Objavljeno u Nacionalu br. 719, 2009-08-25

AMERIČKA KOMPANIJA BLACKWATER umiješana je u tajni plan američke središnje obavještajne agencije da unajmi privatne izvršitelje plaćenih atentata u inozemstvu

Američka javnost zgranuta je novim otkrićem New York Timesa o tajnim mračnim planovima središnje američke obavještajne agencije CIA da angažira agente jedne privatne kompanije da za CIA-u pokušaju locirati i likvidirati vođe Al Qaede. Kada je u rujnu 2001. Al Qaeda izvršila napad na New York i Washington, američki predsjednik George W. Bush obznanio je kako smatra da su od tada Sjedinjene Države u ratu s Al Qaedom, a kako je riječ bila o jednoj tajnoj, konspirativnoj radikalno islamskoj terorističkoj organizaciji protiv koje se rat mogao voditi samo tajnim subverzivnim metodama, u akciju su prije svega krenuli operativci CIA-e, pa je CIA bila i glavni akter tog rata s američke strane.

CIA je velika i moćna organizacija, ali je ona prijašnjih desetljeća bila koncipirana, osposobljena i opremljena za sasvim drukčiju vrstu aktivnosti, a to je bilo obavještajno nadmetanje sa špijunima druge supersile Sovjetskog Saveza. Kada se pojavio novi protivnik Al Qaeda, ona za sučeljavanje s njim nije bila u potpunosti spremna, jer su sada trebali operativci sasvim novog kova. To više nisu bili klasični špijuni, koji su prije svega djelovali u urbanim sredinama te se nadmudrivali u otkrivanju i prikrivanju tajnih informacija s drugim sličnim špijunima druge strane, nego su sada bili potrebni ljudi za djelovanje na divljem terenu Azije, po gudurama Afganistana, po profilu bliži komandosima nego činovnicima, kojima nije glavni zadatak bio prikupljanje informacija, nego su morali ući u pravi rat s operativcima Al Qaede. A takvih ljudi CIA u svojim redovima nije imala dovoljno.

Bilo je i u prošlosti prilika kada se CIA našla u situaciji da nije imala dovoljno vlastitih ljudi za posebnu vrstu djelovanja. Šezdesetih i početkom sedamdesetih godina, na primjer, CIA je bila aktivna i u likvidiranju inozemnih političkih vođa koji nisu bili po volji američkoj politici, pa su tako smaknuti neki vodeći ljudi u Vijetnamu i Latinskoj Americi. Veći dio tih likvidacija obavili su ljudi koji nisu bili agenti CIA-e, nego unajmljenici koje je CIA angažirala da uklone te za američke interese neugodne ljude, bilo da ih smaknu, bilo da ih skinu s vlasti. CIA je bila posebno uporna u pokušajima da smakne kubanskog vođu Fidela Castra pa je bilo više od 20 raznih operativnih planova da se to izvede, a veći broj tih planova išao je i u operativnu realizaciju. U nekoliko takvih operacija bilo je planirano da izvršitelji budu ljudi izvan CIA-e, u jednoj su atentat trebali izvršiti američki gangsteri. Kada je to otkriveno, sredinom 70-ih godina američki Kongres donio je rezoluciju kojom se to zabranjuje, a takvu naredbu potpisao je i američki predsjednik Gerald Ford.

O tome da je CIA namjeravala izvršiti atentate i likvidirati operativce Al Qaede saznalo se sredinom srpnja, ali se tada još nije znalo kako je ona to planirala, te tko su trebali biti izvršitelji. Tada je američki dnevnik Washington Times objavio senzacionalno otkriće. List tvrdi da je 23. lipnja ove godine direktor CIA-e Leon Panetta, kojeg je na taj položaj imenovao Barack Obama, saznao da je CIA prethodnih godina pripremala tajni program djelovanja u inozemstvu, o kojem nije obavijestila Kongres, što mora činiti po zakonu. Zato je Panetta istog trena naredio da se taj program prekine, a već sljedećeg dana o njemu izvijestio odgovarajuće odbore Kongresa.

U SAD-u po zakonu CIA mora čak i o najtajnijim operacijama obavještavati dvostranački komitet od osam članova Kongresa, četvero iz Senata i četvero iz Predstavničkog doma, kako bi postojala kongresna kontrola onoga što CIA radi. Kako tvrdi Washington Post, CIA to nije učinila po izričitoj naredbi bivšeg potpredsjednika SAD-a Dicka Cheneyja.

Nakon što je Washington Times objavio tu vijest neki su članovi Kongresa zatražili otvaranje istrage, a prema tvrdnjama američkih medija u Bijeloj kući su skloni da se takva istraga provede jer se tamo smatra da je riječ o teškom kršenju zakonitosti. Još nije poznato zašto je Cheney naredio da se o tom CIA-inu programu ne obavijesti Kongres, no čini se da je to stoga jer je riječ bila o programu koji vodeći ljudi Kongresa ne bi odobrili. Prema tvrdnjama lista riječ je bila o programu likvidacija pojedinih ljudi u inozemstvu, a to je u suprotnosti s važećim propisima. Poznato je da je svojedobno 70-ih godina, kada je otkriveno da je CIA planirala i izvršavala atentate na razne ličnosti diljem svijeta, izbio ogroman skandal, pa je obznanjeno predsjedničko naređenje kojim se to zabranjuje. Otkriće da se CIA ponovo time počela baviti sigurno bi izazvalo novi skandal.

