“Turska više nikad neće biti ista. Otomanski duh obnovljen je u srcima Turaka.” To je dio tvita kojim je jedan Turčin prokomentirao pretvaranje Aje Sofije u džamiju prošlog petka, 86 godina nakon što je sekularna turska vlada tome svjetskom spomeniku kulture oduzela religijski status i pretvorila ga u muzej. I dok konzervativna Turska slavi, države svijeta kritiziraju odluku vlasti u Istanbulu, a kršćanski vođe upozoravaju da će ponovna islamizacija Aje Sofije “milijune kršćana diljem svijeta okrenuti protiv Islama”.

Aja Sofija, čije ime na starogrčkom znači “Sveta mudrost”, jedan je od najpoštovanijih svjetskih kulturnih spomenika, odavna upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine. U petom stoljeću sagradio ju je bizantski car Justinijan, kao najveću crkvu tadašnjega svijeta, čija je arhitektonska kupolasta struktura postala uzorom za gradnju pravoslavnih crkava u budućnosti.

Tisuću godina Aja Sofija bila je vjerskim i duhovnim središtem istočnog kršćanstva, da je 1453, nakon otomanskog osvajanja Carigrada, sultan Mehmet II pretvori u džamiju, dodajući joj četiri minareta. Sljedećih pola stoljeća Aja Sofija bila je džamija, da bi je vlada Mustafe Kemala Ataturka, prvog svjetovnog postotomanskog vladara Turske, 1934. pretvorila u muzej, želeći sačuvati cjelokupno nasljeđe njezine povijesti, koje se jasno odražava na zidovima u dojmljivoj unutrašnjosti, gdje jedni pored drugih stoje islamski sveti natpisi i kršćanske ikone.

No sadašnji turski predsjednil Recep Tayyip Erdogan i njegova Stranka pravde i razvoja, koji su zajedno prošli put od proeuropskog liberalizma do islamizma i političke diktature, u proteklih su nekoliko godina zagovarali ponovno pretvaranje Aje Sofije u džamiju, nastojeći demonstrirati suverenističku snagu i odanost islamu, nakon što je očito propao projekt “pozapadnjenja” Turske i njezina priključenja Europskoj uniji.

Prošlog petka, sud u Istanbulu poništio je odluku vlade Mustafe Kemala Attaturka iz 1934, kojom je Aja Sofija pretvorena u muzej otvoren za sve. Sud je presudio da je odluka nelegalna, jer Aja Sofija pripada fondaciji koja upravlja nasljeđem njezinoga osobnog vlasnika, otomanskog sultana Mehmeta II. Samo koji sat nakon sudske odluke, predsjednik Erdogan proglasio je Aju Sofiju džamijom, najavivši da će prve molitve biti održane 24. srpnja.

Ta je odluka izrazito negativno odjeknula u svijetu, i izazvala snažnu polarizaciju unutar Turske i cijeloga islamskog svijeta. Ali, najžešće su reagirali pravoslavni.

Ekumenski patrijarg Bartolomej, kojega smatraju duhovnim vođom pravoslavnog svijeta a sjedište mu je u Istanbulu, još je prije sudske odluke upozorio da bi vraćanje Aji Sofiji statusa muslimanske bogomolje moglo “milijune kršćana diljem svijeta okrenuti protiv Islama”. Patrijarh Kiril, vođa Ruske pravoslavne crkve, apelirao je na “razboritost” i očuvanje njezine neutralnosti, podsjetivši kako je Aja Sofija, među ostalim, i “odano poštovani simbol kršćanstva”.

Nije pomoglo. Nisu pomogli ni apeli s najviših razina vlasti u SAD-u, ni jednodušne osude iz Europske unije, ni izjava poglavara svjetskih katolika Pape Franje kako ga je takva odluka “povrijedila”, ni upozorenja turskih susjeda Grčke i grčkog dijela Cipra kako će taj potez naštetiti odnosima u regiji i dodatno posvađati ljude, ali ni ocjene da prenamjena Aje Sofije iz muzeja namijenjenog svima u hram samo jedne vjere narušava jedinstvo Saveza civilizacija, koji je 2005. osnovan i na inicijativu, među ostalim, turskog predsjednika Erdogana.

Papu “pogodila” odluka o pretvaranju Aje Sofije u džamiju, prve molitve 24. srpnja

“Mi moramo zaštititi baštinu naših predaka. Funkcija može biti ovakva ili onakva, to nema veze”, komentirao je kritike turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu, nazivajući odluku turskog suda “zakonitom”.”Mi poštujemo svačije stajalište, čak i ako se s njim ne slažemo, ali snažno odbacujemo komentare iznesene na način koji krši suverena prava Turske”.

Nakon što je odluka donesena, UNESCO je priopćio da će razmotriti njezin status na na popisu Svjetske baštine, na što je Ankara reagirala tvrdnjom da je “iznenađena”, te da će izvijestiti UNESCO o svemu što kani poduzeti u vezi s Ajom Sofijom.

“Turska više nije sekularna”, jedan je od tvitova kojim su ljudi diljem svijeta iskazali svoje mišljenje o kontroverznom potezu sve islamiziranijeg režima u Istanbulu. “Aja Sofija bezvremena je, i nije ograničena ni na jednu religiju. Ona pripada povijesti i čovječanstvu”, glasio je drugi tvit. “Njezina izvanredna povijest trebala je biti sačuvana za sve nas, iz svih religija i tradicija”.

No današnji je svijet očito drugačiji; fantomi identiteta sve češće pobjeđuju ideale zajedništva i uzajamnosti. Ili, kako stoji u drugom jednom twitu: “Spali su lanci s Aje Sofije. Allahu ekber! Divno je živjeti u ovakvom vremenu!”