Novotny: “Eksplodirat će javni dug, to brine”

Ekonomski analitičar Damir Novotny ocijenio je komentirajući prijedlog rebalansa za ovu i proračuna za iduću godinu, da je Vlada izabrala dobar smjer, ali i nedovoljan za brz oporavak i izbjegavanje opasnosti dugoročne stagnacije ekonomije i društva.

Za sada su, kazao je Novotny u izjavi za Hinu, vladine proračunske projekcije održive jer može osigurati dovoljno likvidnosti, ali uz rast javnoga duga.

“Javni dug će eksplodirati ove godine i to je ono što zabrinjava. On se mora vratiti na razinu ispod 60 posto BDP-a već iduće dvije godine, do ulaska Hrvatske u eurozonu”, kazao je, dodavši da je razina javnoga duga ozbiljna prepreka ubrzanom ekonomskom rastu.

“Bude li se javni dug održavao na 90 ili 100 posto BDP-a, onda zemlja ulazi u vrlo ozbiljan eksperiment upravljanja visokim javnim dugom u kakvom se sada nalaze Grčka i Španjolska, zemlje koje imaju usporen rast i razvoj”, rekao je Novotny.

Napomenuo je da Vlada srećom raspolaže mogućnostima snižavanja javnog duga u sljedećoj godini, ako se oko toga postigne konsenzus.

Troškovi javnog sektora su previsoki – od zadnje krize 2008. godine narasli su 40 posto što znači da je javni sektor živio i s prilično manjih rashodima, kaže Novotny.

Tu se, rekao je, sigurno stvara prostor za velike uštede i neke racionalizacije, pod pretpostavkom postojanja političke volje.

S druge strane, dodaje, Vlada raspolaže značajnom financijskom imovinom. To su udjeli u državnim poduzećima – otprilike je 1.400 poduzeća u kojima Vlada ima udjele, a Institut za javne financije je procijenio vrijednost tih udjela na oko 35 milijardi eura, kaže Novotny.

Projekcija rasta BDP-a od pet posto iduće godine po njemu je održiva zbog različitosti krize u odnosu na onu iz 2008. i 2009. godine. Kazao je da se njemačka industrija, recimo, vrlo dobro oporavlja, pogotovo automobilska. Kina će, po njemu, pokrenuti rast europske industrije, a tu je novac iz EU-ovih fondova kojim će se financirati investicije.

Predlaže da se investira u ono što će otvarati radna mjesta.

“Vlada bi novac iz EU fondova trebala usmjeriti prema investicijama u malim i srednjim poduzećima gdje će se otvarati nova radna mjesta. Hrvatski rast, naveo je, mogao bi se dogoditi zahvaljujući prvenstveno pozitivnim okolnostima s europskog tržišta.

Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kojim planira prihode proračuna u iznosu od 131,1 milijardu kuna, što je povećanje za 9,2 milijarde kuna u odnosu na dosadašnji plan, dok se rashodi proračuna povećavaju za 8,6 milijardi kuna, na ukupno 155,9 milijardi kuna.

Predstavljen je i prijedlog proračuna za 2020., kojim se projiciraju prihodi od 147,2 i rashodi od 157,7 milijardi kuna te povratak proračunskog deficita na održivu razinu od 2,9 posto BDP-a.

Nakon pada BDP-a za 8 posto u ovoj godini, pri izradi proračuna za iduću godinu Vlada je projicirala gospodarski rast od 5 posto, potom u 2022. za 3,4 posto te u 2023. za 3,1 posto.

Komentiraj