No pravi je skandal nastao sada, mjesec dana poslije, kada je otkriveno kako je to CIA željela izvesti, te tako zaobići i zabrane da se bavi likvidacijama u inozemstvu. To se željelo učiniti unajmljivanjem ljudi koji ne pripadaju CIA-i. Uostalom, posljednjih godina, od kada je SAD napao Afganistan, bilo je raznih situacija da CIA nije imala dovoljno ljudi za tip operacija kakve su se vodile protiv Al Qaede, pa je trebalo unajmiti dodatni personal za to. A tako nije bilo samo s CIA-om, nego je to bio problem i drugih američkih agencija, te američke vojske, diplomatske službe itd. Tako je CIA kontaktirala s raznim privatnim zaštitarskim tvrtkama, pa je tako stupila i u kontakt s kompanijom Blackwater jer je ona imala posebno razvijene resurse kakvi su CIA-i trebali. U vrhu CIA-e su zaključili da bi im Blackwater mogao jako koristiti na terenu, pa ga je unajmila za sigurnosne poslove na terenu, ali i za neke mnogo mračnije stvari.

Ta kompanija ima sjedište u Sjevernoj Karolini, osnovao ju je 1997. bivši mornarički komandos. On je procijenio da bi znanja koja je skupio u vojsci mogao unovčiti i u civilstvu, posebno stoga što zbog sve većeg straha od terora razne kompanije, institucije, pa i pojedinci mnogo više pozornosti pridaju vlastitoj sigurnosti, za koju su spremni i dobro platiti. On je u svojoj kompaniji zaposlio bivše vojnike koji su svojedobno prošli vrhunsku vojnu edukaciju u američkoj armiji, te sudjelovali u raznim vojnim operacijama, pa imaju iskustva u tom poslu. Uz to, kompanija Blackwater bila je u Sjevernoj Karolini izgradila veliko vježbalište, gdje se znanja iz područja sigurnosti prenose ljudima koji su za to spremni platiti. Na tom vježbalištu postoji strelište za najmoćnija oružja pješaštva, zgrade na kojima se uvježbava uzimanje i oslobađanje talaca, tu su poligoni gdje se pokazuje upotreba vozila itd.

Tamo su se uvježbavali privatni tjelohranitelji, čuvari, zaštitari raznih kompanija i zaštitarskih agencija u vještinama koje posjeduju vojni komandosi i specijalci. No kompanija je i vlastite ljude slala na teren na konkretne zadatke prema narudžbi. Kada je američka vlada objavila da će ona na raznim poslovima u Afganistanu, ali posebno u obnovi Iraka, angažirati zainteresirane američke civilne tvrtke, i tvrtka Blackwater prijavila se na natječaj za poslove vezane uz sigurnost te dobila neke vrlo odgovorne poslove. Kompaniji Blackwater nije bilo teško pronaći ljude da idu u Afganistan ili Irak, u prvom redu zato što je plaća tamo izvanredno visoka. Neki od tako angažiranih civila dobivali su i po tisuću dolara dnevno, što znači da se za nekoliko mjeseci moglo odlično zaraditi. Procjenjuje se da je oko 15.000 pripadnika Blackwatera i drugih sličnih kompanija radilo istodobno na sigurnosnim poslovima u Iraku, često na opasnijim zadacima nego vojnici. Zapovjedništvo vojske je sa zadovoljstvom prepustilo stražarske i sigurnosne poslove tim civilima, koji zapravo u Iraku čine plaćeničku paravojnu postrojbu koja pojačava redove američke vojske na najopasnijim poslovima.
No prije dvije godine Blackwateru je u Iraku zabranjen rad zbog incidenta koji se dogodio u sunitskom dijelu Bagdada. Tamo je u posjet jednom uredu američke agencije za pomoć inozemstvu USAID stigla delegacija od nekoliko američkih diplomata da vidi njegov rad. U pratnji su im bili pripadnici Blackwatera, koji su ih doveli u svojim automobilima, a konvoju automobila je zaštitu pružao i jedan Blackwaterov helikopter. Kada je delegacija stigla do tog mjesta u vrlo prometnom dijelu grada, pripadnici Blackwatera zaustavili su promet. Došlo je do velike prometne gužve, galame i vike, a potom je počela pucnjava. Kada je pucnjava prestala, ustanovljeno je da je bilo mnogo mrtvih i ranjenih, prema nekim verzijama između 10 i 20 mrtvih i barem 25 ranjenih. Bio je to pravi pokolj.

