‘Novi sustav gospodarenja otpadom u Zagrebu proizvest će dodatni plastični otpad i protivan je propisima’

Unatoč tomu što je novi sustav gospodarenja otpadom u Zagrebu najavljen kao dobar model, stručnjaci tvrde da će stvoriti do 35 milijuna zabranjenih plastičnih otpadnih vrećica. Nacional je istražio kako funkcioniraju dobri primjeri u Osijeku i Bjelovaru, koji su daleko ispred glavnoga grada

U Zagrebu se 1. listopada uvodi novi sustav naplate odvoza otpada po kojem će, uz fiksnu cijenu na mjesečnim računima, građani koji odvajaju otpad plaćati manje račune. Fiksnom iznosu računa dodaje se cijena utrošenih vrećica za miješani komunalni otpad, pa će se tako doći do mjesečnog utroška za odvoz otpada. Iako najavljen kao dobar model, jedan od najvećih autoriteta u gospodarenju otpadom, Aleksandra Anić Vučinić, profesorica na Geotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom, smatra ne samo da ovaj model nije dobar, nego i da nije u skladu s europskim i hrvatskim propisima. Profesorica kaže:

„Implementacija novog sustava gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu dodatno proizvodi od 28 do 35 milijuna plastičnih otpadnih vrećica za skupljanje otpada koje se ne mogu reciklirati, već se s miješanim komunalnim otpadom odlažu na odlagalište. Europska legislativa, pa i hrvatska, zabranjuje korištenje određenih plastičnih vrećica i ograničava korištenje plastičnih vrećica pa je stoga ova odluka u koliziji s pozitivnim propisima Republike Hrvatske. S obzirom na to da je zabranjeno korištenje tankih plastičnih vrećica, vrećice koje se planiraju koristiti u Zagrebu morat će biti deblje, što doprinosi povećanju količine otpada koji se stvara i to za 700-800 tona novog, nepotrebnog plastičnog otpada.“

Nacional je istražio što će ovakav sustav gospodarenja donijeti građanima Zagreba i usporedio ga s modelima gospodarenja otpadom u dvama hrvatskim gradovima – većim Osijekom i manjim Bjelovarom – koji su u tom segmentu otišli najdalje, a Zagreb dosta zaostaje.

U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja kažu da je sakupljanje komunalnog otpada propisano Zakonom o gospodarenju otpadom kojim su određene obveze općina i gradova radi ispunjenja ciljeva smanjenja odlaganja otpada i povećanja odvajanja i recikliranja otpada:

„Slijedom toga je predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, u ovom slučaju Grada Zagreba, do 31. siječnja 2022. bilo dužno donijeti odluku o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada. Odluka mora sadržavati kriterije obračuna količine miješanog komunalnog otpada, standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada, najmanju učestalost odvoza otpada i iznos cijene obvezne minimalne javne usluge s obrazloženjem načina na koji je određena. Potrebno je naglasiti da provedba svega navedenog mora biti prioritetna kako bi se nastavio trend povećanja odvajanja i recikliranja otpada i smanjenja odlaganja otpada iz prethodnog razdoblja i da bi se postigli ciljevi odvajanja i recikliranja otpada od 65% do 2035. i smanjenje odlaganja otpada na 10% do 2035.“

U Zagrebu se 1. listopada uvodi novi sustav naplate odvoza otpada po kojem će, uz fiksnu cijenu na računima, građani koji odvajaju otpad plaćati manje. Fiksnom iznosu računa dodaje se cijena utrošenih vrećica za miješani komunalni otpad; Davor Vić, voditelj Podružnice Čistoća, i gradonačelnik Tomislav Tomašević. FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

Vezano za ispunjenje navedenih ciljeva, a sve u cilju prijelaza na kružno gospodarstvo, u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja kažu da provode niz aktivnosti i osiguravaju EU sufinanciranje projekata u području gospodarenja otpadom. Tako su bila osigurana financijska sredstva za nabavu potrebne opreme, izgradnju postrojenja i sanaciju odlagališta otpada iz prethodnog financijskog razdoblja EU fonda Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., a osigurana su financijska sredstva i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. te novog višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. iz programa Konkurentnost i kohezija. Korisnici navedenih EU financijskih sredstava su jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb i tvrtke:

