Noviteti u knjižarama: Neispričana priča o Černobilu i nova knjiga Miroslava Kirina

Novitete na policama knjižara najavili su ovih dana nakladničke kuće Znanje i Ljevak. Riječ je o publicističkom hit romanu Adama Higginbothama ‘Ponoć u Černobilu‘ te zbirci kratkih priča, crtica i poezije ‘Babanija‘ pjesnika i prozaika Miroslava Kirina.

Neispričana priča o najvećoj svjetskoj nuklearnoj katastrofi

Nakladnička kuća Znanje predstavlja ‘Ponoć u Černobilu’ (Midnight in Chernobyl), nagrađivani publicistički hit autora Adama Higginbothama, koji čitateljima donosi najcjelovitiji prikaz nuklearne katastrofe koja je obilježila 20. stoljeće. Za prijevod na hrvatski zaslužan je Ruđer Jeny.

Smještena u društveno-povijesni kontekst, knjiga nudi uvid ne samo u tijek zbivanja, nego i način na koji su društveno-politički odnosi tadašnjeg Sovjetskog Saveza utjecali na njezin nastanak i posljedice.

‘Ponoć u Černobilu’ pisana je stilom u kojem se isprepliću istraživačko novinarstvo, znanstveni pristup i naracija dostojna vrhunskog pisca trilera, stoga ne čudi da je prevedena na više od dvadeset jezika i ovjenčana mnogim priznanjima i nagradama, među kojim je i Andrew Carnegie Medal for Excellence za najbolje publicističko djelo 2020. godine.

Nova knjiga Miroslava Kirina u izdanju Naklade Ljevak

Naklada Ljevak objavila je knjigu kratkih priča, crtica i poezije ‘Babanija’ pjesnika i prozaika Miroslava Kirina. Kako se ističe u najavi, ‘Babanija’ istovremeno predstavlja značajan iskorak u pisanju ovoga autora, ali ujedno i svojevrsni povratak i zatvaranje kruga, nadovezujući se na njegov nagrađeni roman “Album” iz 2001.

‘Babanija’ je svijet, ime koje odvlači od poznatog k nepoznatom – ispisanom sasvim poznatim, katkad zazorno bliskim ljudima, prostorima, razgovorima. U “Babaniji” je moguća Banija, ali je ona istodobno i prilično nemoguća. Nestvarna, izmišljena, izmaštana, a zatim opet tako gorko stvarna, krhka sa svojom nesrećom, protresena galgenhumorom.

“Babanija je mjesto goleme slobode jer ne priznaje trenutno važeće zakone. Da bi Babanija mogla postojati treba se katkad lišiti i korektnosti. Babanija je zemlja koja se nadahnjuje stvarnim geografskim kategorijama i stvarnim ljudima, ali ni u koga nema dovoljno povjerenja pa stvara sve iznova, čak i djetinjstvo svojih žitelja. Banija je pak sad već mitska mikrozemlja. Svojevrsno međuzemlje. Zemlja koju se svako malo nužno mora reimaginirati. Banski kraj, Banska krajina, Banska granica, Banal Grenze, Banija, Banovina, itd. A najvažnije – zemlja beskrajnog djetinjstva”, stoji u najavi.

 

Komentiraj