Novinari: “Brišite odredbu da poslodavac stječe sva prava na autorsko djelo”

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) je u javnoj raspravi o Vladinu prijedlogu nacrta Zakonu o autorskom pravu zatražilo brisanje odredbe po kojoj poslodavac stječe sva imovinska prava na autorskom djelu koje je stvorio autor.

Iz HND-a ističu da se takvom rješenju najoštrije protive i novinarska zajednica, Sindikat novinara Hrvatske i Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava.

”Ako ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos ili drugim ugovorom nije drukčije određeno, smatra se da je poslodavac stekao isključiva autorska imovinska prava iskorištavanja autorskog djela stvorenog u radnom odnosu, u sadržaju i opsegu koji je potreban za obavljanje njegove redovite djelatnosti, bez prostornog i vremenskog ograničenja i neovisno o prestanku radnog odnosa za vrijeme čijeg trajanja je djelo nastalo”, stoji u spornom članku 93.  stavku 2. spornog zakona koji je u javnu raspravu uputilo Ministarstvo kulture.

Odredbom u dosadašnjem Zakonu autor je zadržavao autorska prava na djelu bez ograničenja, dok po novom Zakonu, ako nije drukčije uređeno, poslodavac stječe sva imovinska prava na autorskom djelu koje je stvorio autor, ističu u HND-u koji se u cijelosti protivi predloženom rješenju.

Autor se stavlja u nepovoljni položaj, a poslodavcu olakšava davanje otkaza

”Time se autor stavlja u nepovoljni položaj, a poslodavcu se olakšava odluka o otkazu s obzirom da zadržava sva imovinska prava na autorsko djelo”, tvrde novinari.

Napominju kako je, s obzirom da najveći dio Ugovora o radu ili Ugovora o djelu sadrži tipizirane odredbe kojima se ne uređuju prava nakon prekida radnog odnosa, jasno da će poslodavac u najvećem dijelu slučajeva dobiti sva imovinska prava na autorskim djelima.

U HND-u ističu i da se ovime znatno negativno utječe na imovinska prava autora, te će ova odredba imati znatne negativne posljedice na prava autora, posebno novinara i fotografa

”Nakon prekida radnog odnosa oni ostaju bez ikakvih imovinskih prava na njihovim autorskim djelima, a u korist poslodavca koji će nesmetano iskorištavati autorska prava”, navode novinari.

Upozoravaju da će kao posljedica toga doći u pitanje i zaštita i status samog radnog odnosa, jer će brojni medijski poslodavci ”odlučiti da nemaju potrebe za autorima”, a ionako zadržavaju njihov portfolio autorskih djela.

Poslodavcu se daje pravo sastavljati tuđe autorsko djelo bez dozvole autora

HND odbacuje i ostala rješenja u spornom članku 93 . kojima se negativno utječe na moralna prava autora, bez ikakve osnove, dok se poslodavcu daje pravo sastavljati tuđe autorsko djelo bez dozvole autora.

”Ne postoji nikakva osnova koja bi opravdala ovakvo rješenje kojim se autora stavlja u nepošten položaj da ne upravlja svojim autorskim djelom, posebno time tko ga potpisuje i s kojim djelima ga se objavljuje. Posebno se ističe da nema smisla pravo poslodavca da dovršava autorska djela autora, te nije jasno iz koje osnove potiče ovo rješenje” ističu u HND-u.

Smatraju da odnose povezane s autorskim pravom treba vezati uz onaj dio Zakona o autorskom i srodnim pravima u kojem se uređuju odnosi koautorstva, dakle, medij i novinar mogu biti koautori nekog novinarskog autorskog djela.

Što se tiče dijela zakonskog prijedloga u kojem se definira “primjerena i razmjerna naknada” autorima, u HND-u drže kako taj izraz nije dovoljno precizan, te predlažu da se Zakonom propiše osnivanje posebnog vijeća koje bi u suradnji s medijskim kućama razmotrilo i osmislilo formulu za definiranje ”primjerene i razmjerne naknade” .

Gotov istovjetne primjedbe na prijedlog Zakona uputila je i predsjednica Sindikata novinara Hrvatske (SNH) Maja Sever, posebno ističući kako će autori nakon prekida radnog odnosa ostati i bez  ikakvih imovinskih prava na njihovim autorskim djelima.

Članak nije usklađen s EU regulativom, nije bilo pravne obveze za ovom promjenom

”Predmetni članak nije uređen EU regulativom te nije bilo pravne obveze za ovom promjenom. Uz to, u točki među aktima kojima se uređuju odnosi u pogledu autorskog djela, ponovo se izostavlja kolektivni ugovor”, istaknula je Sever.

Sporne predložene odredbe odbacila je i Valentina Wiesner, predsjednica Društva za zaštitu novinarskih prava (DZNAP).

U dijelu u kojem se Direktiva EU ”precrtava” u nacionalno zakonodavstvo regulirajući pravo autora i nakladnika da kontroliraju i monetiziraju korištenje sadržaja od strane internetskih agregatora, koji na tome godinama zarađuju golem novac, zakon je korektan”, kazala je Wiesner za Hinu.

Dodala je i kako se time ispravljaju neravnoteže na tržištu, jer nositeljima autorskog prava omogućava da sudjeluju u zaradi koju monopolističke platforme ostvaruju na našem intelektualnom vlasništvu. ‘

‘No, korak je unatrag ondje gdje se autorska prava primarnih nositelja, autora, automatski prenose na nakladnike. U aktualnom zakonu koji je na snazi to nije slučaj, štitilo se izvorno autorstvo. Sad se ide na ruku poslodavcima”, ocijenila je.

Trajno odricanje od autorskog prava na svome intelektualnom vlasništvu činom zapošljavanja i davanje primarnog prava sekundarnom nositelju, nakladniku, automatizmom, zauvijek, autorima je neprihvatljivo, zaključila je Wiesner.

Ministarstvo: Htjela se ojačati zaštita nakladnika i novinara

Predloženo ”automatsko” prenošenje autorskih prava novinara na medijske poslodavce za Hinu je komentirala i savjetnica Ministarstva kulture i voditeljica radne skupine za izradu zakona Romana Matanovac Vučković.

”Takvim automatizmom željelo se u rukama novinskih nakladnika stvoriti na jednom mjestu veliki portfelj prava kojeg onda treće strane ne bi mogle osporavati te bi zajednička zaštita nakladnika i novinara bila ukupno jača u digitalnom okružju”, poručila je Matanovac Vučković.

U Ministarstvu stoga smatraju da će se uvijek neusporedivo lakše međusobno dogovoriti nakladnici i novinari o primjerenim naknadama i plaćama za novinarski rad u radnom odnosu ili po narudžbi, te zajednički nastupati prema trećima koji koriste njihove sadržaje.

Naglasila je i kako se predloženim odredbama nastojalo olakšati zaštitu medijske industrije kao cjeline, naspram trećih koji ugrožavaju njihovu održivost na internetu.

”Zato je važno da nakladnik, koji u stvarnosti prodaje taj sadržaj i donosi ga do publike ima jasnu pravnu poziciiju koju mu treći, posrednici kao što su medijske platforme, ne mogu osporavati”, kazala je Matanovac Vučković.

Ocijenila je i kako, s obzirom na obimnost zakona, zapravo ima relativno mali broj primjedaba te da je ”zakon dobro balansiran”.

Javna rasprava o Zakon o autorstvu i srodnim pravima otvorena je 17. travnja, a zatvara se danas, dan prije najavljenog raspuštanja Sabora koji odlučuje o njegovu usvajanju.

Komentiraj