Osječko-baranjska podružnica Zajednice povratnika Hrvatske (ZPH) u nedjelju je kod spomen obilježja na Biljskoj cesti koja iz Osijeka vodi prema Baranji, paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca obilježila 23. kolovoza – Dan sjećanja na velikosrpsku agresiju, okupaciju Baranje i progon nesrpskog stanovništva.

Kako je rekao Branko Pek, predsjednik podružnice, nakon što je Novosadski korpus JNA preko Batinskog mosta 3. srpnja 1991. ušao u Baranju, lokalni ekstremisti počeli su sa zastrašivanjem stanovništva što je unosilo sve veću uznemirenost i nesigurnost sve do 22. i 23. kolovoza kada su Srbi uz pomoć JNA protjerali sve stanovnike koji nisu bili srpske nacionalnosti prema Osijeku i prema Republici Madarskoj.

„Oni, mahom stariji, koji nisu htjeli otići skupo su to platili. Okupatori su ih koristili kao robove za najteže poslove, a više od 200 osoba su mučki ubili u vrijeme okupacije od 1991. do 1998. godine kada je završila mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja“, podsjetio je Pek.

Dodao je kako je Baranja od 1992. godine bila područje pod zaštitom UNPROFOR-a pa samim time određena odgovornost za ta ubojstva civila pada i na pripadnike UN-a, jer nisu ništa učinili da ih spriječe.

“Naredbodavci i izvršitelji zločina nad nedužnim civilima dobro su poznati vlasti, neki se i danas slobodno šeću tim prostorima, a za počinjene zločine nitko nije odgovarao. Očekujemo pravednu kaznu za počinitelje tih zlodjela”, zaključio je Pek.

Stipan Šašlin, saborski zastupnik HDZ-a, ustvrdio je kako je okupacija Baranje bila najveća tragedija ikada koja je pogodila to područje jer su najviše stradali nedužni civili.”To je bilo teško, ali ujedno i časno vrijeme, jer odmah po odlasku iz Baranje formiran je 1. baranjski bataljun koji je kasnije prerastao u 135. brigadu HV-a koja je na ovim prostorima branila Osijek i Hrvatsku“, rekao je Šašlin. Dodao je kako je iz Baranje protjerano više od 25 tisuća stanovnika.

“No, upravo kroz naše oružane snage uspjeli smo većinu Baranjaca držati na okupu u Osijeku, pa se većina vratila kući nakon mirne reintegracije. Sada Baranji treba obnova gospodarstva i nova radna mjesta kako bi mladi ostali na ovim prostorima razvijati Baranju. Baranja ima sve prirodne preduvjete za dobar život i nadam se da će se iznaći rješenja da se mlade stimulira da ostanu ovdje“, zaključio je Šašlin.