„U vezi ulaganja u projekte gospodarenja otpadom koriste se sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u ukupnom iznosu od 1,25 milijardi kuna. Provedbom ovog programa udio komunalnog otpada upućenog na odlaganje planirano je smanjiti na 30% do 2026., a dio infrastrukture za održivo gospodarenje otpadom koja je nužna za prelazak na kružno gospodarstvo planira se financirati iz programa Konkurentnost i kohezija u okviru cilja politike 2, Specifičnog cilja 2.vi ‘Promicanje prelaska na kružno gospodarstvo’. Zakonom o gospodarenju otpadom propisano je da svaka jedinica lokalne samouprave mora imati reciklažna dvorišta čiji broj ovisi o broju stanovnika, jer moraju biti dostupna svim građanima. U posljednjih pet godina, Republika Hrvatska učinila je značajan napredak u odvojenom prikupljanju otpada. Stopa odvajanja otpada se kontinuirano povećava te iznosi: za 2016. 26%, za 2017. 28%, za 2018. 31%, za 2019. 37%, za 2020. 41% i za 2021. 43%, pri čemu je važno napomenuti da je u razdoblju od 2012. do 2015. ukupni rast odvojeno prikupljenog otpada bio 1%, dok u posljednjih pet godina ostvarujemo rast od 2 – 6% godišnje, što pokazuje dobar trend.“

Grad Zagreb 1. listopada kreće s ovim modelom, a Nacionalu odgovaraju na pitanje zašto smatraju da je taj model dobar. Kako kažu, naplata kroz novi model sakupljanja miješanog komunalnog otpada putem standardiziranih ZG vrećica pravednija je jer se ukida dosadašnji način i zamjenjuje naplatom po količini stvarno generiranog miješanog komunalnog otpada:

„Na taj način građani će platiti uslugu zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada ovisno o tome koliko su otpada odvojili, a čime se građane želi stimulirati na razdvajanje svog otpada koji je moguće reciklirati. Time se uvodi Zakonom o gospodarenju otpadom propisana EU direktiva ‘onečišćivač plaća’ te je postignut najveći mogući stupanj individualizacije mjesečnog troška za svakog korisnika. Osim ovakvog modela naplate koji se zasniva na količini stvorenog otpada, neke od prednosti novog sustava uključuju uklanjanje većeg dijela spremnika za otpad koje se nalaze na gradskim ulicama odnosno javnim površinama te postupno daljnje smanjivanje količine miješanog komunalnog otpada koji se odvozi na odlagalište otpada Jakuševec.“

Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja: ‘Cilj je odvajanje otpada od 65% i smanjenje odlaganja otpada na 10% do 2035.’ FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Gradska skupština Grada Zagreba u veljači 2022. donijela je Odluku o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba, pa je Grad poduzeo niz aktivnosti kako bi novi sustav naplate odvoza otpada na području Grada Zagreba bio spreman od dana primjene Odluke. Tako je proveden i pilot-projekt ugradnje podzemnih spremnika temeljem kojeg se krenulo s ugradnjom podzemnih spremnika na prvih 50 lokacija u centru grada. Nabava spremnika je u tijeku, a paralelno se pripremaju lokacije i potrebna dokumentacija kako bi koncem ove godine i u 2023. intenzivno krenuli u realizaciju projekta. Konačni cilj je ugraditi podzemne spremnike na oko 100 lokacija kroz period od 5 do 7 godina:

