Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je u petak u Puli da u 17 godina, koliko je gradonačelnik, nije doživio nijednu izmjenu zakona koja se nije negativno odrazila na proračun županija i gradova jer su, kako je rekao, na lokalnoj razini “tijekom Šukerove vladavine izgubili milijardu, kad je došao Lalovac, ostali su bez druge milijarde, a danas su čuli da odlazi još 1,5 milijarda”.

“Imamo puno razloga da postanemo sumnjičavi. Danas smo čuli da nam odlazi još 1,5 milijarda koja neće biti u potpunosti kompenzirana jer stopa rasta poreza na dohodak neće biti uvažena. Također, tome treba pridodati oko 200 milijuna kuna koje gubimo porezom na tvrtke”, istaknuo je Obersnel govoreći o utjecaju porezne reforme na razvoj lokalne samouprave drugog dana konferencije “48 sati – susret gradonačelnika i  poduzetnika” koja se održava u Puli u organizaciji Udruge gradova i poslovnog tjednika “Lider”.

Skup je to koji je ove godine okupio tristotinjak poduzetnika, gradonačelnika, načelnika i članova gradskih i općinskih vijeća te predstavnike javnih poduzeća.

Anto Bajo iz Instituta za javne financije u uvodu okruglog stola upitao se je li reforma poreznog sustava uvod u poboljšanje financiranja jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj.  On smatra da  je porezna reforma uvod u reformu financiranja jedinica lokalne samouprave, a kako je rekao, može poslužiti i kao poticaj za redefiniranje raspodjele ovlasti i odgovornosti za pružanje javnih usluga te za spajanje i povezivanje javnih funkcija između lokalnih jedinica kad je riječ o naplati tražbina i pružanju javnih usluga. Očekuje da će se poreznom reformom pojednostavniti sustav dijeljenja prihoda od poreza.

Na okruglom stolu o zbrinjavanju otpada i  lokalnom razvoju pulski gradonačelnik Boris Miletić je istaknuo da je Pula već 2008. godine ozbiljno krenula s procesom selektivnog prikupljanja otpada kao temeljnog oblika zaštite okoliša.

“Prioritet nam je bio smanjiti komunalni otpad i zahvaljujući sustavnom radu i cjelokupnom planu gospodarenja otpadom danas stopa odvajanja otpada u Puli iznosi više od 20 posto, što je daleko najviša stopa od svih gradova u Istri, čiji je prosjek 16 posto”, istaknuo je Miletić i dodao kako su time građani iskazali visoku razinu ekološke osviještenosti.

Naime, Pula je počela s projektom selektivnog prikupljanja otpada kojim su obuhvaćeni svi mjesni odbori grada i prigradskih naselja te su na 130 gradskih lokacija postavljeni tzv. “zeleni otoci” s tri spremnika za različite vrste otpada. Miletić smatra kako je upravo edukacija građana, osim razvoja infrastrukture, najvažnija za uspješan proces selektivnog prikupljanja otpada.

“Mi smo u Istri, u jednoj civilizacijski i ekološki osviještenoj regiji, postigli velike pomake, no za to je trebalo vremena. Pitanje je može li cijela Hrvatska u kratkom roku, u iduće četiri godine postići zadane ciljeve, 50 posto selektivno prikupljenog otpada i tko će snositi odgovornost ako se to ne postigne”, upitao je pulski gradonačelnik Sanju Radović Josić iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, dodajući kako su Istra i Primorsko-goranska županija zaokružile proces izgradnjom centara za gospodarenje otpadom.

Kako je rečeno na okruglom stolu, gospodarenje otpadom je skupo, dio gradova kao što je Pula u tome je otišao dalje, a dio se nije ni pokrenuo.

“Ciljevi jesu ambiciozni, ima sredina koje su se potrudile, a dio sredina nije napravio ništa i posljedice će plaćati krajnji korisnici, to jest građani”, rekla je Sanja Radović Josić iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Okruglim stolom i pozdravnim govorom predsjednika Udruge gradova i gradonačelnika Zaprešića Željka Turka završio je ovogodišnji skup gradonačelnika i poduzetnika.