Početkom veljače, uoči invazije na Ukrajinu, ruski su izvoznici ugljena odbili HEP-u isporučiti već ugovorene značajne količine ugljena za potrebe termoelektrane u Plominu. Bez tog ugljena, donosi Nacional u novom broju, tom postrojenju prijeti zatvaranje.
Naime, TE Plomin svojom proizvodnjom zadovoljava oko devet posto potreba za električnom energijom pa HEP ubrzano traži zamjenu za ruski ugljen. Ipak, na prvi pogled, loša situacija s ugljenom, za razliku od ostalih zemalja EU-a, ne bi se značajnije trebala odraziti na situaciju u Hrvatskoj – jer domaći energetski sustav ne ovisi u značajnoj mjeri o ugljenu.
Ipak, to je samo naizgled točno, jer – Hrvatska uvozi oko 40 posto električne energije za svoje potrebe – pa će mogući ispad TE Plomin iz elektroenergetske mreže zbog smanjenja ili potpunog nestanka zaliha ugljena sustavu uskratiti dodatnih nešto manje od 10 posto električne energije. Također, sve više zemalja članica Europske unije, u nastojanju da kompenziraju manjak plina, ponovno aktiviraju svoje termoelektrane na ugljen, koji je pritom, iz dana u dan sve skuplji, jasno je da će i HEP uvezenu struju plaćati po drastično većoj cijeni nego do sada. Naravno, pod uvjetom da je na slobodnom tržištu uopće može nabaviti. A to, na koncu, znači novi cjenovni udar na džepove potrošača.
To je za Nacional potvrdio i energetski konzultant i predstavnik Francuske elektroprivrede u Hrvatskoj Milan Puharić. On ističe da je elektroenergetski sustav u Hrvatskoj zbog aktualnih događanja i nestabilnih cijena energenata u svijetu snažno ugrožen.
Ipak, takva nepovoljna situacija, smatra Puharić, dobrim je dijelom i rezultat loše poslovne strategije Uprave HEP-a na čelu s Franom Barbarićem, kao i nedovoljne pripremljenosti HEP-a za izvanredne situacije poput ove.
Komentari