„Uvođenjem standardiziranih ZG vrećica očekujemo povećanje odvojeno sakupljenih komponenti, kako biootpada tako i reciklabilnih tvari. Grad Zagreb planira izgradnju kompostane i sortirnice otpada. Obrada navedenog otpada predviđena je u sklopu tehnoloških cjelina Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom. Za Postrojenje za obradu odvojeno prikupljenog biootpada 17. rujna 2021. ishođena je lokacijska dozvola, a u tijeku je ishođenje građevinske dozvole. Za Postrojenje za sortiranje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada Grada Zagreba, odnosno sortirnicu, ishođene su lokacijska i građevinska dozvola, izrađena je natječajna dokumentacija o nabavi usluga stručnog nadzora izgradnje i opremanja, upravljanja projektom izgradnje i opremanja postrojenja, a u završnoj fazi je natječajna dokumentacija o nabavi radova i opreme. Trenutačno se radi i na uspostavi Centra za ponovnu uporabu (CPU) i mreže za ponovnu uporabu čija je aktivnost sakupljanje, obnova i ponovna distribucija proizvoda koji bi u suprotnom postali otpad. Što se tiče reciklažnih dvorišta, u Gradu Zagrebu ih ima 20: deset fiksnih i deset mobilnih. Građani u njih mogu odložiti razne vrste otpada. Njihova usluga je uključena u fiksni dio mjesečnog računa za otpad. Uz to, korisnici reciklažnih dvorišta imat će od 1. listopada pravo na besplatnih 10 Zg vrećica od 10 litara za miješani komunalni otpad. U 2022. očekujemo vidljivu promjenu u smislu smanjivanja broja spremnika na javim površinama, čiji se broj već smanjio za jednu četvrtinu.“

Zagreb nema ni sortirnicu otpada ni kompostanu za razgradnju biootpada, dok Bjelovar, 20 puta manji od Zagreba, sortirnicu ima, a gradi i kompostanu. Osijek ima kompostanu

Grad Zagreb tek treba izgraditi sortirnicu i kompostanu a Bjelovar – koji je 20 puta manji od Zagreba – sortirnicu ima, a u tijeku je i izgradnja kompostane. Sortirnica je plaćena 45 milijuna kuna, a financirana je najvećim dijelom iz EU fondova koje je taj grad itekako dobro iskoristio baš u svrhu boljeg gospodarenja otpadom. U jednoj godini moći će se sakupiti preko dvije tisuće tona sortiranog otpada koji je pogodan za recikliranje, što predstavlja povećanje od 300 tona odvojeno sakupljenog otpada u odnosu na 2019. Projektirani kapacitet same sortirnice iznosi 10.000 tona. Kako kaže Kristina Kocur, pročelnica za komunalne djelatnosti, Bjelovar je posljednjih godina u sustav gospodarenja otpadom uložio oko 100 milijuna kuna. Jedan je od rijetkih gradova u RH koji je maksimalno iskoristio EU fondove koji su bili na raspolaganju za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom, kroz ulaganja u komunalnu infrastrukturu i kroz ulaganja u komunalnu opremu:

„Nabavili smo komunalna vozila, izgradili dva reciklažna dvorišta, nabavili spremnike za odvojeno sakupljanje otpada na zelenim otocima, kao i za kućanstva na kućnom pragu, proširili tijelo odlagališta, uložili u edukaciju građana te nabavili komunalna vozila za odvojeno sakupljanje otpada. Na području Grada Bjelovara provodi se organizirani način sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada. Sakupljeni miješani komunalni otpad odlaže se na uređenom odlagalištu neopasnog otpada Doline, prvo odlagalište u Hrvatskoj izgrađeno prema svim važećim zakonskim propisima uvažavajući sve mjere zaštite okoliša, a u funkciji je od 16. studenog 1998. Iz godine u godinu količina otpada koja se odlaže na odlagalištu se smanjuje te se istovremeno povećava količina odvojeno prikupljenih komponenti korisnog otpada, u 2018. je stopa iznosila 13,08%, a u 2019. 15,43%.„

Kako kaže pročelnica, Bjelovar je još 2018. počeo primjenjivati novi način naplate usluge, sličan ovom zagrebačkom koji se uvodi tek sada. Uveden je, kaže pročelnica, elektronski sustav evidentiranja pražnjenja spremnika, koji se sastoji od čipova na posudama i čitača na vozilima:

