaknula je kako šteta na pojedinačno zaštićenim kulturnim dobrima i prostorima kulture prema prvim preliminarnim procjenama iznosi oko 7 milijardi kuna, što se planira osigurati sredstvima Svjetske banke, Europskog fonda solidarnosti te potencijalnih donatora, a dio sredstava za hitne sanacije već je osiguralo samo ministarstvo.