Obnova poslije potresa glavni prioriteti kulture i znanosti u 2021.

Obnova nakon razornih potresa koji su pogodili Zagreb i okolicu u ožujku te središnju Hrvatsku na samom kraju 2020. godine među ključnim su aktivnostima koje Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo znanosti i obrazovanja najavljuju za ovu godinu.

Ministarstvo kulture i medija u ovoj će godini nastaviti raspisivati ad-hoc natječaje te ponovno na razdoblje od tri mjeseca pokrenuti mjere pomoći samostalnim i samozaposlenim umjetnicima te kroz planirani Program oporavka i otpornosti te druge mehanizme osigurane iz EU sredstava uložiti dodatna sredstva u pokretanje proizvodnje u svim područjima.

Za vrijeme obustave kulturnih aktivnosti od ožujka do lipnja 2020., podsjećaju iz Ministarstva, usvojene su hitne mjere kojima je osigurana isplata svih programskih sredstava u vrijednosti oko 80 milijuna kuna, omogućena isplata sredstava za očuvanje radnih mjesta te isplata potpora samostalnim umjetnicima, a osigurana su i sredstva mjere pomoći honorarnim medijskim djelatnicima.

U razdoblju od lipnja do rujna provedene su mjere za poticanje i pokretanje kulturnog života te proizvodnje i distribucije kulturnih i umjetničkih sadržaja, dok su trećim paketom mjera od rujna do kraja godine osigurana dodatna sredstva za potporu proizvodnji filmova te su raspisani javni pozivi za potporu dijelu troškova izvedbe u području kazališne, plesne, i glazbene (klasična i jazz glazba) djelatnosti, za programe digitalne prilagodbe i kreiranje novih sadržaja u svim kulturnim djelatnostima, a raspisan je i natječaj za poticanje koncertne aktivnosti.

MKM: Obnova baštine, nastavak infrastrukturnih projekata, četiri zakona

Obnova pojedinačno zaštićenih zgrada i vrijednih zgrada unutar kulturno-povijesne cjeline grada Zagreba prioritet je u sljedećem razdoblju, a planira se provesti i poziv na dostavu projektnih prijedloga “Provedba mjera zaštite kulturne baštine” kojim bi se financirala organizirana i sustavna obnova kulturne baštine sredstvima dodijeljenim iz Fonda solidarnosti Europske unije.

Uređenje novoga stalnoga postava Hrvatskoga povijesnog muzeja u bivšoj zgradi Hidrometeorološkog zavoda na Griču jedan je od infrastrukturnih projekata financiranih iz sredstava proračuna i iz EU koji će se nastaviti. U sklopu njega nastavljaju se i konzervatorsko-restauratorska istraživanja i snimke postojećeg stanja u potresu oštećene Palače Vojković-Oršić-Rauch koja će ostati prostor HPM-a namijenjen povremenim izložbama.

Nastavit će se i projekt rekonstrukcije i dogradnja matične zgrade Arheološkog muzeja Istre u Puli, vrijedan gotovo 103 milijuna kuna te obnova kompleksa bivšeg samostana i crkve sv. Nikole u Zadru, kojim će se osigurati obnova postojećih i izgradnja novih prostora Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru.

Ministarstvo kulture i medija u 2020. godini uputilo je u Sabor u prvo čitanje Zakon o elektroničkim medijima i Zakon o autorskim i srodnim pravima, a za 2021. planira i donošenje Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi te Zakon o kazalištima.

Novim jedinstvenim Zakonom o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi Ministarstvo želi uskladiti postupak financiranja javnih potreba u kulturi na razini Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te druge mogućnosti financiranja kulturnih djelatnosti, pravila trošenja sredstava te transparentnost i kontrolu trošenja sredstava.

Najavljene su i izmjene Zakona o kazalištima koje uključuju definiranje uvjeta za osnivanje kazališta, kazališnih kuća i kazališnih družina, dodatno se razrađuju i jasno razgraničavaju zadaće i ovlasti ravnatelja i kazališnog vijeća, a Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu utvrđuje status središnjeg nacionalnog kazališta.

MZO: Obnova, nacionalni ispiti i Nacionalni plan razvoja istraživačke infrastrukture

Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao jednu od ključnih aktivnosti u ovoj godini navodi obnovu instituta i fakulteta nakon potresa za koju je iz Fonda solidarnosti EU osigurano 285 milijuna eura te iz zajma Svjetske banke iz kojega je za obnovu građevina iz područja obrazovanja osigurano 68 milijuna USD. Obnovu škola vodit će Grad Zagreb, a obnovu fakulteta i instituta Ministarstvo.

MZO planira uvođenje nacionalnih ispita u 5. i 8. razredima. Ispite će provoditi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a pilot će se provesti u 80 škola u listopadu 2021. u 5. razredima te nastaviti u ožujku 2022. u 8. razredima.

Cilj je nacionalnih ispita utvrditi postignuća učenika u temeljnim znanjima i kompetencijama u ključnim dijelovima obrazovnih ciklusa te dati povratnu informaciju učenicima i učiteljima, a kasnije se isti mogu koristiti kao podloga za upis u srednje škole.

Ministarstvo će nastaviti i reformu strukovnoga obrazovanja te povezivanje obrazovanja s tržištem rada, definirati novi zakonodavni okvir za znanost i visoko obrazovanje radi unaprjeđenja sustava te reformirati sustav financiranja visokog obrazovanja u sustav temeljen na kvaliteti, relevantnosti i socijalnoj osjetljivosti, a definirat će se i model financiranja programskim ugovorima.

Planira se i donošenje Nacionalnog plana razvoja istraživačke infrastrukture u RH od 2021. do 2027. godine.

Jednim od ključnih postignuća u 2020. godini MZO smatra organizaciju nastave u uvjetima pandemije. Podsjećaju tako da se od početka školske godine 2020./2021. primjenjuju tri modela nastave (A, B i C) o kojima odlučuje škole u suradnji s osnivačem i nadležnim lokalnim stožerom te da se uz organizaciju nastave po epidemiološkim uvjetima kontinuirano se paralelno radi i na pripremama za online nastavu.

Tijekom 2020. u škole je dostavljeno 91.941 tableta te 5 244 projektora, 1 311 prijenosnih računala za stručne suradnike i 26.350 prijenosnih računala za učitelje i nastavnike, a krajem listopada potpisani su ugovori za dodatnih 26.000 prijenosnih računala.

Osim toga, ugovorena su gotovo sva dostupna sredstva iz dvaju europskih fondova – ERDF-a je ugovoreno 3.125.881.491,14 kuna, a iz ESF-a 3.877.801.437,88 kuna.

Potpisan je i ugovor za projekt “Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu – O–ZIP”, najveće ulaganje u istraživačku infrastrukturu kojim je Institut Ruđer Bošković dobio 72 milijuna eura za jačanje najkonkurentnijih dijelova IRB-a s ciljem snažnije suradnje s industrijom.

Komentiraj