Nacional

Obijesni biskupi grade palaču od oniksa

Objavljeno u Nacionalu br. 797, 2011-02-22

Fasada od poludragog kamena vrijedna 1,2 milijuna eura, panoramski liftovi, privatni apartmani za biskupe i odstupanje od projekta arhitekta Fabijanića: cirkus oko izgradnje sjedišta HBK u kojem biskupi žele dočekati Papu u lipnju

Veliki skandal potresa hrvatsku katoličku crkvu u ovo najdelikatnije vrijeme prije dolaska pape Benedikta XVI. u posjet Hrvatskoj. Štoviše, taj je skandal posredno povezan i s tim posjetom. Neki svećenici iz samog vrha Katoličke crkve upozorili su Nacionalove novinare na mogućnost da bi papa Benedikt XVI. mogao biti neugodno iznenađen ako ga domaćini u sklopu posjeta odvedu da pogleda velebnu novu zgradu Hrvatske biskupske konferencije, koja se još gradi, ali bi trebala biti gotova do papina posjeta. Sumnja se, naime, da papa neće biti zadovoljan kada vidi kako se u to zdanje utrošilo puno novca – prije svega za neopisiv i nepotreban luksuz – u vrijeme kada katolički vjernici zbog ekonomske krize prolaze kroz svoje možda najteže razdoblje od kada se Hrvatska izborila za svoju nezavisnost.

Zgrada je opločena specijalnim skupocjenim kamenom, u nju su ugrađeni specijalni panoramski liftovi, a ugrađen je i iznimno skup sustav grijanja. Uz to, prvotni se projekt arhitekta Nenada Fabijanića stalno mijenja, čini se da se u gradnji krši i zakon, pa su zbog toga donedavni nadzornici radova napustili taj projekt. Dio klera, međutim, najviše je ogorčen što se tako razbacivao novac, daleko preko prvotno predviđenog troškovnika gradnje. Zgrada Hrvatske biskupske konferencije velika je 6 tisuća četvornih metara.

Zapravo bi to trebalo biti vrhunsko djelo suvremene arhitekture, koje se treba graditi po Fabijanićevu projektu koji je izabran još 2004. Fabijanićeva vizija te zgrade bila je minimalistička, s jednostavnim građevinskim linijama. Međutim, time se sada poigravaju razni skriveni crkveni talenti za dizajn interijera. U zgradi se po planu trebaju smjestiti sva tijela Hrvatske biskupske konferencije i njeno tajništvo, uključujući Iku, Tiskovni ured, Hrvatski katolički radio, Nacionalni katehetski ured, Hrvatski Caritas i druge institucije. Zgrada bi trebala imati svoje kapelice, dvorane za sjednice, apartmane za biskupe i slično. Gradnja tog objekta započela je u rujnu 2008. Na svečanosti otvaranja radova kamen temeljac te građevine blagoslovio je državni tajnik Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone, a svečanosti su prisustvovali brojni crkveni uglednici, ali i dužnosnici Vlade i lokalnih vlasti. Jedno se vrijeme prošle godine pokušavalo stvoriti privid da Crkva razmišlja o konzerviranju radova na tom i nekim drugim objektima zbog teške ekonomske krize i recesije.

Međutim, očito je da su mogući nedavni financijski problemi prevladani, pa su radovi ponovo uzeli maha, ali i podijelili crkvene dužnosnike zbog raznih odstupanja od prvotnih arhitektonskih zamisli, a vjerojatno i troškovnika. Izvori bliski Crkvi ispričali su Nacionalu da zgrada Hrvatske biskupske konferencije ne bi trebala dobiti uporabnu dozvolu, jer se već mjesecima krši arhitektonski projekt poznatog hrvatskog arhitekta Nenada Fabijanića. To su Nacionalu otkrili crkveni izvori koji se zbog toga boje velike javne blamaže, te koji imaju i brojne druge zamjerke na projekt izgradnje zgrade Hrvatske biskupske konferencije. Jedan dio crkvenih dužnosnika smatra da je posve neprimjereno da se pročelje fasade tog objekta štiti tzv. blendom od poludragog kamena oniksa. Oniks je u antičkom dobu spadao u najvažniji nakit i ljekovito kamenje.

