Europski dan židovske kulture, koji se svake godine obilježava prve nedjelje u rujnu, ove je godine posvećen dijaspori, a Židovska vjerska zajednica Bet Israel u Zagrebu obilježava ga predavanjima, izložbom slika i koncertom želeći istaknuti važnost prepoznavanja i poznavanja različitih kultura i tradicija kao osnove za dijalog.

Upravo važnost kulture kao temelja za dijalog ističe koordinatorica programe kulture Bet Israela Svetlana Pozzi Klinčić u izjavi za Hinu, podsjećajući na tisuće godina lutanja Židova, “najprije zbog pada prvog, pa potom i drugog hrama, pa onda svih velikih protjerivanja te onoga u Španjolskoj 1492. godine”.

Židovska zajednica u Hrvatskoj uživa ugled i poštivanje

“No, dolazak u nove krajeve sigurno obogaćuje i židovski narod jer upoznajemo novu kulturu, te se dvije kulture miješaju i onda ispadne ono najljepše – njihov spoj”, ističe.

Židovska zajednica u Hrvatskoj danas, dodaje, uživa ugled i poštivanje.

“Naša se kultura prati i to je najbitnije”, kaže te naglašava da je Europski dan židovske kulture događaj bitan za Europu jer smo, navodi, svi shvatili da kroz poznavanje i prepoznavanje naše tradicije stvaramo put ka dijalogu”.

O dijaspori u kontekstu židovskog i hrvatskog iskustva, predavanje je održala Tuga Tarle koja podsjeća da je “dijaspora” riječ s tradicijom dugom više od dvije tisuće godina i u najvećoj je mjeri vezana uz iskustvo Židova koji su se morali raseliti okolo po svijetu.

Sama ta grčka riječ govori o rasapu, selidbi, nečemu što se  na sve strane raspršilo, a u moderno vrijeme dobila je i nove konotacije s obzirom na iskustva drugih zajednica koje su se prepoznale u židovskom iskustvu, navodi.

Sličnost između židovske i hrvatske dijaspore u tome je da je i Hrvatska svoj mit o zemlji vezala s religioznim momentom.  “Hrvatska je nacija ukorijenjena u katoličanstvu. I ta neka ideja – sjetite se Zvonimirovog prokletstva, da je osuđena na to da treba tisuću godina čekati da se dogodi država – taj mit o tome kako je vezana sudbina Hrvata sa sudbinom Židova, možda je najveća sličnost”, istaknula je Tarle.

Židovsko iskustvo iseljavanja, pokazuje pak da su se Židovi lakše “ostvarili u novoj sredini”, nego hrvatska dijaspora, ocjenjuje.

“Židovi kao dijaspora nisu proživljavali tu dramu, pogotovo jer je taj mit perzistirao skroz kroz tih dvije tisuće godina i na neki je način upisan i u Bibliji i oni su računali da će se kad-tad taj povratak ostvariti i da će povratak biti moguć. A što se tiče Hrvata, mnogi od njih su mislili da više nikad to neće moći realizirati”, kazala je.

Izložba Delphi Morpurgo iz Trsta “Pustinja”

Predavanje o sefardskoj dijaspori na Karibima održala je Jagoda Večerina predstavivši jezik koji se govori na otocima Aruba, Bonaire i Curacao (ABC otoci), koji su sa sobom donijeli sefardi u prvom valu kad su “s Kolumbovim lađama išli osvajati Indiju, a stigli malo dalje, a u drugom valu kad su Holandezi osvajali te otoke”.

Riječ je o jednom od dijalekata ladino jezika kojega govore sefardi, a gasi se u Europi i svijet, ali na Karibima “cvjeta i prije deset godina postao je službeni jezik, a zove se papiamentu”, navodi Večerina.

U sklopu obilježavanja Europskog dana židovske kulture u prostorijama Bet Israela otvorena je i izložba Delphi Morpurgo iz Trsta “Pustinja”, a večeras u 20 sati  u Mađarskome institutu bit će održan koncert “Pjesme židovske dijaspore”.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Robert KOREN
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.