„Korisnicima su paralelno zamijenjeni dotrajali spremnici za otpad i ugrađen je ‘čip’ za evidenciju broja pražnjenja spremnika koji se automatski očitava čitačem ugrađenim na vozilo. Podatak o broju pražnjenja spremnika koristi se za izračun naknade za uslugu sakupljanja i odvoza miješanog komunalnog otpada. Cijena usluge sastoji se od fiksnog i varijabilnog dijela koji ovisi o broju pražnjenja spremnika. Korisnik rjeđim iznošenjem spremnika direktno utječe na smanjenje računa za odvoz otpada. Sukladno zakonskim obvezama Grad Bjelovar je još 2018. osigurao naplatu skupljanja i odvoza otpada po količini za kućanstva i stambene zgrade. Cilj promjena bio je smanjenje količine miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište i povećanje količina odvojeno skupljenog korisnog otpada, što je i postignuto.“

Aleksandra Anić Vučinić, profesorica na Geotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Tijekom godina u Bjelovaru se povećavaju količine odvojeno sakupljenog papira, plastike i glomaznog otpada. Bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak rekao je da će Bjelovar postati reciklažni centar koji će pokrivati 70% županije i neće imati problema s gospodarenjem otpadom. Uz Bjelovar, sortirnicu će koristiti i grad Daruvar te 12 općina. Isto tako, sudionici na projektu izgradnje kompostane je susjednih osam općina. Kroz narednu 2023. cijela priča po pitanju učinkovitog gospodarenja otpadom bi trebala biti zaokružena povećanjem kapaciteta za sortiranje, recikliranje, kompostiranje, odnosno kvalitetnom i učinkovitom novoizgrađenom infrastrukturom, koja je temelj za učinkovito funkcioniranje čitavog sustava gospodarenja otpadom.

U Gradu Osijeku 2018. uveden je novi sustav gospodarenja otpadom. Osječki Unikom jedna je od rijetkih komunalnih tvrtki koja je do sada realizirala pet EU projekata kojima je nabavljena oprema za sakupljanje i obradu otpada što je značajno doprinijelo razvoju sustava gospodarenja otpadom u Osijeku. Nabavljeni su spremnici za odvojeno sakupljanje biootpada i plastike, strojevi za obradu biootpada – prevrtač, sito, utovarni stroj – drobilica za građevinski i glomazni otpad. U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nabavljena su vozila za odvojeno sakupljanje otpada, dvije dvokomorne preše za baliranje otpada, 25.000 spremnika za papir i 31.000 spremnika za plastiku i biootpad. U ovoj godini u Osijeku je započela i podjela 31.600 žutih i smeđih spremnika za odvojeno prikupljanje plastike i biootpada kućanstvima individualnog i kolektivnog stanovanja. Riječ je o ulaganju vrijednom gotovo osam milijuna kuna.

Grad Osijek jedini od velikih hrvatskih gradova neće morati platiti poticajnu naknadu za 2021. jer provodi mjere kojima se smanjuje udio miješanog komunalnog otpada u komunalnom otpadu koji nastaje na području grada Osijeka, što je rezultat ostvaren izgradnjom infrastrukture te povećanja svijesti i informiranosti građana. U Hrvatskoj 60% gradova i općina nema organizirano sakupljanje i obradu biootpada, a Osijek je jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj s izgrađenom kompostanom i uspostavljenim sustavom sakupljanja biootpada. Isto tako, Osijek je prvi od velikih gradova u Hrvatskoj s postotkom odvojenog prikupljanja otpada višim od 50 posto. Postotak odvojenog skupljanja otpada u prošloj, 2021. godini, iznosio je 51,9 posto. To je čak 20 posto više od Zagreba, 38 posto više od Rijeke, te 35,2 posto više od Splita. Ivan Radić, gradonačelnik Osijeka, kaže:

„Prije svega zahvaljujem sugrađanima jer su oni najzaslužniji za ovaj odličan rezultat odvojenoga prikupljanja otpada. Samo u prošloj godini četiri osječka reciklažna dvorišta bilježe više od 100 tisuća posjeta, što najbolje govori o tome koliko Osječani sudjeluju u odvojenom prikupljanju otpada. Ponosan sam na ostvareno, a novac planiran za poticajnu naknadu moći ćemo uložiti u daljnje unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom. U planu je izgradnja sortirnice, objekta za obradu glomaznog otpada, centra ponovne oporabe i edukacijskog centra te dogradnja sustava za kompostiranje otpadnog mulja iz pročistača otpadnih voda.“