Benedikt XVI. Papa u Hrvatsku stiže u
lipnju, a dio biskupa nada se da će ga uspjeti ugostiti u dovršenom zdanju na
Ksaveru
Benedikt XVI. Papa u Hrvatsku stiže u lipnju, a dio biskupa nada se da će ga uspjeti ugostiti u dovršenom zdanju na Ksaveru
Kroz povijest su ga razni narodi koristili kao zaštitni kamen protiv crne magije, čarobnjaštva i čarolija, a smatralo se i da oniks stvara veći sklad između duše i tijela. Spomenuta blenda zapravo je zaklon pročelja fasade kroz koji bi se trebala prelamati Sunčeva svjetlost i koji kod zgrade Hrvatske biskupske konferencije ima pretežno estetsku funkciju. Problem je u toj priči to što izrada blende od poludragog kamena oniksa stoji 2000 eura po četvornom metru. U tu je cijenu uključena i čelična potkonstrukcija. Izvori upućeni u zbivanja na gradilištu zgrade Hrvatske biskupske konferencije ispričali su Nacionalu da se tzv. blenda fasade sastoji od ukupno 600 četvornih metara oniksa te da samo taj građevinski zahvat stoji 1,2 milijuna eura. Spomenuta zaštitna blenda radi se od odvojenih kamenih ploča oniksa. Svaka od tih kamenih ploča ima oko 3 četvorna metra, debela je oko 4 milimetra i izrađena je od jednog komada tog poludragog kamena, a nalazi se smještena između dva komada stakla.

Dodatni je problem to što je dobar dio tih kamenih ploča već sada popucao, pa se postavlja pitanje tko bi za to trebao odgovarati. Neki crkveni dužnosnici smatraju da je odabir tako skupog materijala nepotreban i neprimjeren aktualnom društvenom trenutku. Usporedbe radi, na standardnim stambenim objektima cijena četvornog metra fasade može iznositi oko 60 eura po četvornom metru. Za stotinjak eura može se dobiti kvalitetnija fasada, a ako bi se fasada na stambenim objektima oblikovala i kombinirala od skupljih materijala, poput stakla, kamena i aluminija, ta bi se cijena maksimalno mogla podići do tisuću eura po četvornom metru, ispričali su Nacionalu izvori iz građevinskog miljea. Prema tvrdnjama iz crkvenih krugova, i ta je cijena dvostruko jeftinija od one koja je dogovorena za gradnju pročelja fasade zgrade Hrvatske biskupske konferencije. Isti izvori tvrde da se unutar zgrade nalaze i panoramski liftovi. Svaki od njih navodno je napravljen od kroma i kaljenog neprobojnog stakla debljine 2 x 2 milimetra.

Dio crkvenih dužnosnika posebno je frustriran zbog toga jer se u zadnjih nekoliko mjeseci u više navrata grubo mijenjao arhitektonski projekt. Neki su se stropovi znatno spuštali, pojavili su se i neki dodatni pregradni zidovi unutar objekta, neke su se prostorije smanjivale, a neki su se zidovi i rušili, odnosno nisu bili izvedeni, iako je to bilo predviđeno u glavnom arhitektonskom projektu. Osobe upućene u ta zbivanja ispričale su Nacionalu da su izvođači radova vodili računa o temeljnoj statici zgrade i ostalim sigurnosnim aspektima, ali da je arhitektonski projekt Nenada Fabijanića u velikoj mjeri unakažen. Nacional je prošlog tjedna kontaktirao s Nenadom Fabijanićem i zamolio ga komentar o toj temi, ali je on odbio o tome javno govoriti. “Sada smo u jednom osjetljivom i zahtjevnom razdoblju i teško mi je bilo što komentirati. Možda bi bilo bolje da me nazovete kada se sve završi, pa ću onda moći suvislije komentirati ova zbivanja. Dotad vas molim za razumijevanje jer se stvari još uvijek mogu razvijati na razne načine”, izjavio je Fabijanić.

IŽIVLJAVANJE NA PROJEKTU Nenad Fabijanić doživio je da mu crkveni talenti za dizajn interijera mijenjaju autorski projekt
IŽIVLJAVANJE NA PROJEKTU Nenad Fabijanić doživio je da mu crkveni talenti za dizajn interijera mijenjaju autorski projekt
Osobe upućene u zbivanja oko izgradnje zgrade Hrvatske biskupske konferencije tvrde da je Fabijanić već mjesecima očajan zbog toga što se na tom gradilištu događa. On bi u povijesti trebao ostati zapamćen kao autor tog projekta, investitor ga je odabrao na javnom natječaju, a posljednjih nekoliko mjeseci iz nepoznatih razloga počeli su se svako malo mijenjati neki dijelovi njegova arhitektonskog projekta. Dodatni je problem u tome što se ne zna tko su te osobe koje traže da se promjene rade. Primjerice, uvelike su promijenjeni vanjski oblik i izgled kapelice unutar tog objekta. Trebao je to biti zaobljeni kamen, ali je izgrađeno nešto što uopće ne podsjeća na zaobljeni oblik. Zbog opisanih zbivanja nadzor izvođenja građevinskih radova na spomenutom objektu više ne vrši tvrtka Capital Ing, u kojoj je direktor Zlatko Tomčić, bivši šef HSS-a i bivši predsjednik Sabora.

