Dan Sveučilišta u Zagrebu i početak 350. akademske godine obilježen je u subotu prigodnom svečanošću u Hrvatskom narodnom kazalištu na kojoj je istaknuto kako je to sveučilište jedno od najdugovječnijih hrvatskih institucija u kontinuitetu dalo izniman doprinos u očuvanju hrvatske znanosti, tradicije i kulture i na kojem su stasali mnogi naraštaji hrvatskih akademskih obrazovanih građana i istaknutih znanstvenika.

Diplomom rimskog cara i ugarsko hrvatskog kralja Leopolda I., 23. rujna 1669. priznati su status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu, što je prihvaćeno na saboru Hrvatskog kraljevstva 3. studenoga 1671. Stoga Sveučilište u Zagrebu godinu 1669. prihvaća kao godinu utemeljenja, a 3. studenoga obilježava Dan Sveučilišta.

Rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras istaknuo je kako je ta institucija jedna od najdugovječnijih i najpostojanijih institucija u Hrvatskoj već tri i pol stoljeća, a njegovo autonomno djelovanje jedna od najvažnijih značajki. Sveučilište danas ima 34 sastavnice i oko 70.000 studenata i po veličini se nalazi među 15 europskih sveučilišta, a od 1874. godine otkako je otvoreno moderno zagrebačko sveučilište više od pola milijuna studenta na njemu je završilo studij.

Zadaća Sveučilišta je ostvarivanje programa od strateškog interesa Republike Hrvatske i u ovoj akademskoj godini se izvodi 149 predidplomskih studija, 33 integrirana studijska programa kao i 163 diplomska studijska programa, istaknuo je rektor Boras.

Boras: Zagrebačko Sveučilište – partner, a ne servis poslodavcima

Dodao je kako se zagrebačko sveučilište pokazalo kao iznimno poželjno mjesto studiranja, a prema anketi provedenoj među 100.000 studenata, nastavnici su dobili ocjenu iznad četiri (vrlo dobar).

Posebno je naglasio kako Sveučilište ima vodeću regionalnu ulogu u istraživanju i inovacijama, kao središnje nacionalno istraživačko središte, osvojilo je 98 nagrada na sajmovima inovacija i najnagrađivanija je institucija na polju inovacija, a po broju prijavljenih patenata prednjači Fakultet elektronike i računarstva (FER). Sveučilište ima šest centara izvrsnosti i uspješno povlači sredstva iz fondova Europske unije za regionalni razvoj.

Rektor Boras naglasio je važnost primjerenog i stabilnog financiranja znanosti i obrazovanja slijedom rasta BDP-a, prema ciljanim vrijednostima od 1,4 do 2 posto u skladu sa strateškim dokumentima koje je donio Hrvatski sabor, budući su trenutno ta izdvajanja znatno ispod prosjeka Europske unije.

Nastavni planovi i studijski programi trebaju biti prilagođeni društvenim i potrebama tržišta rada, pri čemu, kako je rekao, Sveučilište ima istaknutu ulogu u u školovanju društveno odgovornih osoba i treba biti partner, a ne servis poslodavcima.

Predsjednica Rektorskog zbora Dijana Vican istaknula je kako su se sva druga hrvatska sveučilišta razvila uz potporu zagrebačkoga koje je “viskoobrazovna znanstvena utvrda” koja živi tradicionalno poslanje akademske zajednice kao jamac očuvanja društvenog i kulturnog nasljeđa, a znanstvenim rezultatima i internacionalizacijom prelazi znanstvene granice EU.

“Znanost i istraživanja bitno određuju sudbinu svakog društva”, poručio je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Zvonko Kusić te dodao kako je zagrebačko Sveučilište odigralo važnu ulogu u stvaranju hrvatske nacije i njezinog identiteta i jedno je od temeljnih institucija hrvatskoga naroda.

“Uloga sveučilišta je da bude pokretač promjena i mijenja društvo nabolje”, naglasio je Kusić.

Spomen-obilježje za zagrebačke studente poginule u Domovinskom ratu

Vladin izaslanik i nekadašnji ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, uz čestitke na obljetnici, rekao je da je sveučilište nezaobilazan faktor nacionalnog i kulturnog identiteta.

Sveučilište mora konutinuirano ići u stvaranje novih nastavnih planova i studijskih programa kako bi se čim bolje pripremilo studente za tržište rada. To rade velika sveučilišta, promišljaju i razvijaju određene segmente i vjerujem da će i zagrebačko sveučilište to činiti u idućem razdoblju, dodao je.

Čestitajući 349. rođendan zagrebačkom sveučilištu, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora i potpredsjednik Sabora akademik Željko Reiner rekao je kako nas bogata povijest obavezuje za vrijeme pred nama u očuvanju kulturno znanstvenog naslijeđa te postignuća visokog obrazovanja i znanosti kao temelja razvoja svakog društva. Upozorio je na važnost reforme obrazovanja kroz osuvremenjivanje nastavnih programa u skladu s potrebama tržišta rada.

Izaslanica predsjednice Republike, Renata Margaretić Urlić rekla je kako je zagrebačko sveučilište najveće u Hrvatskoj i rasadnik znanja na kojeg smo posebno ponosni, jer je omogućilo uključivanje Hrvatske u europske i svjetske tokove razvoja. Podsjetila je na velik doprinos studenata u obrani zemlje u Domovinskom ratu te predložila da im se oda počast postavljanjem spomen obilježja.

Na svečanosti su dodijeljena počasna zvanja professor emeritus, nagrade “Fran Bošnjaković” i “Andrija Mohorovičić” te priznanja rektora profesorima, studentima, zakladama i udrugama.

Komentiraj