Kompanija Blackwater je ubrzo nakon incidenta objavila priopćenje kako je na njen konvoj izvršen napad, pa su njeni pripadnici samo odgovorili na napad. No svi svjedoci, te ranjeni Iračani, koji su preživjeli napad, tvrde da to nije istina. Po njihovoj verziji događaja pripadnici Blackwatera su bez ikakva razloga nenajavljeno počeli pucati po jednom automobilu koji se nije zaustavio na mjestu gdje su oni zaustavljali promet, ubivši u njemu jedan bračni par i njihovo dijete, te potom nastavili pucati po ostalim ljudima u prepunoj ulici. Ne samo da su pucali pripadnici Blackwatera na zemlji, nego su počeli pucati i iz helikoptera. Većina mrtvih i ranjenih pogođena je u leđa, kada su bježali s mjesta incidenta. Bačene su i bombe za zastrašivanje. Kada je pokolj počeo, intervenirali su pripadnici iračke policije i vojske koji su bili u blizini te počeli pucati po pripadnicima Blackwatera kako bi ih zaustavili. No nitko od pripadnika Blackwatera nije ozlijeđen. Taj pokolj izazvao je opće ogorčenje u Iraku, pa i u vladi, te je irački premijer Nouri al-Maliki smjesta zabranio Blackwateru rad i zatražio od kompanije da napusti Irak.

Osim na sigurnosnim javnim poslovima pripadnici Blackwatera trebali su za CIA-u obavljati i neke mnogo mračnije poslove. Kako se sada saznaje, ubrzo nakon što je ušla u rat s Al Qaedom CIA je stvorila plan i za likvidaciju njenih vođa. Za CIA-u je problem bio u tome što je njoj bilo zabranjeno da sudjeluju u likvidacijama, pa je trebalo naći način kako da se to zaobiđe, a po onome što otkriva New York Times, jedan od načina bio je da to ne obave operativci CIA-e nego privatne tvrtke Blackwater. Kako se sada otkriva, vodstvo CIA-e je ušlo u takav aranžman s Blackwaterom ne obavijestivši o tome Kongres, iako je to bila njegova formalna obaveza. Bivši šefovi CIA-e, koji su pokrenuli taj program, tvrde da nisu to prijavili Kongresu jer je riječ bila samo o ideji, koja nije išla u realizaciju. Oni tvrde da je sve to još bilo “na razini prezentacije PowerPoint”. No sada je na čelu CIA-e sasvim novo vodstvo, koje želi potpuno prekinuti s praksom koju su u CIA-u uveli njen donedavni šef Michael Hayden, a pogotovo preko njega potpredsjednik Dick Cheney. Predstavnik za tisak sadašnjeg vodstva CIA-e izjavio je da su spomenuti planovi o angažiranju pripadnika Blackwatera na likvidaciji vođa Al Qaede “značajno nadilazili razinu PowerPoint prezentacije”, te da se time izričito kršila zabrana da CIA izvršava atentate. Na tu konstataciju bivši direktor CIA-e je izjavio da se razgovara o dvjema različitim stvarima jer “nije se planirao atentat nego likvidacije neprijateljskih boraca”. New York Times priznaje da se brojni detalji o cijelom planu još ne znaju, pa čak nije ni potpuno izvjesno jesu li agenti Blackwatera doista pripremali atentate ili su i oni trebali biti samo logističari i posrednici prema trećem akteru u cijeloj toj stvari. Veze CIA-e s privatnim tvrtkama uvijek su izazivale kontroverze u američkoj javnosti, a prijašnje vodstvo CIA-e tvrdilo je da se takve usluge privatnih tvrtki koriste samo u izvanrednim situacijama, kada sama CIA nema resurse, ali da CIA 90 posto svojih aktivnosti obavlja vlastitim personalom. No neki nezavisni izvori tvrde danas da to uopće nije točno, nego da CIA više od 60 posto svojih aktivnosti obavlja uz pomoć unajmljenog personala iz privatnog sektora, ljudi koji se u sadašnjoj američkoj vojno-obavještajnoj terminologiji nazivaju “podizvođači” (contractors).

U američkim političkim krugovima ta se činjenica smatra neprihvatljivom u prvom redu stoga što se pokazalo da se oni ne drže nikakvih pravila koja su obavezna za državne službenike, za CIA-u ili vojsku, na primjer, te su zbog svojeg privatnog statusa izvan svake kontrole. Uostalom, koliko se sada zna neki od njih sudjelovali su u programu mučenja u inozemnim zatvorima zatočenika osumnjičenih za terorizam. S tim unajmljenicima je bilo jako mnogo problema, nezakonitog ponašanja, pa čak i zločinačkog, što su pokazali i spomenuti incidenti zaposlenika Blackwatera u Iraku. Uostalom Blackwater je došao na tako loš glas da je američka vlada prekinula poslovanje s tom kompanijom, a ona je nedavno čak i promijenila svoje sada već zloglasno ime, pa se sada naziva – Xe Services LLC.