Tomčić je također odbio dati bilo kakav službeni komentar o zbivanjima vezanima uz taj projekt. Upućeni crkveni krugovi ispričali su Nacionalu da je Tomčić u posljednjih nekoliko mjeseci pokušao urazumiti i izvođače radova i konzultante crkvenih investitora. On je ponajviše htio utjecati na Branimira Markotu, čija se tvrtka navodno pojavljuje kao konzultant investitora u tom projektu. Za Markotu se inače u crkvenim krugovima tvrdi da je jedan od utjecajnijih članova tzv. ekonomskog vijeća Hrvatske biskupske konferencije, koji bi se mogao i smatrati odgovornim za toleriranje nepotrebnog luksuza i neprimjereno visokih troškova izgradnje tog projekta. Dio crkvenih dužnosnika tvrdi da ga Hrvatska biskupska konferencija zapravo koristi kao stručno pokriće za svoje investicijske odluke, ali i da on svoj utjecaj koristi na neprimjeren način.

Zlatko Tomčić odustao
je od pokušaja da urazumi izvođače
Zlatko Tomčić odustao je od pokušaja da urazumi izvođače
Oni koji se načelno protive rasipništvu tvrde da Markota zajedno s dijelom crkvenih dužnosnika i nekim građevinskim tvrtkama stvara interesnu spregu i želi kontrolirati potrošnju crkvenog novca u većini građevinskih projekata koje Crkva izvodi, ili namjerava izvoditi. Kako to u praksi izgleda, s jedne strane možda najzornije ocrtava pročelje fasade od oniksa, a s druge strane skriveni crkveni dužnosnici koji prema vlastitim hirovima i uz prešutno odobravanje Markote mijenjaju arhitektonski projekt Nenada Fabijanića. Upućeni u zbivanja na gradilištu tvrde da je Tomčiću svega bilo dosta. Kada je nakon nekoliko mjeseci upozoravanja shvatio da na njegova dobronamjerna upozorenja nitko ne reagira, Tomčić je zamolio Markotu da mu da otkaz, odnosno da sporazumno raskinu suradnju. Zapravo se Tomčić želio ograditi od bezakonja koje se na tom gradilištu događa.

On bi na kraju trebao potvrditi da su svi radovi na gradilištu napravljeni u skladu s projektima iz pravomoćne građevinske dozvole. Budući da to nije tako, Tomčić nije htio dati stručno pokriće za kršenje zakona. Sada će to morati napraviti netko drugi, ili će mjerodavne institucije morati “zažmiriti” na kršenje zakona i izdati uporabnu dozvolu mimo pravila. Zapravo je Tomčić odustao od rada na projektu jer nije mogao osigurati zakonitost izvođenja radova, niti zaštititi interese investitora, tvrde upućeni u ta zbivanja. Cijeli je ovaj slučaj specifičan i zbog još jednog razloga. Nitko se otvoreno ne želi zamjerati Crkvi. Moguće je da ni Markota zapravo ne zna kako adekvatno reći ne nekom visokom crkvenom dužnosniku koji si je umislio da zna bolje od Fabijanića kako bi trebala izgledati unutrašnjost te zgrade, ili vanjski izgled kapelice unutar tog objekta. To je vjerojatno i glavni razlog što ni Tomčić ni Fabijanić ne žele javno govoriti o frustracijama kroz koje su prolazili, ili još prolaze.

Tomčić si je olakšao situaciju raskidom suradnje i tako još jednom neizravno upozorio crkvene investitore da se drže zakona. Međutim, Fabijaniću je to mnogo teže učiniti. U takvim se okolnostima zapravo nameće i pitanje zašto je investitor uopće raspisivao javni natječaj za idejno rješenje za taj objekt. Dobro je u svemu to što se upravo u jednom dijelu crkvenih krugova probudila savjest i pojavila inicijativa da se neslužbenim informiranjem javnosti o propustima radovi na dovršenju ovog objekta pokušaju vratiti u okvire zakona i skromnosti kakvi bi se od Crkve očekivali.

Komentiraj