Objavljeni rezultati istraživanja PISA – evo kako stoji Hrvatska

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objavila je rezultate ispitivanja PISA, testiranja znanja i vještina učenika u prirodoslovlju, matematici i pismenosti.

Istraživanje PISA 2018 u Hrvatskoj je provedeno u proljeće 2018. godine u 179 srednjih i 4 osnovne škole. Glavna ispitna domena bila je čitalačka pismenost, dok su matematička i prirodoslovna pismenost bile sporedne domene.

Prilikom predstavljanja najnovijih rezultata, u utorak u Ministarstvu obrazovanja, resorna ministrica Blaženka Divjak kazala je kako su rezultati Hrvatske na PISA testovima loši.

Hrvatska je 29. po čitalačkoj pismenosti, dok u matematici zauzima 40. mjesto. Kad je u pitanju prirodoslovna pismenost, Hrvatska je na 36 mjestu.

Najbolji rezultat u čitalačkoj pismenosti postigli su učenici iz kineskih pokrajina te Singapura. Najbolji učenici u Europi su iz Estonije i Finske.

Hrvatska ove godine ima nešto lošiji rezultat što se tiče čitalačke pismenosti. No, objasnili su u Ministarstvu, to je  statistički je zanemarivo.

Hrvatska je u matematici 40. od 79 zemalja. Najbolji su učenici iz kineskih pokrajina. U Europi je najbolja Estonija.

Čitalačka pismenost: 29/77

Hrvatska je postigla ispodprosječni rezultat od 479 bodova i nalazi se na 29. mjestu u ukupnom poretku od 77 zemalja. Prosječni rezultat Hrvatske nije značajno različit od prosječnih rezultata 11 zemalja (Nizozemska, Austrija, Švicarska, Latvija, Italija, Mađarska, Litva, Island, Izrael, Rusija i Bjelorusija). U razdoblju od dvanaest godina (PISA 2006-PISA 2018) u Hrvatskoj nije uočen značajan pozitivan ili negativan trend u postignućima hrvatskih učenika u čitalačkoj pismenosti.

Na ukupnoj skali čitalačke pismenosti, osnovnu razinu čitalačke pismenosti (razina 2) nije dosegla petina hrvatskih učenika, odnosno svaki četvrti dječak i svaka sedma djevojčica. Na visokim razinama (razine 5 i 6) nalazi se 5% hrvatskih učenika, što je za oko 4% manje od prosjeka zemalja OECD-a.

U Hrvatskoj su djevojčice postigle značajno viši rezultat od dječaka (razlika iznosi 33 boda). Učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u čitalačkoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa.

Matematička pismenost: 40/78

Hrvatska je ostvarila ispodprosječni rezultat od 464 boda te se nalazi na 40. mjestu u ukupnom poretku od 78 zemalja. Hrvatski prosječni rezultat nije značajno različit od prosječnog rezultata Izraela. U razdoblju od dvanaest godina (PISA 2006-PISA 2018) u Hrvatskoj nije uočen značajan pozitivan ili negativan trend u postignućima hrvatskih učenika u matematičkoj pismenosti.

Na skali matematičke pismenosti, osnovnu razinu (razina 2) nije dosegao svaki treći hrvatski učenik, odnosno nešto manje od trećine dječaka (30,4%) i djevojčica (31,9%). Na visokim razinama (razine 5 i 6) nalazi se 5% hrvatskih učenika, što je upola manje od prosjeka zemalja OECD-a.

S obzirom na spol, dječaci su u Hrvatskoj postigli viši rezultat od djevojčica (razlika iznosi 9 bodova). Učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u matematičkoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa.

Prirodoslovna pismenost: Hrvatska na 36 mjestu od 78.

Hrvatska je ostvarila ispodprosječni rezultat od 472 boda te se nalazi na 36. mjestu u ukupnom poretku od 78 zemalja. Hrvatski prosječni rezultat nije značajno različit od prosječnog rezultata Rusije, Luksemburga, Islanda, Bjelorusije, Ukrajine, Turske i Italije.

U razdoblju od dvanaest godina (PISA 2006-PISA 2018) u Hrvatskoj je uočen značajan negativan trend u postignućima hrvatskih učenika u prirodoslovnoj pismenosti. Hrvatski prosječni rezultat smanjuje se za 5 bodova po trogodišnjem periodu.

Na skali prirodoslovne pismenosti, osnovnu razinu (razina 2) nije dosegao svaki četvrti hrvatski učenik, odnosno nešto više od četvrtine dječaka (27%) i nešto manje od četvrtine djevojčica (24%). Udio učenika ispod osnovne razine prirodoslovne pismenosti povećao se za čak 8,4% u razdoblju između 2006. i 2018. godine. Na visokim razinama (razine 5 i 6) nalazi se 3,6% hrvatskih učenika, što je gotovo upola manje od OECD-ova prosjeka. Udio hrvatskih učenika na visokim razinama u pri- rodoslovnoj pismenosti značajno se smanjio za 1,5% u razdoblju između 2006. i 2018. godine.

S obzirom na spol, u Hrvatskoj nije zabilježena značajna razlika između djevojčica i dječaka u prosječnom rezultatu iz prirodoslovne pismenosti. Učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u prirodoslovnoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa.

OECD danas objavljuje rezultat PISA-e, važnog pokazatelja unatoč kritikama

Komentiraj