Kristina Kocur, pročelnica za komunalne djelatnosti Bjelovara, kaže da je taj grad u sustav gospodarenja otpadom uložio 100 milijuna kuna. Damir Spehar/PIXSELL

Za ostvarenje značajnih rezultata veliku ulogu ima izgradnja građevina za gospodarenje otpadom: kompostana, reciklažno dvorište za građevni otpad, četiri reciklažna dvorišta te je pripremljena dokumentacija za izgradnju građevine za obradu glomaznog otpada. Modernom tehnologijom obrade biootpada na kompostani ukinut je status otpada za biootpad te je time zaokružen cijeli ciklus kružnog gospodarenja otpadom od biootpada do prvoklasnog prirodnog organsko gnojiva – komposta. Gradonačelnik Radić kaže:

„Za naglasiti je da zbog ostvarenih rezultata u 2021. Grad Osijek neće platiti poticajnu naknadu već će se predviđena proračunska sredstava moći uložiti u gospodarenje otpada u gradu Osijeku. Inače, Osijek je prošle godine proglašen i hrvatskim Eco Cityjem jer je među najnaprednijim hrvatskim gradovima na području zaštite okoliša i održivog razvoja.“

Bjelovar je još 2018.počeo primjenjivati novi način naplate, sličan zagrebačkom. Uveden je elektronski sustav evidentiranja pražnjenja spremnika, koji se sastoji od lipova na posudama i čitača na vozilima

Iako su modeli gospodarenja otpadom slični, nije ih moguće uspoređivati jer svaka jedinica lokalne samouprave treba sama taj model osmisliti i provesti. Prema riječima Aleksandre Anić Vučinić, profesorica na Geotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, osvrnula se na zagrebački čiji jedan dio – naplata – s radom počinje 1. listopada. Kaže da taj model u startu ima problem:

„Pitanje je što se želi postići – micanje kanti s ulica, s čime se apsolutno slažem. Uvođenjem vrećica nismo maknuli kante, već smo vrećice stavili u postojeće kante. Međutim, u slučaju Grada Zagreba kao i u slučaju mnogih drugih gradova političari definiraju sustav gospodarenja. Nekako svi smatraju da je to vrlo lako i jednostavno i u njihovim predizbornim programima to dobro zvuči. Da je lako i jednostavno i da to znaju, problem otpada bi bio odavno riješen. Međutim, praksa je pokazala da je uspostava sustava gospodarenja otpadom struka te da je jedini način da se sustav ispravno uspostavi upravo konzultacija struke. Model Grada Zagreba zapravo i nije model, već dio modela cjelovitog sustava. To je stari sustav, kakav smo imali, s uvođenjem vrećica, i ima prvi nedostatak, a to je da autori sustava nisu napravili proračun i modelirali sustav da bi utvrdili što nosi uvođenje vrećica. Ugrubo mogu reći da implementacija novog sustava prema mojim procjenama dodatno proizvodi 28-35 milijuna plastičnih otpadnih vrećica za skupljanje otpada koje se ne mogu reciklirati, već se s miješanim komunalnim otpadom odlažu na odlagalište. S obzirom na to da je zabranjeno korištenje tankih plastičnih vrećica, vrećice koje se planiraju koristiti u Gradu Zagrebu morat će biti deblje, što doprinosi povećanju količine otpada koji se stvara i to za 700-800 tona novog, nepotrebnog plastičnog otpada. Zašto? Kante će i dalje biti tu.“

Ivan Radić, gradonačelnik Osijeka, najavljuje sortirnicu, objekt za obradu glomaznog otpada, centar ponovne uporabe i edukacijski centar. FOTO: Davor Javorovic/PIXSELL

Nadalje, tvrdi profesorica Anić Vučinić, analiza žute kante – za plastični otpad – prije godinu ili dvije pokazala je da takva kanta sadrži oko 38 posto nečistoća, dakle otpada koji nije plastika. Svi govore o kontroli miješanog komunalnog otpada, a nitko ne govori o kontroli sadržaja žute ili plave kante:

„Udio nečistoća će se zasigurno povećati do te mjere da će sadržaj žute kante biti teško ili nemoguće reciklirati. Stvarat će se divlja odlagališta. Uvođenje novog modela povećat će količine odvojenog prikupljanja jer su besplatne, kao što su papir ili karton, što će dodatno povećati troškove zbrinjavanja i oporabe ovog otpada. Ispravan pristup bio bi da se analiziraju tokovi otpada, sadržaj pojedine kante, naprave procjene za pojedine sustave, modeli, testiranja na malom uzorku te se zatim radi model koji odgovara Gradu Zagrebu sa svim njegovim kvartovima i specifičnostima. Paralelno s tim se gradi cjeloviti sustav, što znači sortirnica, kompostana, mehaničko-biološka obrada, energana na otpad i odlagalište. Tek kada se ovako pristupi, imat ćemo sustav koji će funkcionirati i koji će biti učinkovit i koji moramo platiti.“

‘Osijek je prvi veliki grad u Hrvatskoj s postotkom odvojenog prikupljanja otpada višim od 50 posto. Postotak je 2021. iznosio 51, 9 posto. To je čak 20 posto više od Zagreba i 38 posto više od Rijeke’

Od velikih gradova u 2020. godini u Hrvatskoj Zagreb je na drugom mjestu, što i nije tako loše, smatra profesorica na Geotehničkom fakultetu. Osijek odvaja 51,9%, Zagreb 31,4%, Rijeka 24,2%, Split 16,5%, a Zadar 9,5%. Na pitanje trebaju li sve županije imati kompostane, sortirnice, reciklažna dvorišta, koji su standardi i drži li ih se Hrvatska, Aleksandra Anić Vučinić kaže:

„Hrvatska je odavno definirala što treba, odvojeno prikupljati na kućnom pragu, sortirnice za ovaj otpad te centre za gospodarenje otpadom za miješani komunalni otpad. Naravno i kompostane. Hrvatska je postigla značajan iskorak, tako da su trenutačno funkcionalna tri CGO-a, broj sortirnica i kompostana se povećava, ali još uvijek nije zadovoljavajući. Hrvatska danas ima 376 reciklažnih dvorišta, a u 2022. kroz ovaj sustav sakupili smo 63.173 tona otpada, što je oko 3,5% ukupno proizvedenog komunalnog otpada, što nije značajno, ali osim otpada važna je i edukacijska uloga reciklažnih dvorišta. Hrvatska je preuzela niz obveza vezanih uz gospodarenje otpadom. Neke ciljeve smo ispunili ili smo blizu ispunjenju kao što je sustav posebnih kategorija otpada koje vodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a vezane su uz otpadnu ambalažu, električni i elektronički otpad, otpadna vozila, otpadne gume, otpadne baterije… Nadalje, tu su ciljevi za odvojenom prikupljanje gdje još imamo dosta posla, zatvaranje odlagališta, a da bismo ih zatvorili moramo izgraditi centre za gospodarenje otpadom. Jedan od važnijih ciljeva je odlaganje maksimalno 10% otpada. Ovaj cilj se ne može postići bez energane na otpad. Centri se pripremaju, grade, a tri već rade, broj sortirnica i kompostana se povećava. Nedostatak je što nemamo energanu na otpad. Grad Zagreb kao najveći grad u smislu uspostave cjelovitog sustava nije napravio značajniji iskorak po pitanju cjelovitog sustava. Svakom velikom gradu nužno je, nakon što se sav otpad koji ima vrijedna svojstva iskoristi, ostatak energetski oporabiti. To radi dobar gospodar. Na žalost niti Hrvatska niti Grad Zagreb nisu prepoznali energetski potencijal zagrebačkog otpada. Danas smo mogli dio energije imati iz otpada kao i svi drugi europski gradovi. Umjesto toga, mi otpad odlažemo na odlagalište.“

Komentiraj